Riječ je o predmetu čiji su kurikulum izradili Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, riječki Centar za studije mira i konflikata i Prva riječka hrvatska gimnazija. Sastavljači navode kako se program temelji na postavci da je za ostvarivanje osobne i društvene dobrobiti učenika nužno razvijati znanja, vještine i stavove o važnosti povezanosti u zajednici i aktivnog djelovanja pojedinca te se stoga dijeli u tri područja – dobrobit, povezanost i djelovanje. 

Primjerice, u sklopu 'povezanosti' učenike se planira poticati da prihvaćaju i poštuju svoje tijelo i sebe kao osobu te da izbjegavaju negativne emocije prema samima sebi. Naglasak je na samopoštovanju, empatiji, potrebi za suradnjom, međusobnim pomaganjem, solidarnosti, zajedničkom radu... U samome kurikulumu je naznačeno kako je „cilj povezivanja razvoj odnosa temeljenih na međusobnom poštovanju i uvažavanju različitosti, prihvaćanju drukčijih identiteta i stavova“. 

ZANIMLJIVE TEMATSKE CJELINE

'Djelovanje' pak učenike potiče da aktivno sudjeluju u pozitivnim društvenim promjenama te da uče o aktivnom djelovanju u lokalnoj zajednici, brizi za okoliš, utjecaju na političke procese, važnostima kulture, sporta, ljudskih prava... 

Program zapravo zvuči idealno, posebno gledajući kroz kontekst znanja i vrijednosti koje su potrebne mladima u današnjem svijetu jer okosnice su tematske cjeline koje obuhvaćaju demokraciju, civilno društvo, migracije, urbanizam, kulturu, medije, sport, zdravlje, ekonomiju, društvenu jednakost... Za sad su riječki srednjoškolci, prema pisanju medija, nakon provedenog pilot-projekta i više nego zadovoljni.

Prema za sada iskazanom interesu u Primorsko-goranskoj županiji 17 je srednjih škola koje idu s izbornim predmetom Škola i život, a od iduće godine trebao bi biti ponuđen i učenicima čak 47 srednjih škola. Hoće li i dubrovačke škole nekad u budućnosti usvojiti ovaj program koji je prilika da se mladi aktiviraju u lokalnoj zajednici?

Profesorice hrvatskog jezika Mariela Marković upoznata je s osnovnim načelima ovog programa te smatra kako je dobar.

- Bilo bi dobro da i naše škole to uvedu ako želimo mlade i osviještene ljude koji će sutra voditi ovu državu u prosperitet. Definitivno je dobro početi što ranije. Čula sam neke kritike kako je to novo opterećenje za učenike, ali mislim da to nije osnovano. Taj će program birati i dalje oni učenici koji to žele – kazala je Marković te dodala kako je program kreiran u pravo vrijeme.

Zbog društvenih mreža, dodala je profesorica Marković, danas je sve površno stoga je mišljenja kako je samo dojam da mladi imaju puno informacija i sve znaju.

- U razgovoru s njima vidite kako ne znaju ono najosnovnije jer upravo zbog tog dojma sveopće dostupnosti ne potrude se o nečemu malo više istražiti. Mladi su skloni 'gutati' neka uvjerenja i izjave

koje su čuli od drugih, a da nisu osviješteni što izgovaraju. Treba ih svakodnevno osvještavati da bi trebali djelovati – pojasnila je Marković. 

S DJECOM SE VEĆ SAD PUNO RADI

Kao primjer je navela negativnu percepciju politike kod mladih.

-Ili potpuno zaziru od politike ili u njoj vide neki interes. Rijetko tko vidi u tome priliku da nešto promijeni, a upravo bi takav stav društva trebali mijenjati – smatra ona.

Marković provođenje programa Škola i zajednica vidi kao priliku da se kod mladih probudi svijest o sebi, a kasnije povezanost sa zajednicom te u konačnici i djelovanje.

- To mi se čini kao genijalan redoslijed jer potrebno je krenuti od sebe kako bi kasnije mladi prihvatili različitosti. Definitivno je ovaj program potrebno uvesti sustavno pa bi Grad Dubrovnik i Dubrovačko -neretvanska županija trebali iskoristiti priliku te financirati i provesti ovaj kurikulum u školama. Općenito mi nije jasan stav ljudi koji smatraju kako je uvođenje građanskog odgoja loše za društvo. To može biti samo dobro, osim ako ne želimo glupe i zatupljene mlade. Ovo je prilika da Dubrovnik dokaže da ne želi takvo društvo – kazala je profesorica iz Pomorsko-tehničke škole Mariela Marković.

Ravnateljica Osnovne škole Marina Getaldića Silvana Bjelovučić navodi kako u Dubrovniku nitko za sad nije iskazao interes za ovim programom.

- Nisam detaljno čitala kurikulum, ali znam o čemu se radi jer je nastavak međupredmetnih tema koje su kod nas već zastupljene u kurikulumu. Riječ je o građanskom odgoju pri čemu se djecu uči kako živjeti u demokratskom društvu, koji su alati i načini kako poboljšati život građana – kazuje Bjelovučić te navodi kao primjer građanskog demokratskog odgoja suradnju škole i Dubrovačke razvojne agencije na projektu participativnog budžetiranja.

- Mislim da se s djecom jako puno radi, čak i više nego što je to propisano. Kroz razne projekte, međupredmetne teme i kurikulume svakog predmeta učitelji djecu uče aktivnom građanstvu i odgoju za demokratsko društvo što u osnovi ima cilj poboljšanje i doprinos zajednici. U svakom slučaju ih treba aktivno uključivati i poticati na građanski odgoj, a manje je važno hoće li se izdvojiti skupina djece koja to žele kroz neki poseban projekt zvati 'škola i društvo', 'škola i okolina' ili nekako drugačije – zaključila je ravnateljica Osnovne škole Marina Getaldića Silvana Bjelovučić.