U prvom dijelu pisali smo kako se današnja tvrtka Sanitat može smatrati nastavkom zdravstvene službe koju Dubrovnik poznaje još iz doba Dubrovačke Republike. Rekli smo tako da je u pogledu sigurnosnih zdravstvenih mjera i karantenama, ali i smislu održavanja određenih higijenskih uvjeta Dubrovnik prednjačio te se mogao uspoređivati s najnaprednijim srednjevjekovnim gradovima na zapadnom Sredozemlju. Dubrovačka Republika prva je u svijetu originalno koncipirala uredbu o karanteni, još 1377. godine.

Sanitat blizak onom kakvog poznajemo danas osnovan je odlukom Skupštine općine Dubrovnik - Odjela za privredu i plan 15. listopada 1966. godine i to za obavljanje poslova dezinskecije, dezinfekcije i deratizacije (dalje: DDD). DDD služba dugi niz godina utjelovljivala je osnovnu djelatnost tvrtke. U to vrijeme Sanitat zapošljava tek četiri djelatnika. Domovinski rat dočekao je sa dvadesetak zaposlenih dok današnje, moderno komunalno društvo broji preko 80 djelatnika.

Ideju za osnivanjem dao je pokojni Ivo Mijović, dipl. ing. agronomije, koji je bio i prvi direktor Sanitata.

Sanitat najprije djeluje u sklopu Stanice za južne kulture. –'Naš sadašnji uspješan rad i razvoj možemo zahvaliti upravo tome što smo se od njih odvojili', kaže Niko Kapetanić, dugogodišnji direktor tvrtke. Započinje tako selidba Sanitata koja nakon je nekoliko adresa i desetljeća u rujnu 2013. rezultirala povratkom 'doma'. Današnje prostorije tvrtke nalaze se upravo u ulici Marka Marojice u kojoj je krajem 60-ih i stasala.

Nakon odvajanja od Stanice za južne kulture 1973. godine Sanitat posluje samostalno kao pravna osoba za obavljanje DDD poslova te se kratko smješta na Batalu, u ulicu Nikole Tesle. Od 1978. registriran je kao komunalna organizacija.

S Batale Sanitat seli u povijesni prostor iz 16. stoljeća – u lazarete na Pločama, gdje se  zadržava više od tri desetljeća. Upravo u Lazaretima počinje širenje poslovanja i pridruživanje novih djelatnosti, a Niko Kapetanić kaže kako tada Sanitat postaje 'Katica za sve'.

Tvrtka od 1976. počinje upravljati tržnicama na malo. U to vrijeme tržnica s Gundulićeve poljane seli u Lazarete, ali samo na kratko. –'Ta promjena nije saživjela i tržnica se vraća na Gundulićevu poljanu već nakon nekoliko sezona', kaže Kapetanić.

Sanitat tijekom 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća upravlja svim poslovnim prostorima u kompleksu Lazareta, održava ih i daje u zakup te se knjiži kao vlasnik. Upravlja i plažom na Banjama.

Početkom 80-ih godina počinje obavljati danas najunosniju djelatnost – upravljanje parkiralištima. U to vrijeme nije bilo uličnih parkirališta, pa Sanitat upravlja parkiralištima Žičara, Tenis-Tabor i Pile. Na Pilama je bilo ucrtano 40 mjesta, te po 125 na ostala dva. U to vrijeme na području Grada bilo je najviše 2.500 automobila.

U vrijeme gradonačelničkog mandata Vida Bogdanovića plaža na Banjama dana je u koncesiju, a Grad Dubrovnik prebacuje vlasništvo nad Lazaretima na sebe. –'U to vrijeme tko je imao nekretnine ili je radio posao ili bi bio maknut da drugi rade. Ja sam jedva čekao da Grad Lazarete uknjiži na sebe', kaže sada Kapetanić. Od tada postupno gube djelatnost održavanja i čišećenja plaža.

-'Preživljavali smo promjene sve te godine jer je uvijek neka od djelatnosti dobro radila. Postojalo  je vrijeme kada je DDD služba bila isplativa, kasnije su tržnice izbile u prvi plan, 80-ih i 90-ih su imale svoj procvat. Dolaskom jeftinijeg voća i povrća iz uzvoza i odumiranjem sela tržnice padaju u drugi plan, ali tada parkirališta postaju unosan posao', objašnjava Kapetanić kako je Sanitat uvijek uspijevao 'isplivati', pa čak i u teško vrijeme Domovinskog rata kada služba za DDD poslove daje veliki doprinos sanaciji bojišnjice i oslobođenih područja, što će biti tema jednog od idućih nastavaka.

Kako su se spomenute nove djelatnosti razvijale, DDD služba je pomalo gubila svoj značaj. –'Mi smo u početku imali otrove prve kategorije koji su se koristili za crve u drvu kod restauracije starog namještaja ili kod raskuživanja silosa i brodova od nametnika. No, iza Domovinskog rata odustajemo od njih zbog velike opasnosti pri radu. Naša današnja DDDD služba je jedna relativno bezopasna djelatnost. Današnje kemikalije i supstance, počevši od onih za zaprašivanje komaraca pa nadalje su puno sigurnije i bezopasnije, ali su i manje učinkovite'.

Nastavlja se...