TKO JE ZASLUŽAN ZA SMART CITY? 800 tisuća kuna gradskih novaca bačeno za Ceca Gakovića i 'dubrovačku djecu'

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Dubrovački dnevnik
MIŠLJENJE STRUČNJAKA iz IT sektora o koncepciji pametnog grada u Dubrovniku, uz analizu lutanja u koja je skrenuo Grad kad su u njega pohrlili raznorazni ‚’stručnjaci’’ za inovacije, koji su svoje usluge jako dobro naplatili.

Grad Dubrovnik već godinama ulaže u tehnologiju i inovacije zbog čega je i 2019. proglašen najboljim Pametnim gradom u Hrvatskoj prema izboru portala Gradonacelnik.hr. Uz pomoć najmodernije tehnologije, Dubrovnik se svrstao u sam svjetski vrh po primjeni pametnih rješenja. Projekt smart parkinga, vrijedan 3,2 milijuna kuna s održavanjem na tri godine, započeo je s radom 2019. Pokrenuo ga je Grad Dubrovnik u mandatu Mata Frankovića u suradnji s Hrvatskim telekomom, a Dubrovnik je prvi grad koji je u cijelosti pokriven po pitanju parkinga s ovom inovativnom NB-IoT tehnologijom.

U okviru ovog projekta koji je Dubrovniku priskrbio vodeće mjesto po primjeni moderne tehnologije, pametnih rješenja, ali i samog obuhvata projekta Pametnog parkinga u svijetu Grad Dubrovnik i Sanitat postavili su ukupno preko 2000 senzora povezanih na NB-IoT mreži.

NOVA INOVATIVNA TEHNOLOGIJA

Narrowband IoT (NB-IoT) tehnologija je namijenjena uređajima koji nemaju potrebe za kontinuiranom povezanošću na mreži i šalju male količine podatkovnog prometa bez potrebe za SMS, MMS ili glasovnom komunikacijom. NB-IoT tehnologija pogodna je za primjenu u rješenjima namijenjenima pametnim gradovima koji koriste velik broj takvih uređaja i senzora, a prednosti se očituju u niskim troškovima i jednostavnom komunikacijskom modulu koji omogućuje izravno povezivanje senzora i drugih IoT uređaja na mobilnu mrežu. Dio je to zaokruženog koncepta pametnog grada, kojim Dubrovnik želi korištenjem tehnologije ojačati postojeće kompetitivne prednosti, poboljšati kvalitetu života građana, osigurati konkurentnost i održivost okoliša, gospodarstva i okoliša. Ulaganje u inovacije, nove tehnologije i IT sektor posebno je došlo na pijedestal nakon što je korona kriza razotkrila sve manjkavosti monolitnog gospodarstva baziranog isključivo na turizmu. S obzirom na to kako su pametni grad, inovacije i razvoj IT tehnologije definitivno budućnost, koja je tek u začetku i u čemu je Dubrovnik napravio određene korake, zanimljivo je prisjetiti se kako je to sve počelo još 2015. u suradnji Grada Dubrovnika i Hrvatskog telekoma. Ovih samih početaka prisjeća se sugovornik, stručnjak u IT sektoru.

POČETAK S HRVATSKIM TELEKOMOM 

’Jedan od Vlahušićevih prvih poteza bila je uspostava suradnje s najvećim i najrelevantnijim tehnološkim liderom u Hrvatskoj koji mu je u toj priči mogao pomoći, a to je bio Hrvatski telekom. Svi se i danas sjećamo 21. ožujka 2015. kada su u Maloj Vijećnici tadašnji gradonačelnik Vlahušić i predsjednik uprave Hrvatskog Telekoma Davor Tomašković, potpisali Ugovor o tehnološkom partnerstvu, a koji sat kasnije, u Gružu na rivi, puštena je u promet prva „pametna ulica“ u Hrvatskoj. Bio je to pilot projekt vrijedan preko milijun kuna u kojem je Grad Dubrovnik participirao s dvjestotinjak tisuća kuna. Nakon do tada neviđenog PR-a u Hrvatskoj na temu Smart City-a, nije dugo trebalo čekati da u Grad pohrle mnogi Smart City savjetnici, gurui i proizvođači tehnološke robe i različitih tehnoloških rješenja, nadajući se poslovima u bogatom Dubrovniku’- priča on.

