Kada se zakorači na katamaran Lacroma, odmah se osjeti miris novine. Nije ni čudo, jer je Lacroma krenula ploviti prije nekoliko tjedana te je tek tri vikenda dosad „odigrala“ novu rutu Gruž-Trsteno-Lokrum, nastalu u okviru projekta Povijesni vrtovi dubrovačkog područja. Cilj, koji je ostvaren, je bio povezati zaštićena područja i posjetiteljima približiti prirodnu i kulturnu baštinu. 

Mali, ali šesan brod, ima udobna sjedala,  jako je prozračan, a u ne tako velikom, ali opet prostranom prostoru smjestila su se i dva wc-a. Ako nekome izgleda neobično, postoji jednostavno objašnjenje – zaista je riječ o posebnom plovilu. Naime, radi se o prvom hibridnom brodu izgrađenom u hrvatskom brodogradilištu, u Dalmontu u Kraljevici. 

Radi se o brodu dugom 15 metara, kapacitet mu je 50 putnika plus posada, a prilagođen je i osobama s invaliditetom. 

Kapetan ovog novog, jedinstvenog katamarana je Voditelj službe pomorskog prijevoza JU Rezervat Lokrum Jere Skorin, koji je od 2009. vozio Zrinskog i Skalu, dobro poznate brodove koji služe za prijevoz na Lokrum.  Priznaje da je ‘Lacroma’ za njega veliki novitet.  

„Iskreno, nije usporedivo. To je sasvim nešto drugo. Prvo što se tiče materijala, to su ipak drveni brodovi, brodovi s dušom. Na jedan način prezentiraju našu kulturu, povijest, baštinu. Ovo je ipak aluminij, koji je, recimo, neki novi materijal koji se koristi u brodogradnji. Istina je da sam tradicionalist i da se još uvijek dijelom sebe držim drva, nekad je njime bilo lakše upravljati i dobro je bilo za održavanje, ali sad više ne. Kod drva je sad to već izazov, nemamo meštre, kalafate, tako da to postaje problem. Ovo je sad nešto novo, drugačije“, objašnjava Skorin.

ZANIMLJIVO I KORISNO 

Plovidba ovim brodom je zaista jedinstveno iskustvo – kako za kapetana, tako i za putnike. 

„Drukčije se brod ponaša, on je dosta lakši. Ide se na to radi samih brzina, a bitno je pomiriti sve – brzinu, stabilitet, udobnost plovidbe. Činjenica je da su to materijali budućnosti. Ovdje je ključan i pogon, koji nije konvencionalni, klasični pogon kao na tim brodovima. Uz klasični dizel pogon imamo čisti elektropogon, dakle ima mogućnost za plovidbu na čistu struju. Nije doduše to neki veliki kapacitet, ali sasvim dovoljno! Zamislili smo to za plovidbu kroz luke, gdje je to inače vrlo bitno zbog smanjenja zagađenja okoliša, odnosno ispuštanja štetnih plinova. To je definitivno zanimljivo i korisno i na jedan način i neobično“, priča Skorin koji od svih neobičnosti izdvaja – plovidbu bez zvukova motora i vibracija. 

Ima tu još prednosti u odnosu na starije, tradicionalne brodove. 

„Ovdje se razvijaju maksimalne brzine koje su, mogu reći, skoro pa duplo veće nego na brodovima dosad. Možemo uhvatiti i do dvadeset čvorova brzine, a tamo su maksimalne brzine nekih 10 čvorova, to je već velika razlika. 18-20 čvorova, to je pristojna brzina“, kaže Skorin. 

Priznaje da je kao tradicionalist bio i pomalo skeptičan zbog novosti koje donosi prvo ovakvo plovilo izgrađeno u Hrvatskoj. 

„U konačnici, činjenica je da brod plovi, mi radimo već treći vikend, zaista nemamo nikakvih problema. Još uvijek se, iskreno, upoznajem s brodom. Još uvijek istražujemo, probavamo, ali ja mogu reći da sam jako zadovoljan!“, dodaje Skorin s osmijehom. 

