Turističke brojke za Dubrovnik su za ovu godinu, barem zasad, bolje nego lani, čime se često znamo pohvaliti. Međutim, to se ne može kazati i kad se ova godina u turističkom smislu uspoređuje s predpandemijskim vremenom, dakle s turistički rekordnom 2019. godinom. Podaci pokazuju kako smo zasad za 18 posto lošiji u odnosu na rekordnu 2019. 

„U razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja 2023. godine ostvareno je 826.322 noćenja, dok je u istom razdoblju 2019. godine ostvareno 1.001.962 noćenja. Riječ je o 18 posto manje turističkog prometa u prvih pet mjeseci, u odnosu na 2019. godinu,“ odgovorili su nam iz Turističke zajednice Grada Dubrovnika. 

Također, a kako stoji u odgovoru dubrovačkog TZ-a, u razdoblju od 1. lipnja do 13. lipnja 2023. godine ostvareno je 213.440 noćenja, dok je u istom razdoblju 2019. ostvareno 247.490 noćenja, tj. 14 posto manje turističkog prometa u odnosu na 2019. godinu. 

I U GRČKOJ LOŠIJA SEZONA 

Ove brojke zapravo su neugodno iznenađenje jer su očekivanja u predsezoni, a temeljem najava i rezervacija, bila takva da se računalo na bolju godinu od one rekordne. Rezervacije su bile obećavajuće, taksisti su imali 'nikad bolji početak godine', a i najave su bile odlične. Međutim, sudeći po brojkama, sjajne prognoze se nisu ostvarile. 

Grad je popunjen, ali ne kao 2019.

No, nije Dubrovnik jedina popularna destinacija na Mediteranu koja bilježi lošije brojke nego 2019. godine kad se naveliko putovalo. Za 20 posto lošiju sezonu od 2019. godine bilježe popularna grčka odredišta Mykonos i Santorini gdje su itekako zabrinuti za ovu sezonu.

S druge strane, Italija bilježi odlične rezultate, a Rim ove godine ruši sve turističke rekorde što, za grad koji ionako muku muči s overturizmom, možda i nije toliko dobra vijest. 

TREBAMO LI PATITI ZA 2019.? 

Predsjednica Hrvatske gospodarske komore ŽK Dubrovnik Nikolina Trojić ima objašnjenje za pad turističkih brojki u Dubrovniku, u odnosu na 2019. godinu. 

„Činjenica je kako je definitivno podbacilo prekomorsko tržište. Tijekom 2019. godine smo bilježili značajan broj gostiju s japanskog i korejskog tržišta, pogotovo u zimskom dijelu godine. U lipnju su to bili dolasci gostiju iz Australije, kojih ove godine nema previše. Moramo znati kako su ta tržišta i tijekom pandemije imala nešto restriktivnije mjere te kako se Australija dosta sporije otvarala od ostalih tržišta. Činjenica je kako nam se ta tržišta, kao ni letovi, nisu vratili na stanje prije pandemije i to se osjeti na turističkim brojkama,“ objašnjava Trojić. 

Podsjeća i na to kako je sada drugačija situacija u svijetu nego prije četiri godine. Pri tom napominje kako se građanima Velike Britanije zbog Brexita standard značajno pogoršao u odnosu na razdoblje prije izlaska iz Europske unije, a dodaje i kako je Njemačka u blagoj recesiji. Zbog toga se gosti s tih za Dubrovnik izuzetno važnih tržišta možda ove godine teže odlučuju na putovanja, a vjerojatno i pri dolasku u destinaciju više paze na svoj budžet. 

„Cijene su narasle i bilježimo određeni zastoj, ali ništa to nije spektakularno. U krajnjoj liniji, moramo postaviti sebi pitanje u kojem smjeru želimo ići i trebamo li uopće ponoviti brojke iz 2019. godine. Mislim kako nema potrebe patiti za brojkama koje smo ostvarivali nego podizati kvalitetu usluge i tako privlačiti turiste koje želimo u svojom gradu,“ izjavila je Trojić. 

INFLACIJA JE UČINILA SVOJE

Osnivač i direktor agencije Direct Booker Nino Dubretić, komentirajući brojke, smatra kako je inflacija učinila svoje. 

