Buljan Flander: Ne obraćaju se nastavnicima jer znaju kako se ništa neće dogoditi

Buljan Flander je prisutnu djecu upoznala s tipovima nasilja, ali iznijela i zanimljive brojke prema kojima se nasilje najčešće događa kod djece između 4. i 8. razreda.

„Oni od vas koji su doživljavali emocionalno nasilje su se sigurno osjećali ovako, samo je pitanje koliko su podrške dobili. Ono što je današnja poruka jest – nemojte šutjeti, tražite pomoć, jer ako je ne tražite, odrasli to nekada ni ne prepoznaju,“ poručila je. Također je pročitala i potresno pismo jedne djevojčice koja je bila žrtvom vršnjačkog nasilja.

„Nisam nikome rekla što se dogodilo, nitko je ne može uhvatiti, samo će biti još gore. Prošli tjedan sam se prvi put rezala,“ stoji u pismu.

Buljan Flander je predstavila i rezultate istraživanja na 5 tisuća djece koje je pokazalo kako svako treće dijete svakodnevno doživljava neki oblik nasilja. 

„Napravili smo istraživanje na uzorku od oko 5 tisuća djece i rezultati su pokazali kako 27 posto ispitane djece svakodnevno trpi neki oblik nasilja. Dakle, svako treće dijete u vašoj školi doživljava jedan oblik nasilja. Pitanje je samo jesu li tražili pomoć,“ istaknula je Buljan Flander te dodala kako, prema istim podacima, samo 16 posto djece bi zatražilo pomoć od nastavnika. Ispitanici su kazali kako se češće ne obraćaju nastavnicima jer 'znaju kako se ništa neće dogoditi'.

Posebno se osvrnula na cyberbullying tj. nasilje putem interneta te podsjetila na Facebook stranicu koju je 'lajkalo' 2 500 ljudi. Riječ je o grupi na kojoj su se objavljivale fotografije djevojaka s Facebooka gdje su ih članovi grupe u komentarima nazivali pogrdnim imenima.

Pavela: I sam sam prolazio vršnjačko nasilje

„Nakon dva filma koja su se prikazala, danas govorimo o istoj temi, a na jedan živi primjer, s ljudima koji se dugo godina bave tom teme i koji poznaju tu materiju. Volio bih da sam i ja vidio prije taj problem. Nasilje se danas popularizira putem društvenih mreža kao poželjno ponašanje, no to nije tako. Istraživanja pokazuju kako djeca izložena nasilju trpe teže posljedice. Sklona su i samoubojstvima. 'Učenice se mlatile do krvi, publika snimala', '16-godišnjak počinio samoubojstvo' samo su nekih od naslova. Trebamo se pitati što sve radimo kako bismo spriječili vršnjačko nasilje. Kao roditelji smo svi jaki iza Facebooka i kada treba komentirati druge, kada treba kritizirati ljude iz svojih redova, onda nas nema nigdje. Ima li nasilja u osnovnim školama? Svi kažu kako ga nema, a kad pogledamo neke pokazatelje ispada da to nije tako,“ izjavio je Pavela dodavši kako nasilja u dubrovačkim školama itekako ima. Kritiku je uputio i na račun Ureda pravobraniteljice.

„Kada zovete Ured pravobraniteljice, sekretarica kaže kako radi od 9 do podne. Što ćemo u 14:00 sati ako treba pomoć? Zvali smo pravobraniteljicu da dođe na tribinu, nije došla, a danas je u Dubrovniku,“ izjavio je te dodao kako je i sam prolazio slično.

„Ispred sebe sada vidim puno djece od 12 do 15 godina. Bio sam mlad, bio sam povučen, trpio sam nasilje u smislu ruganja. Vjerujem kako ste i vi. Trpio sam nasilje. Rugali su mi se. Bio sam vrlo mal, povučen. Danas se to popularizira putem društvenih mreža. Ako se ne potučeš, nisi faca, i još to ne snimiš,“ kazao je Pavela.

Na godišnjoj razini u Dubrovniku svega od pet do osam prijava

Misir je djeci održala prezentaciju u kojoj je predstavila rad Centra za socijalu skrb Dubrovnik, ali i kazala nešto više o nasilju.   Tom prilikom je istaknula kako je vrlo važno prijavljivati nasilje jer i oni koji ga ne prijavljuju mogu kazneno odgovarati, a kako se nasilje može prijaviti i anonimno.

„Što se tiče zaprimljenih prijava, od 2012. do 2017. godine bilo ih je 44. Najviše smo prijava imali 2014. godine, kad smo ih imali 15, a prosjek je od pet do osam. Veći broj prijava se odnosi na djecu i maloljetnike. Vjerujemo kako je stvarna brojka puno veća, no ljudi se boje prijaviti nasilje. Tijekom 2015. godine, zaprimili smo samo jednu prijavu, a u ovoj godini, zasad, imamo pet obavijesti,“ izjavila je dodavši kako je riječ uglavnom o fizičkom i verbalnom nasilju, a u porastu je i nasilje putem SMS poruka, društvenih mreža i općenito preko interneta.

'Radimo sve da se nasilje ne dogodi'

Jerinić Njirić je u kratkim crtama  predstavila rad odjela za mentalno zdravlje Zavoda.

„Mi pružamo pomoć i podršku, dakle kad se nasilje već dogodilo. Ipak, najveći dio svog rada posvećujemo primarnoj prevenciji, kako se ono ne bi dogodilo,“ izjavila je.

Inače, tribina je tek jedan od događaja koji se organiziraju u okviru kampanje protiv vršnjačkog nasilja 'Nisi sam, ima nas još'.