Podsjetimo, 8. veljače održano je prvo izlaganje, o kojem više možete pročitati OVDJE.

Plan upravljanja je planski dokument temeljem kojega se stvara okvir za upravljanje lokalitetom svjetske baštine povijesne jezgre grada Dubrovnika kako bi se očuvala i unaprijedila svojstva izvanredne univerzalne vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a, uz istodobno razvijanje suvremenog života Grada kroz održivo upravljanje i korištenje dobrom i njegovom kontaktnom zonom. Grad Dubrovnik, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Zavod za obnovu Dubrovnika, još 2019. godine potpisali su Ugovor o izvršenju usluga izrade Plana upravljanja spomeničkom cjelinom grada Dubrovnika.

Jedan od članova tima izrađivača, profesor s Arhitektonskog fakulteta Krunoslav Šmit kazao je više o sadržaju samog Plana upravljanja, a koji se može svesti pod zajedničkim nazivnikom kvalitetnijeg života sugrađana uz održivi turizam, što uključuje i osiguranje kapaciteta za aspekte upravljanja rizicima poput požara ili potresa.

Za riječ se javio bivši gradonačelnik Andro Vlahušić koji je kazao da je problem Plana jer se navodi da Grad upravlja dobrom svjetske baštine.

- To nije točno. Od 1992. godine svjetskim dobrom je bilo razjedinjeno. Lokrumom je upravljala Županija, dubrovačkim zidinama ne upravlja Grad nego udruga, žičarom upravlja privatna tvrtka... To je problem dezintegracije. U zadnjih 20 godina više gradskih uprava pokušava na tržišnim principima kupiti elemente javnog dobra, ali o tome ne uspijevamo. Grad treba upravljati javnim dobrom. - rekao je Vlahušić.

Dodao je da turisti u Dubrovniku prema Institutu za turizam su potrošili šest milijardi kuna, odnosno oko 800 milijuna eura, od čega je svjetsko dobro pola toga generiralo.

- Muzeji su stvarali minuse, tek pojavom turizma se generirala ogromna količina novca. Plan je dobar, može ga se dopuniti, ali bit će mrtvo slovo na papiru ako ne osiguramo sredstva. Mi imamo sredstva. - naveo je Vlahušić.

Profesor Krunoslav Šmit se složio s Vlahušićem da Plan jest mrtvo slovo ako se ne realizira.

- u drugoj fazi je realizacija, pa makar ne bio savršen i imao mogućnost za dorade. Ako ćemo čekati s realizacijom, imat ćemo negativnih posljedica jer vremena u mnogim područjima nema. - odgovorio je Šmit.

Vlahušić je naveo kako Plan sigurno treba donijeti, podsjetivši i da je donesen plan za Lazarete, ali i da će uskoro zaživjeti plan za Lokrum.

- Kakav god da bude plan, bit će dobro da se donese. Nikad nisam protiv Plana. Bitno je da bude živ. - kazao je Vlahušić.

Dotaknuo se financiranja, poručivši da se projekt Živog grada treba financirati iz gradskih novaca, kazavši da tu EU fondovi nisu važni, već da se može izdvojiti i deset posto od zidina i Dubrovačke kartice.

- Tako se može uređivati Sveta Marija, može se raditi projekt Pustijerna. Taj projekt je živ. Idemo na prvoj sjednici donijeti odluku da taj Fond ima realne izvore prihoda. Da ga Grad sam generira. - riječi su Vlahušića.

Šmit je odgovorio kako je moguće imati konkretne aktivnosti.

- To će sve slijediti nakon donošenja Plana. U fazi izrade smo imali dvije obrađene teme. To su teme pokušaja izvora prihoda i procjene koliko bi te aktivnosti koštale. Ali taj dio je izostao po preporukama stručnjaka iz UNESCO-a. Brojke do kojih smo došli su brojke koje su financijski zahtjevne. Ali gospodin Vlahušić je evo istaknuo kako je stvar moguće realizirati kroz konkretnu shemu. - poručio je Šmit.

Članica Povjerenstva Saša Poljanec-Borić rekla je kako mandat Plana nije donositi financijski plan.

- To je politički proces. A Plan je itinerer kolektivne akcije, a kako će on politički proces interpretirati, odnosno implementirati, to je pitanje druge naravi. Dakako, treba biti suradnje. - njene su riječi.

