Cilj ove tribine je postići još veću razinu kvalitete turističkih proizvoda Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije. 

Uvodničari su bili Damir Krešić (Institut za turizam, ravnatelj) i Izidora Marković Vukadin (Institut za turizam, viša znanstvena suradnica), a panelisti Mato Franković (Grad Dubrovnik, gradonačelnik), Neven Ivandić (Institut za turizam, viši znanstveni suradnik), Ivan Maslać (HKD Napredak - Dubrovnik, predsjednik), Nikolina Trojić (Libertas međunarodno sveučilište, predavačica).

"Važno je upravljati smještajnim kapacitetima kako bismo bili 'svoj na svome', a s druge strane, Dubrovnik kao destinacija ima jedno dugogodišnje bogato iskustvo. Grad je tradicionalno znao kako treba raditi i kako treba upravljati. No, došla su neka nova vremena, pogotovo nakon pandemije, došli su neki novi vlasnici koji izričito i primarno gledaju svoj profit, no Grad Dubrovnik sa svojim stručnim tijelima poput Turističke zajednice i znanstvenog Instituta, pa i Sveučilišta, mora ustati protiv toga i boriti se za vrhunsku kvalitetu, boriti se za ono što priliči Dubrovniku", izjavio je Milan Perić, voditelj Međunarodnog sveučilišta Libertas.

Kako kaže, upravo u tome i leži važnost ovakvih tribina - kako bi se stručnjaci susreli, razgovarali, predlagali, iznalazili nova rješenja koja će biti prihvatljiva na tržištu. 

"Ako itko u Hrvatskoj to mora i može, onda je to Dubrovnik. Imamo za to sve uvjete - od kulturno-povijesnih znamenitosti, klime, kvalitetnih kadrova, visokoobrazovnih institucija... Mislim kako je to put do perfekcionizma. Pri tom je važno promišljati kako će naš turizam izgledati ne samo 2025. godine, nego i za 20,30 godina", kazao je Perić. 

DUBROVNIK PRVI GRAD KOJI IMA DOVRŠENU STUDIJU PRIHVATNOG KAPACITETA

"Mi smo prvi grad u RH koji ima upotpunosti dovršenu Studiju prihvatnog kapaciteta povijesne jezgre. Ona će u srijedu biti prezentirana Turističkom vijeću Turističke zajednice grada Dubrovnika. Zakon o turizmu je rekao kako Turističko vijeće prvo treba usvojiti studiju kako bi ista mogla biti proslijeđena dalje Gradskom vijeću Grada Dubrovnika. U međuvremenu će Sveučilište u Dubrovniku kao izrađivač navedenu studiju prezentirati široj javnosti. Studija je vrlo detaljna, to je 'pogled samog sebe u ogledalo' i pokazuje gdje se, kako se, na koji način nalažiš, gdje možeš doći ako nastaviš u krivom, a gdje ako ideš u pravom smjeru", izjavio je Franković dodavši kako je ocjena kako je od 2017. godine do danas napravljen vidni napredak, ali kako još postoji enormni potencijal za napredak. 

"Taj potencijal će zahtijevati određene korake koji nisu politički oportuni, a koji su nužni ako želimo održivost i živi grad te ako želimo čuvati svoju kulturno-povijesnu baštinu. Mislim kako je studija prihvatnog kapaciteta tu itekako važna, a ona je analizirala sve - privatni smještaj, količinu električne energije koja je potrebna u povijesnoj jezgri, količinu vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava, korištenje javnih površina, izračun metra kvadratnog po posjetitelju i stanovniku, pa i ono što je najvažnije", izjavio je Franković dodavši kako su u cijeloj priči ključna dva elementa koja će javnosti vjerojatno biti najvažniji. 

"Prvi je intervju s preko 250 građana u Gradu što je velik broj u odnosu na ukupni broj stanovnika u povijesnoj jezgri. Drugi je to što su stručnjaci sa Sveučilišta i njihovi suradnici koristili umjetnu inteligenciju koja je prikupila odgovore turista s Tripadvisora i analizirala što im smeta, a što im se sviđa u Gradu. Kad vidite kako se u određenim segmentima stopostotno poklapaju odgovori stanovnika povijesne jezgre, Pila, Ploča i Konala, s njihovim odgovorima, onda znate u kojem smjeru treba ići", izjavio je Franković. 

