Plan upravljanja je planski dokument temeljem kojega se stvara okvir za upravljanje lokalitetom svjetske baštine povijesne jezgre grada Dubrovnika kako bi se očuvala i unaprijedila svojstva izvanredne univerzalne vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a, uz istodobno razvijanje suvremenog života Grada kroz održivo upravljanje i korištenje dobrom i njegovom kontaktnom zonom. Grad Dubrovnik, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Zavod za obnovu Dubrovnika, još 2019. godine potpisali su Ugovor o izvršenju usluga izrade Plana upravljanja spomeničkom cjelinom grada Dubrovnika.

Profesor s Arhitektonskog fakulteta i jedan od prvih suradnika stručnjaka izrađivača Nenad Lipovac pojasnio je što zapravo znači pojam plana upravljanja.

- Takozvanom 'Budimpeštanskom poveljom' iz 2002. godine naglašena je nužnost uvođenja upravljanja kulturnim dobrima, ne samo da bude zaštićeno nego da omogući budući razvoj svima koji žive, borave, rade i dolaze na kratko. Deklaracija je pozvala sve potpisnice među kojima je i RH da ustanove alate za djelotvorno čuvanje vrijednosti kulturne baštine i da se postigne ravnoteža. Važno je stvarati živo mjesto zaštićene cjeline i zbog toga želimo predstaviti ovaj rad - kazao je Lipovac koji je pojasnio zakonodavni okvir za izradu Plana upravljanja.

- Dubrovnik je s Republikom jedan od primjera u svijetu kako se to može. Bio je to veliki izazov napraviti ovako nešto za grad koji ima dugu povijest. Cijeli pravni sustav za područje grada sveli smo na više razine pa je tu međunarodni okvir, zatim i nacionalni okvir pravnog sustava. Na međunarodnoj razinu tu su konvencije i povelje. Jedan od važnih zakonodavnih dokumenata koji daje dobre smjernice je Zakon o obnovi nakon potresa iz 1979. godine koji se jako puno dopunjavan jer se željelo ugraditi stvarne smjernice - kazao je profesor Lipovac.

'Plan je živi dokument'

Ivana Katurić govorila je o strukturiranju plana.

- Bilo nam je bitno da proces izrade Plana na kraju postane elegantan i provediv dokument. Plan upravljanja nije dokument od 2000 stranica, koji nitko ne zna kako koristi. To trebaju biti elegantni dokumenti koji su okvir za postupanje. Plan po strukturi treba poslužiti kao manual za upravljanje lokalitetom, oni nije početak ni kraj procesa, on je živi dokument koji se treba provoditi pa i redefinirati, mijenjati i ostalo - naznačila je Katurić.

Krunoslav Šmit naglasio je kako Plan sadrži tematske blokove koji unutar sebe imaju ugrađene ciljeve i konkretne aktivnosti. Šmit je istaknuo da Zavod za obnovu treba unaprijediti.

- On bi trebao biti tijelo za praćenje podataka jer je naglašena potreba za stvaranje informacijskom sustava koji bi objedinio sve podatke - dodao je Šmit. Kazao je kako bi se trebala izraditi konzervatorska podloga povijesne jezgre kao i plan turizma, plan opasnosti i slično.

Govorilo se o temi Dubrovnik živi grad.

- Grad Dubrovnik ima probleme koji su karaktreristični za cijelu Hrvatsku, ali u ovako malom prostoru oni su izraženi. Specifičnosti se moraju adresirati. Grad kao umjetničko djelo je ujedno mjesto života i on je u lošoj situaciji. Tema se odnosi na revitalizaciju i da se omogući mladim ljudima da žive na ovom području - kazala je Jana Vukić.

Također spomenulo se kako je važno osnivanje fonda socijalnog stanovanja, praćenje socijalno-ekonomske statistike da bi se moglo pomoći ljudima koji imaju specifične zahtjeve, stambeno zbrinjavanje se mora adresirati kroz zaštićene najmoprimce, poboljšanje kvalitete života stalnih stanovnika...

- Javni prostor mora biti kvalitetan i dostupan. Održivi razvoj treba biti zajedničko djelovanje - istaknula je Vukić.

'Sve je provedivo samo mora biti realizirano na realnim podacima'

Profesor Damir Pološki govorio je o upravljanju prometom.

- 40 godina Dubrovnik se bori da dobije obilaznicu oko grada kako promet ne bi blokirao zaštićeno područje. Izraditi plan održive urbane mobilnosti je nešto što je aktualno i nije teško napraviti. Grad ima usku strukturu oko Srđa do mora, ali ima prednost da on nije nizak nego je visok, on ima vapnenu masu koja je jednostavna za građenje i uređene podzemnih parkirališta. Javni promet grada je dobar sve do momenta kada nastanu prometne gužve. Poboljšanje je moguće i njega treba integrirati s ostalim mogućnostima. Nije iskorišten linijski promet između okolice i grada, treba uključiti morski prijevoz putnika. Nemoguće je osigurati pristup biciklima, ali je moguće izgraditi pješačke zone. Sve je to provedivo, ali mora biti realizirano na realnim podacima - mišljenje je profesora Pološkog.

