Posljednjih nekoliko godina sezonski radnici iz svih krajeva Hrvatske na Forumu.hr iznose svoja radna iskustva u sezoni diljem jadranske obale. Proučili smo njihova iskustva u posljednje dvije godine i došli do pomalo neuobičajenog zaključka – ponajmanje negativnih iskustava rada u hotelu dolazi iz Dubrovnika i okolice. Dolores Lujić iz Sindikata turizma i usluga Hrvatske objašnjava zašto je to tako.

-U gotovo svim dubrovačkim hotelima, sindikat je ojačao, te su potpisani kolektivni ugovori koji štite prava radnika u što spadaju radno vrijeme, odlazak na godišnji odmor i bolovanje, plaćene prekovremene i slično. Većina dubrovačkih hotela poštuje odredbe iz kolektivnog ugovora, pa je zadnjih godina, puno bolje raditi nego prije. Najgore je prije desetak godina bilo raditi u Importanne resortu, a ne znam kako je danas, jer tamo nemamo sindikalnog predstavnika – kaže nam Lujić dodajući da se radna prava češće krše u manjim objektima poput restorana i kafića, nego u hotelima.

Sezonci na internetu ponajviše hvale dva dubrovačka hotela – Lafodiju na Lopudu, te Radisson, odnosno Vrtove sunca u Orašcu.

Tako jedan radnik koji je konobario u Lafodiji opisuje svoja iskustva.

-Objekt je sjajan, plaća konobara oko 6 tisuća kuna, smještaj odličan, dobiješ apartman koji dijeliš s jednim ili dva cimera. Također, može se zaraditi sjajan bakšiš, ovisno u kojem baru ili restoranu hotela radiš. Ali dnevno bakšiš zna iznosit od 50, pa sve do visokih 300 kuna – ispovijeda ovaj radnik s Lopuda.

Također, radnici hvale uvjete rada u Dubrovačkim vrtovima sunca.

-Brojni sezonci iz godine u godinu se vraćaju u Radisson, jer su prezadovoljni. Konobari imaju odlične plaće, konobar 1 zna imati i 7 tisuća kuna, dok konobar 2 ima plaću od 4500 do 6000 kuna – piše svoje iskustvo jedan radnik iz Orašca, a drugi potvrđuje njegove riječi.

-Da, u Radissonu se zaista poštuje Zakon o radu, čak tjedno imamo i slobodan dan. Također, isplaćuju se svi mogući dodaci na plaću, a radno vrijeme je fiksno i nema previše prekovremenih, a ako ih ima, broje se kao slobodni dani. Također smještaj i hrana su odlični – govori svoje iskustvo ovaj drugi radnik, koji je također radio kao konobar.

S njima se ne slaže radnica, koja je za razliku od njih, radila kao sobarica.

-Možda su vama konobarima plaćali prekovremene, ali nama u odjelu Housekeeping ih nisu plaćali. Ja sam radila 2014. godine  - požalila se.

Što se tiče rada u dubrovačkim hotelima pod upraviteljstvom Valamara, potencijalne sezonce je ponajviše interesiralo plaća li ta tvrtka smještaj i hranu, na što su radnici kazali da to uredno plaćaju. O dodatnim uvjetima rada nije se previše govorilo, osim da se zna raditi dvokratno, a slična je situacija i s Jadranskim luksuznim hotelima, o kojima se jako malo raspravljalo na forumu u posljednje dvije godine, što se tiče njihovih objekata na krajnjem jugu. Tek je jedan potencijalni sezonac upitao kako je raditi u Hotelu Croatia u Cavtatu, na što je dobio odgovor: „OK, poštuje se kolektivni ugovor“.

Zanimljivo, što se tiče Lukšić grupe, radnici u Dubrovniku ne žale se na uvjete rada u njihovim hotelima, ali se žale u ostatku zemlje. Tako je na internetu na lošem glasu Plava laguna u Poreču, koja je također u vlasništvu Lukšića. Osim toga, sezonci se žale i na brojne druge tvrtke diljem obale, pa čovjek proučavajući ta brojna iskustva stječe dojam da je raditi u Dubrovniku znatno bolje nego u ostatku zemlje.

Kako kaže Dolores Lujić, puno je teže u Gradu raditi u manjim ugostiteljskim objektima, gdje se često radi dvokratno i bez slobodnog dana, nego u hotelima, koji ipak nude kakva-takva prava radnicima. Isto tako, u posljednje vrijeme, sve više hotela u Dubrovniku, ponovo zapošljava radnike na neodređeno vrijeme, jer im kronično nedostaje kvalitetnog kadra, a što će tek biti kada se otvore hoteli Belvedere, Kupari i Plat…

Naravno, ovo naše minijaturno istraživanje nije rađeno na nikakvom reprezentativnom uzorku, tako da je u stvarnosti situacija možda sasvim oprečna onoj internetskoj.

Maro Marušić