Kilometarske kolone i čekanja na graničnim prijelazima nisu nešto zbog čega smo najsretniji. No, pojačan promet na cestama u smjeru mora i obrnuto prošli vikend je značio da se turizam oporavlja. Osim toga, Zračna luka Dubrovnik je u srpnju 2021. bila povezana s oko 50 međunarodnih destinacija prema kojima je prometovalo oko 40 avio prijevoznika.

Tako je u Hrvatskoj je u srpnju 2021. godine ostvareno 3,7 milijuna dolazaka i 25 milijuna noćenja, odnosno 47 posto više dolazaka i 33 posto više noćenja nego u istom razdoblju protekle godine. U srpnju ove godine na razini cijele Države ostvareno je 80 posto dolazaka i 81 posto noćenja ostvarenih u srpnju 2019. godine.

Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (6,7 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (4,7 milijuna) i  Primorsko-goranskoj županiji (4,7 milijuna). Zatim slijede Zadarska (4,3 milijuna noćenja) i Šibensko-kninska (1,9 milijuna). 

ŽUPANIJA PORASLA ZA 90 POSTO U ODNOSU NA PROŠLU GODINU

Dubrovačko-neretvanska županija je ostvarila manje noćenja, najviše zahvaljujući tome što predsezone nije bilo, odnosno njih  milijun i pol, ali što čini 65 posto više noćenja nego u istom periodu 2020. godine. Tijekom srpnja ove godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 254.717 dolazaka. Uspoređujući rezultate s prošlom godinom porast u županiji je čak 90 posto što zvuči jako dobro. 

Od početka godine do kraja srpnja ostvareno je 393.415 dolazaka i 2.070.799 noćenja. U usporedbi s istim periodom 2020. godine ostvareno je 60 posto više noćenja. U usporedbi s 2019. godinom u srpnju je ostvareno 69 posto noćenja 2019. godine, a od početka godine do kraja srpnja 43 posto noćenja ostvarenih u rekordnoj 2019. godini.

Najviše noćenja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvarili su gosti iz Poljske, Slovenije, Hrvatske, Njemačke, Bosne i Hercegovine i Češke. Najviše gostiju koji su u Dubrovniku boravili tijekom srpnja bilo je iz SAD-a, Francuske, Njemačke, Hrvatske, Poljske, Rusije, Ujedinjenog  Kraljevstva, Nizozemske, Ukrajine i Austrije. 

DUBROVNIK NA 53 POSTO OD REKORDNE GODINE

Prema podatcima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je u srpnju 2021. ostvareno 115 323 dolazaka i 422 679 noćenja, odnosno 152 posto više dolazaka i 131 posto više noćenja nego u istom razdoblju protekle godine. Treba podsjetiti kako je porast značajan zbog toga što je prošle godine kao aviodestinacija Dubrovnik bio najviše pogođen zbog krize u zračnom prometu. U odnosu na rekordnu 2019. godinu, u srpnju je ostvareno 50 posto turističkog prometa u dolascima te 53 posto turističkog prometa u noćenjima. Turistički promet početkom kolovoškog tjedna je bio na 72 posto ostvarenja u odnosu na isto razdoblje rekordne 2019. godine.  

Predsjednica ŽK Dubrovnik Nikolina Trojić smatra kako je dubrovačko gospodarstvo daleko od starog sjaja kakav je bio zabilježen prije dvije godine. Ona podsjeća na iznimno slabe fizičke pokazatelje u broju dolazaka i noćenja u prvih šest mjeseci zbog zatvaranja svih ekonomija. Predsezone nije bilo. Sve to, dodaje Trojić, pratili su i financijski pokazatelji pa su tako svi sektori imali vrijednost fiskaliziranih računa upola manju nego 2019.

- Sve i da kolovoz bude na razini srpnja teško je stići polugodišnje zaostatke. Uz to kontinuirana strepnja od novog lockdowna zbog četvrtog vala nisu previše optimistični faktori - smatra Trojić te dodaje kako je ova sezona ipak znatno bolja od prethodne.

Trojić ističe kako Dubrovnik u odnosu na prošlu godinu ima 61 posto više dolazaka i 78 posto više noćenja.