„Generalno sam već tad govorio kako će nas ta rekordna 2019. godina 'doći glave' jer je postavila ljestvicu dosta visoko. No, tada nismo imali krizu iza nas kao što je to slučaj sada. Dogodila se inflacija, cijene su narasle, a prosječan gost ima manje novca pa stoga i manje ljudi putuje. S druge strane, puno je tih čimbenika zbog kojih će neki gost radije odabrati destinaciju A nego destinaciju B. Ne mislim kako smo mi jedini koji bilježimo lošije rezultate. Ne znam kakva je situacija drugdje u svijetu, ali ne bih se iznenadio kako su im brojke slične našima,“ kaže Dubretić. 

APARTMANI SE PUNE KAD SE CIJENE DRASTIČNO SMANJE 

U neformalnom razgovoru s dubrovačkim iznajmljivačima doznajemo i kako se privatni smještaj nešto sporije puni. Jedna dubrovačka iznajmljivačica koja je htjela biti anonimna kaže kako se oni bukiraju manje i sa slabijim intenzitetom nego proteklih godina. 

„Apartman koji je na 'top lokaciji', u neposrednoj blizini Straduna je nešto bolje popunjen u odnosu na one u Lapadu. Ali sve je to dosta loše. Zapravo, rezervacije dobivamo u danima kada cijene drastično smanjimo na iznose za koje se apartman u Dubrovniku prije baš teško mogao naći, recimo 50 eura u lipnju za novouređen apartman, u centru Lapada, a u kojem mogu komotno boraviti četiri osobe," kaže nam ona. 

TAKSISTIMA SEZONA UPOLA LOŠIJA 

Sezonom zasad nisu zadovoljni ni taksisti. Gosti se navodno teško odlučuju na njihove usluge, a po prvi put su počeli spominjati i cijene. 

„Taksistima je sezona 50 posto lošija nego prošle godine u isto vrijeme. Mislim da je to zato što su gosti manje platežne moći i gledaju uštedjeti na svakom koraku,“ govori nam jedan taksist koji je htio biti anoniman. Prema njegovom dojmu, sezona je podbacila. 

„Unatoč brojkama dolazaka i noćenja o kojima slušamo, nemam dojam da je 'grad pun gostiju'. Sezona je definitivno podbacila, a kako mi u svom poslu imamo puno kontakata, među njima i iznajmljivače, ugostitelje, hotelijere i druge, svi potvrđuju kako su svibanj i lipanj nikad lošiji. Postali smo preskupa destinacija koja desetljećima ne nudi ništa novo, a to nije moglo dovijeka. Sada smo grad lizača sladoleda i lagane šetnje,“ mišljenje je ovog taksista. 

Daje nam i primjer. Kako govori, prije pet godina niti jedan turist mu nije rekao kako su recimo zidine, žičara ili Lokrum skupi.

„Sada to čujem često. Vjerojatno je to kombinacija cijena koje padaju u smještajnim kapacitetima jer se po višim cijenama nisu punili. I sada imamo goste kojima je sve skupo i koji ne troše,“ govori dubrovački taksist. 

LOKRUM PUN IZLETNIKA, A GDJE SU GOSTI? 

Vidljivo je to i na primjeru Lokruma gdje gosti također teško posežu za takujinom. Cijena ulaznice za brod i Rezervat je sada nešto skuplja nego 2019. godine pa su gosti posebno oprezni oko toga koliko će potrošiti u ugostiteljskim objektima. 

„Ove godine uviđamo kako su se promijenile navike gostiju. Brojem ih čak ni ne fali nego fali toga da su zapravo  - gosti, a ne izletnici,“ kaže nam Đani Banovac, vlasnik snack bara Lacorma na Lokrumu. I zaista, gosti sada uglavnom dođu na Lokrum na jedan dan, učine izlet, ali se teško vraćaju više puta. 

Vlasnik Lacrome govori nam kako je potrošnja gostiju dosta manja, a i kako se s njima teže ostvaruje komunikacija u smislu da se nekoliko puta vrate na isto mjesto. 

„Gosti bi prije kod nas došli ujutro popiti kafu, onda bi došli na ručak, a ako bi im bilo jako lijepo na otoku i ako bi ostali cijeli dan, došli bi predvečer i na koktel. To se događalo proteklih godina, pa čak i u onim pandemijskim, ali toga više nema,“ tvrdi Banovac. 