STIGAO I CECO GAKOVIĆ 

’Vlahušić je shvatio da je priča o Smart City-u vrlo složena i kompleksna i da on i njegova Uprava, nisu kompetentni i sposobni osigurati preduvjete za realizaciju jedne takve priče. Potaknut savjetima, prethodno angažiranog Smart City samoprozvanog „svjetskog gurua“ Ceca Gakovića, slavodobitno je „došao na ideju“ o tome kako će Dubrovnik sam „izgraditi“ Smart City, vlastitom pameću mladih ljudi iz Dubrovnika, iako je itekako bio svjestan da je ovakav scenarij unaprijed osuđen na propast. Još je samo trebalo pronaći krivca za očekivani neuspjeh, a sasvim logičan kandidat za „žrtvu“ bila je Dubrovačka razvojna agencija – DURA’’, priča on uz objašnjenje kako je upravljanje projektom „Smart City“, gradonačelnik Vlahušić u tom trenutku povjerio Dubrovačkoj razvojnoj agenciji DURA-i i tadašnjoj direktorici Andrei Novaković, protiv koje je u travnju 2019. Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku, podiglo optužnicu. ‚’Ceco Gaković, kojeg su angažirali Vlahušić i Novaković da od Dubrovnika napravi Smart City, voli sebe predstavljati kao IT stručnjaka koji iza sebe ima više od 20 godina uspješnog poslovanja u Silicijskoj dolini. Kaže da je u svojoj bogatoj karijeri, još i prije ere društvenih mreža, bio dio mnogih uspješnih internet i mobilnih startup-ova, i da je kreirao portale za klijente poput U2.com, Madonna.com, NFL, NHL, NBA, Weather.com, National Geographic, Martha Stewart Omnimedia, Harley Davidson, HBO, History Channel, Travel Channel, NBC Universal, Guinness World Records itd. Za sebe kaže da je radio u deset zemalja, na četiri kontinenta. Kaže i da je godine 2012. osnovao fondaciju CityOS, gdje posvećuje vrijeme kako bi pomogao i promovirao projekt pametnih gradova. Ceco voli sebe predstavljati kao velikog altruistu koji, u mirovini, pomaže mladima da razviju svoje poduzetničke potencijale’’, priča sugovornik, tragom čijih riječi je i Dubrovački dnevnik provjerio detalje ovog angažmana, posebno s obzirom na to kako se ni jedan navod iz njegove navodne ranije biografije i međunarodnog angažmana ne može provjeriti, niti pronaći. Iz Dubrovačke razvojne agencije DURA Dubrovačkom dnevniku je odgovoreno kako je za angažman Ceca Gakovića plaćeno 611 tisuća kuna.

Iz Dubrovačke razvojne agencije DURA Dubrovačkom dnevniku je odgovoreno kako je za angažman Ceca Gakovića plaćeno 611 tisuća kuna. Tragom ovih navoda na postavljeni upit iz tvrtke Sanitat Dubrovačkom dnevniku su odgovorili kako su jednoj Startup tvrtki uplatili 265 tisuća kuna. Radi se o projektu pametnog parkinga koji nikad nije zaživio

PROPALI SMART PARKING PROJEKT 

’Rezultat Cecovog angažmana u Dubrovniku je par održanih Hackathona, natjecanja za programere u Dubrovniku, nekoliko predavanja i dva startup-a, „naših mladića“ kako ih zove bivši gradonačelnik Vlahušić. Oba startup-a su, po sudskom registru, još uvijek aktivna, ali posluju s gubitcima i bez iti jednog uspješno cjelovito realiziranog i okončanog Smart City projekta. A podsjetimo se, riječ je o mnogim Vlahušićevim Smart City projektima kao Solarna klupa, Pametni park, Pametni parking, koji nikada nisu zaživjeli iz razloga jer ih gradonačelnik Vlahušić, a i tadašnji direktori komunalnih društava u čiju nadležnost je spadala realizacija projekata, nisu nastavili financijski podržavati. Nerealno je to bilo i za očekivati od tek osnovanih startup-a, da sami mogu nastaviti financirati nove i još nedovoljno istražene Smart City projekte’, pojašnjava ovaj IT stručnjak. Tragom ovih navoda na postavljeni upit iz tvrtke Sanitat Dubrovačkom dnevniku su odgovorili kako su jednoj Startup tvrtki uplatili 265 tisuća kuna. Radi se o projektu pametnog parkinga koji nikad nije zaživio. ‚’Dakle, ovdje je sasvim jasno da su „naši mladići“ bili kolateralna žrtva u planu gradonačelnika Vlahušića da prikrije svoju vlastitu nekompetentnost i nesposobnost tadašnje gradske Uprave, da realiziraju koncepciju Smart City-a. Gradonačelnik Vlahušić imao je punih sedam i pol godina učiniti nešto za „naše mladiće“, za realizaciju brojnih Smart City projekata koje su započeli, a upravo on ih je izdao i izigrao, i to samo od straha za vlastitim neuspjehom. Danas Vlahušić, u novoj bitki za gradonačelničku stolicu, a pod velom altruizma i dobrobiti za naš grad upire prstom u Gradonačelnika Frankovića, prozivajući ga da je upravo on „ubio Smart City“ dajući novac korporacijama, umjesto „našim mladićima“. Koje li ironije’ komentira sugovornik koji govori kako je dolaskom na mjesto gradonačelnika Franković zatekao Smart City, ali i interni informacijski sustav Grada, ‚’na respiratoru’’.