TURISTIČKO TRŽIŠTE JE OTVORENIJE I FLEKSIBILNIJE

- Nemojmo se zavaravati tim brojkama. Prošle godine smo stalno slušali preporuke 'ostanite doma', dok ove godine toga nije bilo. Ove godine su neke druge prepreke, ali je turističko tržište u globalu puno otvorenije i fleksibilnije. Mogućnost cijepljenja je donijela dozu sigurnosti i veće opuštenosti - ističe predsjednica Županijske komore Dubrovnik i dodaje kako brojke nisu za preveliko slavlje, ali važno je da se kreće na bolje.

Komentirala je i nešto lošije brojke u Dubrovniku i Konavlima koji su za razliku od ostatka županije imali niži broj dolazaka i noćenja.

Prema vrsti smještaja u srpnju u Gradu Dubrovniku je u hotelima ostvareno 49 538 dolazaka i 177 408 noćenja te u privatnom smještaju 51 127 dolazaka i 190 241 noćenja. 

- To je prije svega zato što je u ostatku županije sezona i inače poprilično kraća nego u Dubrovniku gdje traje osam mjeseci, pa kad stavite u kontekst da predsezone nije bilo, a vrlo vjerojatno neće biti ni posezone, jasno je otkud toliki pad u brojkama. Drugi razlog je struktura gostiju, koji uglavnom dolaze automobilima iz Srednje i Istočne Europe.

Trojić se osvrnula na stanje tržišta koje su zahvatili novi trendovi nakon lockdowna.

- Za vrijeme lockdowna postojala su ograničenja u turističkim kretanjima gdje smo se u sličnoj situaciji našli i mi i naši konkurenti. Bilo je to vrijeme kad su brojne destinacije pripremale marketinške kampanje kojima su bombardirali emitivna tržišta. Nezahvalna je to situacija jer morate uložiti silne novce, a u principu niste sigurni kako će se odvijati situacija s brojem zaraženih u vlastitoj zemlji i u ciljanim emitivnim zemljama, uvijek postoji ta strepnja 'što ako nas zatvore'. Posebno smo strepili od ovog scenarija s tržištem Velike Britanije. Zna se, nije tajna, Englezi su naši najbrojniji gosti, prije krize činili su 30 posto noćenja i teško je te brojke preko noći nadomjestiti bilo kojom drugom destinacijom, posebice ako imate karakteristiku avio destinacije, kao što to Dubrovnik ima. Među top deset emitivnih tržišta nalazila su se tri prekooceanska tržišta, čega sad nemamo ili je limitirano - komentirala je Nikolina Trojić.

GOSPODARSTVENIKE TREBA ODRŽATI NA ŽIVOTU

Predsjednica Županijske komore smatra kako je u ovoj krizi posebno uočena uloga dubrovačkih hotela kao i turističkih agencija.

- Hoteli su pokazali da su značajan faktor u održavanju rejtinga destinacije, ali i privlačenju gostiju. Vodili su samostalne marketing kampanje prema ciljanim tržištima, te svojim visokim standardima provođenja protokola i sigurnosti garantirali turistima siguran boravak u destinaciji što se pozitivno odrazilo i na ostale segmente ponude u destinaciji - kazala je Trojić.

Turističke agencije, dodaje ona, imali su ulogu 'playmakera'.

- Oni su bili glavni kreatori sadržaja u destinaciji te pokretanja novih turističkih tokova. Inače to su ljudi koji ne miruju nego iznalaze nove rute, trase i tržišta - pojašnjava.

Zračna luka Dubrovnik je u srpnju 2021. bila povezana s oko 50 međunarodnih destinacija prema kojima je prometovalo oko 40 avio prijevoznika. Broj letova se znatno povećao pa tijekom vikenda na dubrovačku zračnu luku slijeće više od 90 letova, dok je ukupno u zadnjem tjednu srpnja bilo 247 letova zrakoplovnih prijevoznika.