JAKO DOBRO ZAMIŠLJEN IZLET

A zašto je uopće ‘Lacroma’ doplovila iz Kraljevice u Dubrovnik? Da bi petkom, subotom i nedjeljom vozila goste, domaće ili strane u sklopu projekta do predivnih zaštićenih područja – Arboretuma u Trstenom i Rezervata Lokrum. Dubrovkinje i Dubrovčani pohrlili su iskoristiti priliku i obići dvije prekrasne lokacije. 

„Bilo je gužve prvi vikend, normalno, ljudi su znatiželjni. Nismo čak ni mogli ukrcati sve koji su došli na izlet s nama. Kasnije je to bilo malo manje. Vidim da su gosti zadovoljni, na kraju krajeva i ljudi komentiraju, ne znam zaista je li se itko vozio da je imao nekakve loše komentare. To bude jedna ugodna plovidba i taj izlet je zamišljen, po meni, dosta dobro. Tako da – jedan zanimljivi izlet, ugodna plovidba, relativno brzo se to odradi, plovidba traje 30-40 minuta od destinacije do destinacije, prostor je klimatiziran, ljudi se ugodno osjećaju“, priča Skorin o ljepotama putovanja s Lacromom. 

A ovakav je raspored: iz Gruža se kreće u 9 i 30, a do Trstenog stiže u 10 i 15. Slobodno vrijeme traje sat i 45 minuta, sasvim dovoljno za upiti prekrasnu prirodu. Oko podne kreće se za Lokrum, gdje pauza traje sve do 15 sati. Završetak izleta i konačni povratak u Gruž je oko 15 i 45. 

 „Dosta brzo, da, ali gosti imaju dosta slobodnog vremena za obilazak i Trstenog i Lokruma“, naglašava Skorin. 

Dosad je na izletima bilo više lokalaca, nego turista. 

„Ovo je testna godina, ali vjerujem da će zaživjeti iduće godine. Ima puno potencijala. Ukoliko se formira dupla posada, može raditi i sedam dana u tjednu, sve ovisi o potrebama posla. Čak bi se mogao izlet organizirati u dva polaska, dva turnusa dnevno. Sve je pitanje ponude i potražnje“, kaže kapetan. 

Dodaje kako mu je važno pratiti reakcije ljudi i kako je malo tko izašao nezadovoljan nakon izleta. 

PREMOSTIVE PREPREKE 

Dobro je naglasiti kako se Lacromom može ploviti uz pokaz za Lokrum. Međutim, ako ga ne posjedujete, morate kupiti ulaznice na oba područja. Svi posjetitelji su obvezni izvršiti rezervaciju na kristina@lokrum.hr i dobiti potvrdu rezervacije obzirom na ograničeni kapacitet broda. Rezervacije se zaprimaju svakim danom do 18:00 sati ili do ispunjenja kapaciteta od 50 putnika.

Što se tiče izgradnje, s obzirom da se radi o nečemu sasvim novom, ipak nije bilo prevelikih problema. Naručitelj broda je JU Rezervat Lokrum, uz suglasnost Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Potpisivanje ugovora je bilo kraj šestog mjeseca 2022., rok gradnje je bio godinu dana. 

„Mi smo produljili rok. Obzirom da se dogodio rat u Ukrajini, prije toga korona, činjenica da se malo poremetilo tržište, odnosno stanje na tržištu u nabavi materijala, konkretno aluminija. Bilo je određenih problema u proizvodnji hibridnog sklopa koji se radio u Italiji“, objašnjava Skorin i dodaje kako je zbog toga brodogradilište zatražilo produljenje roka isporuke, ali i zbog činjenice kako o ugrađivanju hibridnog sklopa ovisi i glavni pogon, koji se paralelno trebao ugraditi. 