TURISTIČKIM PRIHVATNIM KAPACITETOM DO SPRIJEČAVANJA NEGATIVNIH EFEKATA

Krešić je kazao kako su se zbog aktualnosti teme upravo odlučili na Dubrovnik kao domaćina ove tribine. 

"Turistički prihvatni kapacitet je tema koja je oduvijek bila vrlo aktualna, no s porastom problema prekomjernog turizma u našim brojnim destinacijama, ona se još više aktualizirala. Imamo i novi Zakon o turizmu kojim je propisano kako sve one destinacije koje su u prvom i drugom razredu moraju u određeno vrijeme napraviti procjenu turističkog nosivog kapaciteta", kazao je dodavši kako turizam, uz brojne financijske i gospodarske koristi često ima i određene negativne efekte. 

"Kako bismo ih izbjegli, koristimo turistički prihvatni kapacitet kako bismo procijenili koji je optimalan broj turista i smještajnih kapaciteta na nekom području u nekom trenutku", izjavio je Krešić. 

TREBA SE POZABAVITI NEKOMERCIJALNIM SMJEŠTAJEM KOJI RADI 'NA CRNO' I 'NA SIVO'

"Stav je kako našim kapacitetima treba upravljati. Evidentno je kako su sve naše strategije ukazivale kako struktura smještaja treba biti dijagonalno suprotna od one koju danas imamo. Nešto smo krivo učinili - ili nismo postupali po strategijama ili su one bile neizvedive. Krajnje je vrijeme za preispitivanje situacije - kako sam se to dogodilo, zbog čega i koju strukturu mi preferiramo kako bismo što bolje odgovorili potrebama lokalnog stanovništva i lokalnih poduzetnika jer činjenica je kako ovoliki udio nekomercijalnog smještaja naprosto ukazuje na jedan veliki problem koji se događa destinacijama, na jednu eksploataciju lokalne infrastrukture koju zapravo nitko ne plaća. Taj nekomercijalni smještaj dobrim dijelom radi 'na crno' ili 'na sivo', a zapravo je riječ o jednoj poreznoj evaziji, dolazak kapitala koji nalazi svoje radno tržište na našem prostoru. To su stvari o kojima treba voditi računa i vidjeti kako se s njima u budućnosti nositi", izjavila je Trojić. 

Kako riješiti taj problem?

"Treba uvažiti lokalne spcifičnosti i kazati istinu - ovdje se govori o novom Zakonu o turizmu kao udaru na male, lokalne iznajmljivače. Daleko je to od toga. Ovdje mali iznajmljivači nisu problem. Kad pogledamo smještajnu strukturu, vidimo kako su naši lokalni iznajmljivači gotovo izjednačeni s nekomercijalnim smještajem s kojim bi se trebalo pozabaviti jer je to nelojalna konkurencija svim našim poslovnim subjektima, ali i privatnim izajmljivačima koji plaćaju paušal", smatra Trojić. 

RYANAIR ĆE OJAČATI PRED I POSEZONU

"Kapacitet ležajeva diktira potražnju za Dubrovnikom, no Zračna luka Dubrovnik sa svojim 'slotovima' regulira unutar sata i dana kapacitet ljudi koji će doći u i poći iz destinacije. Na Zračnu luku se nadovezuju i Hrvatske ceste, jedina poveznica između ZL i Grada. Interes nam je ne širiti špicu sezone, nego pred i posezonu kako bi postojeći broj ležajeva bio popunjen što više dana u godini", izjavio je Maslać dodavši kako bi se pred i posezona trebale ojačati novim linijama Ryaniara, ali i drugih kompanija. 

IMAMO SREĆU ŠTO JE PROBLEM PRIHVATNOG KAPACITETA UŠAO U ZAKON

Ivandić je istaknuo kako je ovo izuzetno aktualna tema ne samo za dubrovački, nego i za hrvatski turizam. 

"Naravno kako je Dubrovnik 'barjaktar' hrvatskog turizma i sve ono po čemu se turizam u Hrvatskoj prepoznaje. Imamo sreću što je problem prihvatnog kapaciteta ušao u Zakon. To je problem o kojem se već dugo raspravlja, no sada je postao nešto što će određivati djelovanje turističkih zajednica, jedinica lokalne samouprave i to nekoliko godina unaprijed. Po definiciji je nosivi kapacitet ključni alat održive politike. To nije banalan broj o 'toliko i toliko' turista, ta Studija uopće je analitički alat za održivo upravljanje turizmom", izjavio je.