Druga javna rasprava – Plan upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „ Starim gradom Dubrovnikom“ from VSP VIDEO - DUBROVNIK on Vimeo.

Što se tiče posjetitelja, Vlahušić je rekao da oni koji gledaju mogu poći na Dubrovnik visitors i vidjeti koliko ima ljudi u Gradu jer su postavljene kamere koje broje posjetitelje.

- To je napravljeno prema sugestiji UNESCO-a jer su oni rekli da to treba biti osam tisuća ljudi, a mi smo spustili na šest tisuća ljudi. Brojke mogu biti drugačije, Vlahušić se dotaknuo pandemije i plana upravljanja.

- Pandemija će trajati i ove godine, ako ćete gledati da se treba poštivati razmak od dva metra, onda ne može se ući u povijesnu jezgru. Imamo vremena u narednih dva mjeseca da Grad Dubrovnik, TZ Grada i HZJZJ naprave plan upravljanja posjetiteljima za ovo ljeto. To možemo napraviti kroz 15 dana. A nema potrebe da to bude u Planu upravljanju. Plan upravljanja je za desetljeća, a ovo je sad za ovo kratko razdoblje. - rekao je Vlahušić.

- Prijedlog je da se pojavi još jedan odjeljak koji bi upozorio i na ove aktivnosti, koje je potrebno dodatno provoditi kako bismo reagirali na Covid ili sličnu pandemijsku poteškoću koja nastaje. Potrebno je napraviti plan upravljanja posjetiteljima u doba pandemije. - odgovorio mu je profesor Šmit.

Predsjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović  kaže da se zadnjih 20 godina ništa nije radilo. 

- Nama je krucijalno održavanje stanovnika grada jer bez njega cijelo svjetsko dobro i sam život će poći do vraga. Što mi onda štitimo? Godišnje smo zaradili znači tri milijarde kuna, a od toga je Grad koristio pravo prvootkupa za stanove točno nula kuna. - dodao je.

Naveo je i primjere kako hitna pomoć ne može na vrijeme doći do grad zbog gužvi.

- Turizam donosi najviše novca, ali ima i najveći potencijal za uništavanje. Nadam se kao i drugi da ćemo na neki način iznaći mogućnost da odgovori na pitanje koje su dobre, a koje loše strane turizma. Koje su posljedice koje ovaj oblik turizma ima na stanovništvo? - pitao je Krstulović, dodajući da je naš dom svjetsko dobro koje cijeli svijet treba štititi.

S Krstulovićem se složila jedna od izrađivačica Jana Vukić koja je rekla da javni interes i javno dobro jesu ugroženi te kako građane treba uključivati u procese jer njihova kvaliteta treba biti indikator po kojima bi se reguliralo koji je to raspon posjetitelja koji mogu dolaziti i biti u gradu.

Jedan od izrađivača Ognjen Čaldarović je odgovorio kako sintagma "Dubrovnik kao živi grad" znači da grad sam sebe generira. 

- Nama je bilo važno da se osjeti vibranti dio grada koji postoji i živi sam za sebe i koji treba svoje naslijeđe racionalno i pametno čuvati. Što se tiče planerskog aspekt, a pokušali smo prikazom gledanja na dubrovačku baštinu pokazati kako je potrebno drugačije pristupiti. - naveo je Čaldarović.

Gradonačelnički kandidat Srđ je grad Đuro Capor također se obratio izrađivačima Plana.

– U dva navrata smo plaćali neodgovarajuće primjere mjerenja održivosti, što ne uključuje onu metodologiju kakvu je tražio UNESCO. Jesu li to pouzdane metode? Ne bi voljeli da nam se sutra opet dogodi pokušaj podvaljivanja vrlo sumnjivih studija. - rekao je Capor, dodavši kako bi volio da se objasni kako to da će se Plan u hodu nadopunjavati.

Odgovorio mu je Šmit. Kazao je da metodologije kojima se utvrđivala održivost nisu imale dijalog s građanima.

- Nisam mislio da će se plan u hodu mijenjati. Plan je nepromjenjiv i on se ne može hodati potrebama, a ako se nešto želi promijeniti, onda se postupak mora proći ispočetka. - zaključio je Šmit.