„Sve se ipak uspješno odradilo,  a onda su uslijedila ispitivanja koja su bila dosta zahtjevna, s obzirom da je riječ o prvom ovakvom brodu, na ovakav pogon u Hrvatskoj, što je bila određena novina, koliko i samom brodograditelju, nama, toliko i Hrvatskom registru brodova koji je pratio cijelu gradnju i nadzirao sve skupa. Prilikom tih ispitivanja smo opet imali kvar kod hibridnog sklopa, tako da je to sve skupa produljilo rok isporuke broda nepuna dva mjeseca. U konačnici, mi smo dobili dobar proizvod“, zaključuje Skorin i naglašava kako je glavni test brod prošao na putovanju iz Kraljevice do Dubrovnika, koje je trajalo čak 15 sati, a prošlo bez ikakvih problema. 

Pozitivni učinak nastavio se i nakon dolaska u Dubrovnik, tako da Lacroma zasad itekako ispunjava očekivanja.

NAJLJEPŠI MOGUĆI ZAVRŠETAK SAMOG PROJEKTA 

Inače, projekt Povijesni vrtovi dubrovačkog područja sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, a plodvidba Lacrome predstavlja njegov završni dio. Korisnik ovog projekta je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, s projektnim partnerima JU Rezervat Lokrum, Turističkom zajednicom Grada Dubrovnika i udrugom DART. 

Službena stranica projekta www.pdvp.hr, a tu se nalaze sve informacije vezane za izlete i sami projekt. 

Koristan je i važan za domaće i turiste, jer povezuje posebni rezervat šumske vegetacije Rezervat Lokrum i Arboretum Trsteno Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji iz godine u godinu privlače sve veći broj posjetitelja, a koji su se dodatno unaprijedili u sklopu projekta. 

Izlet ne samo da je bajkovit, opuštajući i novo iskustvo već i podiže svijest – o važnosti očuvanja bioraznolikosti i zaštite prirode. 

To kratko, ali iznimno lijepo putovanje privlačno je i onima koji su bili u Trstenom i na Lokrumu prije nekoliko godina, ali i onima koji su to učinili nedavno. A da je tako bilo i davnih dana, na samom predstavljanju broda ispričala je akademkinja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i voditeljica Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku Nela Lonza, pročitavši jedan citat iz davne 1912. godine. 

 „U tri sata mali parobrod koji će nas odvesti u Trsteno isplovljava iz Gruža. Naš je brodić bijel i čist i sliči na igračku. Njegov se bakreni dimnjak sjaji, a dio rezerviran za goste ograđen je staklom. Točno u tri krećemo kroz grušku luku, režući nemirno more koje je modro, boje paunovog perja u mješavini plavog i zelenog. Plovimo oko sat vremena dok ne ugledamo čemprese, šipke, masline i naranče koje pokrivaju strminu nad pristaništem. To bi morali biti rubovi znamenitog vrta grofa Gozze“, riječi su kojima počinje opis izleta u Trsteno.

„Taj opis star preko stotinu godina prenosi ljepotu prilaska Trstenom s mora, ali govori o tome da ljepota doživljaja počinje već na brodu. Tada je plovio prekrasni mali parobrod, a i u ranijim stoljećima, sve do Napoleonove ceste, postojali su samo neudobni puteljci kopnom i u Trsteno se po mogućnosti plovilo brodom ili barkama. Kad zaplovimo, pristupit ćemo Trstenom na najljepši mogući način, onako kako su to činili mnogi prije nas. Puštanje u promet ove morske linije za Trsteno i to one koja ga spava s prelijepim lokrumskim vrtovima, stoga je naljepši mogući završetak faze ovog velikog projekta“, kazala je tada Lonza. 

I zaista, ima li što ljepše? Na novom, jedinstvenom brodu do čak dva zaštićena područja! Spoj je to mira, plovidbe morem, povijesti i bogatstva prirode – svega što nam u posljednje vrijeme tako nedostaje i nužno treba.

Ivana Smilović

*Objavljeno u tiskanom izdanju Dubrovačkog dnevnika