FRANKOVIĆ REALIZIRAO IT PROJEKTE 

’Interni informacijski sustav Grada bio je posložen na način da je Grad bio taocem pojedinaca koji su upravljali s njime. Iako, naizgled i za građane nebitno i nevidljivo, ovo je bila jedna od najsloženijih i najkompleksnijih organizacijskih promjena, a koja je još uvijek u tijeku. Neovisnost i otvorenost ovog sustava preduvjet su novog, transparentnog modela upravljanja Gradom temeljenog na podacima, ali i rehabilitacije Smart City-a koji će u budućnosti dovesti do toga da će Gradom moći upravljati i sami građani. Od propalog Vlahušićevog projekta Dubrovačkog pametnog parkinga, Franković je napravio prvi i najveći projekt pametnog parkinga u svijetu na NBIoT tehnologiji s preko 2000 parkirnih senzora koncentriranih na geografski vrlo zahtjevnom terenu. Za razliku od Vlahušića, Franković je bio svjestan da ovakvi projekti spadaju u kategoriju INOVACIJA i da je vrlo izvjesno da još uvijek postoji puno nepoznanica i iznenađenja koje projekt donosi sa sobom i koja ga mogu ugroziti’, zaključuje ovaj IT stručnjak koji je radi svoje pozicije zamolio za anonimnost. Prema njegovu mišljenju o razvoju pametnog grada i inovacijama, suradnja s tehnološkim liderima u Hrvatskoj jamči sigurnost i dugoročnu održivost tehnoloških projekata. ‚’Franković je, isto tako znao i da je, na ovako zahtjevnim projektima, suradnja velikih tehnoloških lidera nezamisliva bez lokalne podrške i lokalnog poduzetništva. I nije se prevario, jer su upravo naše lokalne hrvatske i dubrovačke tvrtke sudjelovale u realizaciji ovog projekta, a „naši momci“ uključeni u ovaj projekt, imali su priliku učiti, zaraditi i razvijati se s vodećim svjetskim tehnološkim stručnjacima’, pojašnjava te tvrdi kako je ključ uspjeha u kombinaciji zajedničkog rada globalnih lidera i lokalnih poduzetnika na složenim razvojnim i tehnološkim projektima. Smatra pozitivnim što je Franković otišao i korak dalje uz prepoznavanje različitih mogućnosti EU financiranja, posebno na području razvojnih i tehnoloških (Smart City) projekata. ‚’Imati dobre ideje, danas, nije dovoljno. Treba ih znati i ostvariti. Vlahušić je „našim momcima“ koji su osnovali svoje startupe pod patronažom i uz mentoriranje Ceca Gakovića upucao preko 800 tisuća kuna, ali taj projekt je propao onog trenutka kad su Vlahušić i tadašnji direktor Sanitata Vedran Kunica, prestali financirati spomenute startupe u trenutku kada su oni tražili više novca da mogu nastaviti raditi. Vlahušić je trebao u startu znati (a možda je i znao) da priča o pametnim gradovima i Internetu stvari (Internet of things), a u koje spada i projekt pametnog parkinga, spada u kategoriju INOVACIJSKIH PROJEKATA. Riječ je o projektima koji se kontinuirano razvijaju i zahtijevaju konstantne korekcije, unapređenja i poboljšanja, a za sve to treba jako puno novca. Za razliku od Vlahušića, Franković je znao da mu suradnja s tehnološkim liderima (poput Hrvatskog Telekoma) u Hrvatskoj jamči sigurnost i dugoročnu održivost složenih tehnoloških projekata’ zaključuje. Naglašava također kako je jako dobro što sve radove na projektu obavljaju upravo naše male hrvatske tvrtke među kojima je jedna i lokalna dubrovačka tvrtka, čiji djelatnici imaju prilike učiti i razvijati se s najvećim svjetskim stručnjacima. Zaključuje kako održivost ovakvih, tehnološki i financijski zahtjevnih, projekata (i svih sličnih), mogu omogućiti isključivo veliki tehnološki lideri kojima je stalo da, ovako veliki i globalno vidljivi IoT projekti, uistinu pridonesu podizanju kvalitete života građana.

Članak je izvorno objavljen u tiskanom izdanju Dubrovački dnevnik - petkom od 22. siječnja 2021. godine
Cijelo tiskano izdanje možete pregledati u digitalnom obliku u nastavku. 

Popularni Članci