Top lista najsigurnijih hrvatskih gradova nedavno je zaintrigirala brojne domaće medije prema kojoj se Dubrovnik našao na visokom petom mjestu. Prvo mjesto zauzeo je Sinj, drugo mjesto Samobor, treće Požega. Potom slijedi Đakovo, a onda Dubrovnik. Ono što Dubrovnik izdvaja od ostatka nabrojenih hrvatskih gradova jest to što kroz njega, na godišnjoj razini, prođe vrtoglavi broj turista, uz stanovnike koji u njemu žive pa niska stopa kriminaliteta u tom slučaju još više dobiva na snazi.

Kako je Dubrovnik siguran grad znaju i svjetski mediji. Prema izvještavanju stranih portala therichest.com i TripAdvisor, Dubrovnik se nalazi među 10 najsigurnijih gradova na svijetu. Tako ga je The Richest svrstao na visoko treće mjesto te se navodi kako je Dubrovnik 'iznimno siguran grad, toliko siguran da većina turističkih vodiča upozorava samo na opasnost skliskih ulica'. Osim toga, Catherine Northington iz TripAdvisora mu je dodijelila šesto mjesto te tvrdi kako je 'stopa kriminala u gradu vrlo niska kad se uspoređuje sa zapadnoeuropskim i američkim standardima, a sitni kriminal gotova i da ne postoji'.

Na dubrovačkom području najmanje teških krađa u Državi

Zli bi jezici mogli pretpostaviti kako se radi o subjektivnim doživljajima novinara, sve dok se tome ne pridaju konkretne brojke koje idu u prilog tome kako je Dubrovnik uistinu siguran grad. Dubrovački dnevnik istražio je zašto se Dubrovnik zaslužio naći (barem) među pet najsigurnijih gradova u Hrvatskoj.

Prema podacima dostavljenima od strane Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, tijekom protekle godine nije bilo najtežih kaznenih djela kao što su ubojstva, eksplozije i slično. Po pitanju teških krađa, na području nadležnosti PU dubrovačko-neretvanske dogodile su se 144 što naše područje čini područjem s najmanjim brojem počinjenih teških krađa u Državi. Inače, na području PU zagrebačke počinjeno je više od 6 tisuća teških krađa, PU zadarskoj 814, a PU šibensko-kninskoj gotovo 500 teških krađa.

Kad je riječ o ukupnom broju krađa u RH, kojih je u protekloj godini bilo preko 13 tisuća, na dubrovačkom području je izvršeno njih 189 čime područje nadležnosti PU DNŽ postaje jedno od područja s najmanje izvršenih krađa u RH.

Od ukupnog broja kad su u pitanju oružane pljačke počinjene u RH, a koji iznosi preko 1 100, na području djelovanja PU DNŽ bilo ih je ukupno tri, što ga, uz područje nadležnosti PU ličko-senjske, čini područjem u kojem je počinjen najmanji broj ovakvog tipa pljačke u Hrvatskoj. Za usporedbu, na području djelovanja PU zagrebačke počinjeno ih je 779, PU splitko-dalmatinske 124, PU primorsko – goranske 31, PU zadarske 32, Pu šibensko-kninske 10.

Nikad manje prekršaja protiv javnog reda i mira!

Kad je riječ o broju kaznenih djela i pokušaja prekršaja protiv javnog reda i mira, u posljednjih nekoliko godina se bilježi pad istih. Iako svake godine u Dubrovniku raste i broj turista, to nije utjecalo na pozitivne rezultate Policijske uprave dubrovačko-neretvanske pa je broj navedenih kaznenih djela ipak u padu. Tako je tijekom 2014. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije zabilježeno 780 prekršaja protiv javnog reda i mira što je najmanji broj prekršaja tog tipa na području županije u posljednjih 20 godina. Pozitivan trend nastavljen je i u protekloj godini kad je takvih prekršaja zabilježeno ukupno 716, što je za osam posto manje nego godinu ranije, kad je zabilježen nagli pad navedenih prekršaja.

Govoreći o Dubrovniku, u 2015. godini je zabilježen svega 261 prekršaj protiv javnog reda i mira odnosno 553 kaznena djela, što su najbolji rezultati u proteklih 10 godina. Uspredbe radi, u 2005. godini na području Dubrovnika zabilježeno je preko 400 prekršaja protiv javnog reda i mira te 770 kaznenih djela.

Drugi u Hrvatskoj po otkrivanju počinitelja kaznenih djela!

Kako se dobri rezultati ne mogu samo pripisati mirnim i dobro odgojenim Dubrovčanima odnosno turistima koji ga posjećuju, nego ogromnim dijelom djelatnicima Policijske uprave dubrovačko – neretvanske koji, po svemu sudeći, rade itekako dobar posao, pokazuju sljedeće brojke. Naime, PU DNŽ je u posljednje dvije godine druga uprava u Hrvatskoj po uspješnosti u otkrivanju počinitelja kaznenih djela. To je mjesto zauzela s visokih 83,7 posto uspješnosti što dovoljno govori o efikasnosti njenih djelatnika. Inače, hrvatski prosjek iznosi 61 posto.