Pitamo ga smatra li kako je tome uzrok eventualno lošija platežna moć tih gostiju ili jednostavno njihovo raspoloženje. 

„U prvom redu raspoloženje, rekao bih. Naravno, uvijek je faktor novca bitan, ali mislim kako nije najbitniji. Nekakav 'state of mind' je takav da su gosti preoprezni. Kad dođu na Lokrum, prvo moraju platiti kartu. Odmah s plaćenom kartom su izbudžetirali ostatak dana. To je nešto što se nije događalo prošlih godina. Gost sad kalkulira iznos novca po glavi koji je spreman dati. I ja to prihvaćam, nemam ništa protiv, ne gledamo ljudima u takujin. Ali on je već odlučio koliko će potrošiti i 90 posto njih ni lipe neće prekoračiti. Nije da se mi ne trudimo kao ugostitelji, ali to je nekakvo raspoloženje koje je počelo prevladavati,“ kaže Banovac. 

A GDJE JE DISPERZIJA PONUDE I VAN GRADA?

Odlične najave s početka sezone povukle su i velika ulaganja u privatni sektor. One se zasad nisu ostvarile pa se privatnici moraju snalaziti. Tu su još i drugi gospodarski činitelji – uvođenje eura i nedostatak radne snage što je dovelo do poskupljenja odnosno povećanih troškova koji su u konačnici utjecali na današnju turističku sliku. 

„Dolazak eura nam je i promijenio neke ulazne cijene, primjerice muzeji i javne ustanove su bez problema i reperskusija zaokruživali, a to je utjecalo i na izlazne cijene i cijene paketa. Naravno, inflacija je odigrala svoje, ulazne cijene u ugostiteljstvu su narasle, a s tim i izlazne na koje se gosti najviše žale. Naime, plaće su narasle, kao i cijene smještaja za radnike i to je ono što je donijelo ukupno poskupljenje na koje imamo najviše pritužbi,“ govori Slavica Grkeš, potpredsjednica Strukovne grupe putničkih agencija ŽK Dubrovnik i vlasnica turističke agencije Dominium Travel. 

Napominje kako je iz ove perspektive jako teško predvidjeti zadovoljstvo gostiju, daljnji razvoj sezone, a pogotovo očekivanja od one sljedeće. 

 „Turizam se u cijelosti odigrava iza kulisa, a na pozornicu izađe samo krajnji proizvod. Je li za ovacije, vidjet ćemo na kraju sezone kad skupimo sve recenzije i financijske rezultate. Travanj je jako dobro krenuo, svibanj je malo podbacio, lipanj smo očekivali na razini 2019. godine, ali ga nismo uhvatili. Last minuta je bilo manje nego prošlih godina, zbog vremenskih uvjeta. Cijene avionskih karata su narasle i to je također problem jer i one čine cijenu paketa. Za sada šaljemo ponude za 2024. godinu, a još ne znamo sve kalkulacije ni koliko će još koje cijene rasti. Imamo veliki porast broja kreveta u privatnom smještaju koji ne prati rast kreveta u hotelima i svakako nisam sigurna što bi se dogodilo da napunimo svih 48.000 kreveta, uz broj stanovnika i broj radnika na sezonskom radu u Dubrovniku,“ govori Grkeš koja smatra kako bi trebalo poraditi i na pametnijem planiranju turizma.  

„Nemamo rast ponude, kao ni, primjerice, planirane aktivnosti u slučaju lošeg vremena jer nam je najveći ograničavajući faktor za ulaganje cijena najma ili kupnje prostora i likvidnost poslovanja ako to napravimo, a s obzirom na sezonalnost. Disperziju gostiju van gradske jezgre i nove ponude i događanja, aktivnosti koje se mogu provoditi na Babinom kuku, Lapadu, Gružu, Orsuli nismo baš vidjeli. Netko bi trebao riskirati, a kad se radi sa svojim novcima i za njih odgovara, tada smo poprilični ziheraši i igramo na sigurno. Zato toliki broj kreveta,“ kaže Grkeš. 

DUBROVNIK BI TREBAO UČITI OD LUCCE 

I onda dolazimo do onog dobro znanog pitanja ponude. Dubrovnik nije preskupa destinacija, kako to vole forsirali nacionalni mediji. Zapravo, u Dubrovniku gotovo ništa nećete platiti više nego što hoćete u Istri, ali se o njoj ne piše niti se objavljuju senzacionalističke fotografije njihovih računa. O cijenama na hrvatskim otocima tek je bespredmetno govoriti, no ni o tome se baš ne piše.  

