Prekrasni Lokrum je omiljena destinacija za odmor mnogima. Zelena oaza Dubrovčana nadomak Grada sinonim je za bijeg od naporne svakodnevice, pronalazak mira i spokoja, ali i bogatstvo prirode i povijesti.

Na otoku je sve u znaku odmaranja i opuštanja pa je tako Lokrum pojam za mjesto na kojemu vrijeme jednostavno stane poput područja kontemplacije, pogodno za rekreaciju i izvor kreativnosti. Zahvaljujući pejzažnoj arhitekturi i pažljivom planiranju, kao i bogatoj povijestI, priču otoka s radošću prenose brojni posjetitelji, a o održavanju vrijednosti se brine Javna ustanova Rezervat Lokrum.

Početkom godine planirano je, te kasnije i realizirano, preseljenje i osiguravanje adekvatnog smještaja za četiri tovara koji su boravili na području lazareta na sjevernoj strani otoka što je kasnije omogućilo stvaranje prostora za nove vrijednosti. Službe čuvara prirode, vatrogasci i tehnička služba u svibnju očistili su oko deset tisuća kvadrata vrijednog povijesnog prostora omogućivši tako posjetiteljima upoznavanje dodatnog sadržaja na otoku.

DODATNI KONTRAPUNKT NA OTOKU

Ravnatelj JU Rezervat Lokrum Ivica Grilec pojasnio je za Dubrovački dnevnik kako se prostor lazareta iz 15. stoljeća konačno približava javnosti.

- Prostor smo uredili i otvorili, a u planu je sa stručnjacima pripremiti određenu interpretaciju koja će biti pojačana stručnim vodstvima. Ideja je da se to predstavi kao zanimljiva tema posebno u okviru recentnih događanja te istakne mudrost Dubrovačke Republike kroz osnivanje karantene. U budućnosti bi, uz pomoć EU sredstava, napravili i interpretaciju da ljudi mogu doći na otvoreni muzej i vidjeti kako je bilo u ta davna vremena kada su pomorci, trgovci i stranci stizali u Dubrovnik, a prije toga su morali boraviti u karanteni da se provjeri jesu li zaraženi ili ne - govori Grilec o planovima za ovaj lazaret.

- Naša intencija je da to prvenstveno ostane oaza mira u kojoj neće biti velikog broja ljudi. To bi bio odličan dodatni kontrapunkt na otoku, što sam Lokrum i jest u odnosu na Grad. Zamišljeno je da ljudi jednostavno mogu doći u neki prostor za opuštanje, pročitati knjigu, uživati u pjevu ptica, odmoriti se, meditirati... - kazao je ravnatelj Ivica Grilec dodavši kako se neće previše sredstava ulagati budući da će turistička sezona biti znatno slabija zbog pandemije koronavirusa.

Da bi prostor bio dostupan posjetiteljima provelo se čišćenje i uređivanje vegetacije koja je bila prilično zapuštena. Stručna voditeljica Nikolina Grković naznačila je kako je obavljena sanitarna sječa maslina koje su stare preko 300 godina, a posadili su ih benediktinci koji su se brinuli o tom području nakon što se odustalo od njegove prvotne namjene.

BOGATSTVO BILJAKA I BAŠTINE

- Ovaj lazaret je praktički neistraženo područje jer je teško naći podatke u arhivu koji su na latinskom jeziku, a nema ni izvornog nacrta. Znamo da je građevina bila na dva kata, vide se ispušni otvori za ventilaciju, ognjište, sanitarni čvor te pregrade prostorija. Kustosica iz Dubrovačkih muzeja Ivona Michl predložila je da se napravi rekonstrukcija jedne izbe na jednom segmentu tako da ljudi mogu predočiti taj izgled. Imamo još mnogo posla jer je prostor predugo bio zapostavljen - pojašnjava Nikolina Grković.

Stručna suradnica za krajobraznu arhitekturu Marija Rajčić naznačila je kako je posebno važan projekt procjene zdravstvenog stanja maslina. Zasad se, dodaje Rajčić, napravio fitosanitarni rez te su uklonjene suhe grane.

- Potrebno je izvršiti procjenu stanja maslina i revitalizirati ih prema smjernicama i u suradnji sa stručnjacima kako bi jednog dana imali i lokrumsko maslinovo ulje. Prostor lazareta je inače bogat biljkama, a košnja je dobar početak revitalizacije jer je vegetacija visoko narasla pa se na nekim područjima suhozid uopće nije mogao vidjeti - ističe stručna suradnica za krajobraznu arhitekturu Marija Rajčić.

Mnogi Dubrovčani koji često dolaze na Lokrum ovaj prostor nikad nisu posjetili kako zbog zapuštenosti, ali i zbog udaljenosti jer je potrebno pješačiti dvadesetak minuta. V.d. voditeljice službe za zaštitu prirodne i kulturne baštine Nika Pasković ističe kako je najvažnije planirati buduće aktivnosti kroz jasnu viziju prostora namijenjenog opuštanju, ali i edukativnim aktivnostima.

Grad Dubrovnik pokrenuo je projekt 'Kultura u điru' u suradnji s ustanovama u kulturi uz partnerstvo Turističke zajednice pa će posjetitelji 4. srpnja imati priliku obići lokrumski lazaret. Inače, Rezervat Lokrum pokrenuo je mogućnost besplatnog stručnog vođenja koje provode djelatnici ove ustanove, a moguć je obilazak i lazareta uz brojna druga bogatstva otoka.

Ivona Michl o lokrumskom lazaretu

"Odluku o gradnji treće, karantene na sjevernoj strani Lokruma,  dubrovački Senat donio je 1534. godine. Veliki lazaret  nikad nije dovršen, a njegovi ostaci vidljivi su još i danas. Dvostruki zidovi u obliku četverokutne utvrde, dužine po 100 metara i visine od oko četiri metra, imali su s unutarnje strane  malene izbe za boravak ljudi, sa zasebnim ognjištem u svakoj od njih. U središnjem dvorištu nalazila se gustijerna s pitkom vodom. Iznad sjevernih ulaznih vrata, bio je postavljen natpis: “Skupljenim novcem od oporuka pobožnih ljudi, dubrovački senatori podigoše 1557. Nek svemogući Bog učini da nad ovom pomoću djelo ne propadne.” Postoji pretpostavka da je pred vratima lazareta bila sagrađena kapelica  posvećena sv. Vlahu, zaštitniku Dubrovčana, ili je nad ulazom bio postavljen kip kasnije prenesen i uzidan u gradske zidine. Ova vrata zazidana su u doba gradnje Fort Royal, a otvorena su nova u istočnome zidu.  Dubrovčani su s vremenom shvatili da bi lazaret, ukoliko bi bio osvojen, mogao poslužiti neprijatelju  kao snažno uporište iz kojega bi mogao biti  ugrožen i Grad i luka. U međuvremenu, 1590. godine sagrađeni su lazareti na Pločama, za koje je vrijeme pokazalo da su bili najpraktičniji. Dubrovački senat 1647. godine donosi odluku da se kamen lokrumskog lazareta iskoristi za gradnju gradskih zidina. Na prostoru nedovršenog lazareta benediktinci podižu maslinik. U istočnome zidu otvaraju se nova vrata uz koji se gradi kućica za čuvara koji je u masliniku živio."

 *Tekst je objavljen u besplatnom tiskanom izdanju Dubrovački dnevnik Petkom