Katarina Horvat Levaj, urednica Plana upravljanja smatra kako su Plan izraditi vrhunski stručnjaci koji su izradili sve bitne aspekte.

- Dokument je uredu i dotjerivanja nisu potrebna, jer ako želimo imati elegantan dokument onda svaka promjena podrazumijeva nove izmjene. S pisane riječi treba prijeći na djelo i početi primjenjivati ovaj dokument u praksi. To je za dobrobit stanovništva i svjetske baštine - istaknula je Horvat Levaj.

Hrvoje Carić dotaknuo se teme upravljanja turizmom.

- Mi kao struka inzistiramo na monitoringu. Ohrabrujuće je vidjeti da je Grad pokrenuo aktivnosti u tom smjeru jer je ključ u monitoringu pozitivnih i negativnih učinaka. Turizma može biti puno jači motor razvoja. Zavod za obnovu Dubrovnika treba biti osnažen te imati blisku suradnju s dubrovačkim Sveučilištem te brojnim institutima. Znanje i informacije moraju ostati lokalne te se onda širiti po Mediteranu. Moja teza je kako je upravljanje posjetiteljima više posljedica. Puno toga se može postići s manjim turističkim intenzitetom - dodao je Carić. Osvrnuo se na diverzifikaciju ponude u turizmu. Rasterećenje povijesne jezgre, istaknuo je, mora biti u koordinaciji s drugim aktivnostima i mjerama.

Pitanja građana

Građanin Vedran Violić kazao je Šmitu kako je iznio zastrašujuću vijest, a ona se odnosi na činjenicu kako povijesna jezgra nema pravovaljan urbanistički plan. "Znači li to da je sve što se do sad radilo, radilo protuzakonito? Ovo donošenje plana je zakašnjelo već 30 godina, najmanje. Zašto nitko od stanovnika nije uključen kao predstavnik?"

Šmit mu je odgovorio kako to nije točno da je građeno protuzakonito.

- Dubrovnik ima GUP i prostorni plan i oni svi to područje tretiraju kao jednu površinu, jedne boje, nema raščlambe na sitinije dijelove. Tijekom izrade imali smo niz radionica s građanima - kazao je Šmit. 

Ravnateljica je Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić kazala je kako je Arhitektonski fakultet u Zagrebu izrađivač Plana koji je pobijedio na natječaju.

Čičovački je istaknuo kako je dokument akademski korektan, no stvarna situacija je prema njegovom mišljenju devastirana.

- Da smo ovo radili prije 30 godina možda bi nešto i spasili. Dokument bi trebao sadržavati i vremenske okvire kao i financijska sredstva. Spomenuli ste seizmičku sanaciju, stalo se na pola puta i to je veliki problem nego primjerice vanjska stolarija. Potrebno je rangirati probleme te sprovesti operativno, a ne samo imati akademsku raspravu na ovaj način. Jednostavno svi kasnimo - naglasio je Čičovački te pitao što to znači 'elegantan projekt'.

- Situacija financijski je teška diljem svijeta. Ovaj plan je realan, ali je samo okvir za provedbu - pojasnila je Ivana Katurić.

Slobodan Vuković naznačio je kako je odrastao u povijesnoj jezgri.

- Nedostaje po mojoj prosudbi melodije. To je parafraza moga profesora Galića koji je uputio da od kreatora treba melodije, a ne samo ono što treba napraviti. Ovaj Plan je dobar materijal, ali nije dovoljno 'komunikabilan' sa širom javnosti. Iskra treba motivirati građane da ga nose u srcu i glavi. Zajednički cilj je grad kao živi organizam, a ne kao poduzeće kao što su ga doživljavale razne političke opcije - istaknuo je Vukić.

Terezina Orlić pohvalila je Plan upravljana, no istaknula kako je trebao doći ranije. Pitala je - je li moguće da s ovim dokumentom koji će se implementirati za GUP zakonodavno zaustavimo procese koji su išli postojećim GUP-om? Može li lokalna zajednica donijeti ograničavanje privatnog smještaja?

- Apsolutno da je moguće uz primjenu ovog Plana upravljanja. Najbitnije je da sve te strategije, konzervatorske podloge i studije nisu samo knjiga u ormaru ako se kod donošenja odluke izričito ne navede da je izrađivač Plana dužan ugraditi smjernice poimenično. Treba se doslovno pratiti, ovo je općeniti dokument - odgovorio je Lipovac.

Jana Vukić je pojasnila kako su brojni svjetski gradovi donijeli određene mjere kao što je Dubrovnik ograničio broj stolova. Na takav način može se riješiti i pitanje apartaman, dodala je. 

Đuro Capor je kao problem istaknuo da Ministarstvo i Grad ne žele upravljati baštinom prema obvezama UNESCO-a.

- To je problem koji treba osvijestiti. Ne postoji dobra namjera da se s građanima upravlja sa svjetskom baštinom prema standardima UNESCO-a. Može li se Plan upravljanja provoditi bez građana? - pitao je Capor te dodao kako će Plan završiti u ladici samo da se UNESCO izvijesti da je to obavljeno.

A. Čakić