- Obiteljski smještaj je dosta šaroliko prošao, u odnosu na tržišta s kojima su prije radili, broj zvjezdica, razinu kvalitete. Svakako, činjenica je da je u ovom segmentu ponude došlo do korekcija cijena kao i pravila oko duljine boravka. Ove godine su privatni iznajmljivači mahom pristajali i na jedno noćenje, vodeći se logikom da je najskuplji krevet prazan krevet - iznosi Nikolina Trojić. 

Posebno je naglasila kako je potrebno učiniti sve da se gospodarstvenici održe na životu, jer će oni nakon krize, dodaje Trojić, biti glavni zamašnjak pozitivnih brojki. 

OVE GODINE STIŽU I KRUZERI

Za razliku od prošle godine, ove su uplovljavali kruzeri. Prvi je stigao MSC 11. lipnja koji je najavio 36 uplovljavanja tijekom sezone, a stizale su i druge kompanije. Dubrovački akvatorij je prošle i ove godine bio posebno primamljiv jahtašima i slike luksuznih plovila u blizini grada bile su uobičajene. Čini se kako tom vidu turizma korona nije previše škodila pa su tako hrvatskim morem plovile jahte Romana Abramoviča, Jana Kouma, Joea Lewisa, Viktora Rashnikova i brojnih drugih. 

Snažna kampanja prema ciljanim emitivnim tržištima, posebice prema SAD-u, ove godine spasila je dubrovački turizam. Dvije izravne linije koje su povezale New York i Dubrovnik zasigurno su pridonijele turističkim brojkama pa su tako Amerikanci Britancima preuzeli titulu 

najbrojnijih gostiju u gradu.

Broj letova se znatno povećao pa tijekom vikenda na dubrovačku zračnu luku slijeće više od 90 letova, dok je ukupno u zadnjem tjednu srpnja bilo 247 letova zrakoplovnih prijevoznika. Očekuje se još intenzivniji zračni promet u kolovozu, pod uvjetom da se nastavi pozitivna epidemiološka slika.

ZNAČAJAN PORAST PRIVATNIH ZRAKOPLOVA

Na dubrovačkom aerodromu, poučeni svim problemima koji su od ožujka prošle godine pogodili avijaciji, ne pršte zadovoljstvom, niti optimizmom unatoč značajnijem rastu prometa u 2021. godini posebno u srpnju u kojem je primljeno i ispraćeno 180 tisuća putnika. Dobri su to pokazatelji, ako ih se usporedi s lanjskom godinom, no oni svakako nisu niti približni rekordnoj 2019. godini. 

Početkom tjedna u Dubrovniku su boravila 18 804 turista, njih najviše iz Francuske, zatim Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, SAD-a, Hrvatske, Poljske, Rusije, Nizozemske, BiH i Ukrajine. Trenutni turistički s početka kolovoza je na 72 posto ostvarenja u odnosu na isto razdoblje rekordne 2019. godine.  

Ipak, ono što budi optimizam je porast broja zrakoplova u generalnoj avijaciji, odnosno broj privatnih zrakoplova koji je u teškoj pandemijskoj 2020. godini nadmašio rekordnu 2019. godinu za 1 posto dok je ove godine u prvih sedam mjeseci broj zrakoplova već došao na 78 posto u odnosu na 2020. godinu što bi, ako sve bude išlo prema planiranom, trebalo debelo premašiti lanjsku godinu

Promet u zračnim lukama više ne ovisi samo o atraktivnoj destinaciji, smještajnim kapacitetima i turističkoj ponudi nego i o najnovijim brojkama zaraženih i korona – karti koju objavljuje Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). 

Iako smo sada u narančastoj boji s tendencijom prelaska u crveno, uz pridržavanje epidemioloških mjera i s držanjem brojeva u granicama normalnog, ova sezona bi svakako mogla biti najava povratka turista u Dubrovnik i Hrvatsku.

Dojam kako je u gradu sve puno, od smještajnih kapaciteta do ugostiteljskih objekata, zasad je odagnao dvojbe o katastrofičnim brojkama. Za detalje o tome kojim će se tempom oporavljati turizam, a tim i cjelokupna ekonomija, sigurno će trebati pričekati kraj sezone. 

*Članak je objavljen u tiskanom izdanju Dubrovački dnevnik Petkom