Osim što se neopravdano pumpa priča o preskupom Dubrovniku, premda su cijene jednake ili tek neznatno više nego što je to slučaj na dobrom dijelu hrvatske obale, vrijedi spomenuti i to kako one nisu znatno više ni u ostalim gradovima slične povijesti i kulture. Tako će se s negodovanjem pisati kako je u Dubrovniku na samom Stradunu kafa 4 ili 5 eura, a isto toliko ona košta, primjerice, na glavnom trgu talijanske Lucce. To je gradić nešto veći od Dubrovnika, ali sa sličnom pričom i povješću – i Lucca je nekoć bila republika, ima bogatu baštinu, opasana je stoljetnim zidinama, čak se na samom ulazu spominje se Libertas (sloboda). Dakle, svojevrstan je talijanski pandan Dubrovniku. No, Lucca ima nešto što Dubrovniku nedostaje, a to je sadržaj. 

Primjerice, tamo se najesen, ispred tih stoljenih zidina, svake godine održava slavni sajam stripa koji privlači ogroman broj gostiju u posezoni. I oni imaju svoje 'Igre', samo što se bitno razlikuju od naših. Tako se preko tjedna izvode razne opere i predstave, a subote su rezervirane za koncerte vrhunskih zvijezda. Neke od njih su Lenny Kravitz, U2, Bon Jovi, Skid Row, Kiss, Eros Ramazzotti... Svakako program koji će privući ogroman broj posjetitelja. Ima li Dubrovnik ovog ljeta ijedan koncert koji bi mogao privući toliki broj gostiju koji bi onda ostali i uživali u Gradu i dulje od dva ili tri dana? 

IMAMO PROBLEM S EGOM I NE SLUŠAMO GOSTE

Upravo primjer Lucce spominje nam poduzetnik i najpoznatiji dubrovački turistički vodič Ivan Vuković Vuka. 

„Naravno kako smo gori za 20 posto jer nismo ništa naučili iz marketinga i brendiranja destinacije i trendovima putovanja. Imamo problem s egom i ne slušamo niti osluškujemo feedback gostiju. Treba promišljati i napraviti kvalitetnu strategiju, uzimajući u obzir ono što želimo, a što ne želimo da nam se događa,“ izjavio je Vuković koji vodi i ture Game of Thrones. 

Pitamo ga hoće li činjenica kako se serija prestala snimati utjecati na broj gostiju koji dolazi iz SAD-a. 

„Game of Thrones se prestao snimati, ali su brojke na GOT turama veće nego u 2019. godine. GOT je postao 'things to do' pa sad na ture idu i ljudi koji nisu nikad gledali seriju. A sjetimo se kako nitko od nadležnih nije koristio GOT za brendiranje destinacije. Prošla baba s kolačima,“ navodi Vuković. Smatra kako ništa nismo naučili o održivosti, samo o restrikcijama. A restrikcije uvijek odvlače, one nemaju moć privlačenja gostiju. 

Poruka je jasna. Turizam kakav se u Dubrovniku nudio 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća više ne pali. Gosti više ne dolaze na godišnje odmore po tri tjedna kako bi se kupali i sunčali stoga im je pogrešno nuditi samo sunce, more i vrijednu baštinu. Treba im kompletan turistički proizvod. 

Amerikanac ili Kanađanin koji prelijeće pola svijeta kako bi došao u Europu, htjet će vidjeti što više destinacija u što manje vremena. Ako procijeni kako mu je za obići Dubrovnik dovoljan jedan dan ili dva, on će to i napraviti. Dalje će htjeti vidjeti ostatak Jadrana, Mostar ili možda crnogorsko primorje. Štoviše, isto će napraviti i gost iz Europe. 

Zato treba osmisliti načine kako goste zadržati na više dana u Dubrovniku, a to se može postići jedino sadržajem. Primjerice, Pula je baš organizirala veliki koncert Robbija Williamsa koji je privukao i veliki broj posjetitelja. A ako se Dubrovnik više potrudi oko svog sadržaja, možda ni gosti neće biti toliko oprezni kad se uhvate za takujin. 

*Objavljeno u tiskanom izdanju Dubrovačkog dnevnika