Poseban problem je na području Dubrovačko-neretvanske županije gdje je veliki dio nezaštićenog prostora odnosno nije postavljena zaštitna mreža.

Zbog tih poteškoća Dubrovački dnevnik poslao je upit Hrvatskim cestama na koji način to planiraju riještiti.

"Kako bi zaštitili promet od odrona sa pokosa zasjeka i usjeka cesta do kraja 2018. godine kroz poseban program radova za DN županiju na pojedinim pod dionicama državne ceste D8 od GP Bistina do Zvekovice te D223 od GP Ivanica do Dupca postavit će se do 30 tisuća m2 zaštitne mreže po pokosima, proširiti pojedine berme te postaviti do 200 m1 zaštitnih betonskih elemenata (BEPO) za osiguranje pokosa. S realizacijom ovog programa upravo se i započelo," odgovorili su iz Hrvatskih cesta.

Osim toga pitanje je što s onima koji traže naknadu štete uzrokovanu odronima.

"U proteklih pet godina pred sudovima Dubrovačko - neretvanske županije zaprimljeno je 5 tužbi radi naknade štete uzrokovane odronima. Isti predmeti nisu pravomoćno okončani pa s time nije bilo isplata temeljem navedenih tužbi," napisali su iz Hrvatskih cesta.

Odroni su problem koji godinama traje, a njihov broj, tvrde u HC, nema smisla uspoređivati po godinama.

"Radovi i intervencije na otklanjanju odrona zbog prirode obujma radova poduzimaju se kroz niz radova redovitog održavanja (nadziranja i pregleda cesta, održavanja kolnika, održavanja berma i bankina, održavanja usjeka zasjeka i nasipa, održavanja objekata za odvodnju, itd.), pa je njihov broj time teško odrediti, ali i nepotrebno uspoređivati ili predviđati na godišnjoj ili bilo kojoj drugoj vremenskoj bazi, jer pojava odrona ovisi o mnogim parametrima (većim dijelom o godišnjim ili trenutnim promjenama vremenskih uvjeta-nepogodama, geologiji područja, stanju padine terena izvan zaštitnog pojasa ceste kao npr. padine brda Srđ, dok manjim dijelom rastrošenosti pokosa)," zaključili su u HC.