Lovili narko kriminalce sve u 16!

Policijska uprava dubrovačko-neretvaske u posljednjih nekoliko godina se posebno iskazala u organiziranju velikih kriminalističkih istraživanja prilikom kojih su razbijene međunarodne narko hobotnice, a svi se itekako dobro sjećaju zvučnih akcija provedenih u posljednje tri godine. Prva takva je akcija Gladius iz 2013. godine u kojoj je PU DNŽ inicirala i provela Međunarodno kriminalističko istraživanje. Dubrovčani i danas pamte duge cijevi na ulicama, a u sklopu akcije uhićena je 51 osoba na području regije, od čega 13 na području RH. Zaplijenjena je veća količina droge heroina i marihuane koja se na ilegalnom narko tržištu kretala u vrijednosti od oko 5 500 000 kuna, a zaplijenjeno je i oružje.

Sljedeću, 2014. godinu, obilježile su operacije 'Gladius II', 'Hrid' i 'Family'. 'Gladius II' rezultirao je uhićenjem petorice muških i jedne ženske osobe na području RH, dok je na području BiH tkaođer uhićeno više osoba. Trojica uhićenih na području RH sumnjiče se kako su organizirali zločinačko udruženje s osobama iz BiH radi nabave kokaina i većih količina marihuane. Prilikom operacije 'Hrid' također je padao kokain i marihuana namijenjeni za preprodaju u Metkoviću, a vrijednost pronađene droge na ilegalnom tržištu procijenjena je na iznos od 800 tisuća kuna. Naposljetku, u sklopu operacije 'Family' provedeno je međunarodno kiminalističko istraživanje nad 15 osoba udruženih radi krijumčarenja državljana iz Turske u BiH preko teritorija Hrvatske, s ciljem dolaska do zemalja Europske unije.

Proteklu godinu obilježile su akcije 'Tramak', 'Gladius III', 'Porat' i 'Bonita'. U sklopu operacije 'Tramak' provedeno je kriminalističko istraživanje koje se odnosi na okolnosti nabave i preprodaje droge na području Dubrovnika u što je bilo umiješano više osoba. Dubrovčani 'Gladius III' pamte po lovu na kokain, amfetamine i marihuanu, a riječ je o akciji koja je odrađena u suradnju s USKOK-om. Osim Hrvatske, u cijelu priču su bile uključene i BiH i Crna Gora, a uhićeno je 17 osoba, od čega šest na području Dubrovnika. 

U operaciji 'Bonita' PU DNŽ je pokazala kako nema tolerancije prema kriminalitetu pa čak i kad je riječ o samim djelatnicima iste. Operacije Bonita, u kojoj je uhićen i jedan policajac, bila je samo uvertira u sprječavanje razbojništva glavne pošte u Dubrovniku, koja je rezultirala uhićenjem četiri hrvatska državljanina, a kroz priču se provlači i policajac iz akcije 'Bonita'. Naime, radi stjecanja znatne imovinske koristi, svaki je pojedinačno imao ulogu i zaduženje, pribavivši nacrt zgrade glavne pošte, evakuacijski plan, video snimku unutrašnjosti, tj. prolaza kroz istu, od ulaznih vrata do sortirnice i prostorije sa sefom. Da je njihov naum uspio, bila bi to najveća pljačka u novijoj povijesti Hrvatske. Naposljetku, 2015. godinu je obilježila i operacija 'Porat' kojom je otkriveno postojanje organizirane skupine hrvatskih i crnogorskih državljana koji se bave krijumčarenjem i preprodajom većih količina kokaina za ilegalno narko tržište Hrvatske  i Crne Gore. Akcija je rezultirala uhićenjem četiri muške osobe, a akcija je dobila naziv 'Porat' obzirom kako su u prostoru strojarnice putničkog broda pronađena tri kilograma kokaina vrlo visoke čistoće. U provođenju akcije zaplijenjeno je 5,5 kilograma kokaina te je podignuta optužnica za krijumčarenje najmanje 200 kilograma kokaina.

Važni događaji protekli bez najmanjeg incidenta!

Kroz protekle tri godine Dubrovnik je bio domaćinom važnih događanja kao što su NATO summit, Croatia summit, UEFA konferencija, Croatia forum, Konferencija ministara unutarnjih poslova u Cavtatu, sastanak lidera Brdo Brijuni procesa i posjet njemačke kancelarke Angele Merkel. Riječ je o zvučnim događanjima kojima su prisustovali važni hrvatski, ali i svjetski dužnosnici, no događaji su protekli bez ijednog incidenta. Važno je spomenuti i kako je Dubrovnik u 2014. godini bio domaćin Susreta katoličke mladeži, a tom je prilikom u Dubrovniku boravilo preko 30 tisuća mladih. Također, i taj je događaj protekao bez ijednog incidenta, a policijske snage su odradile dobar posao i tokom osiguravanja predstave ‘Elementarne čestice’ koja je održana u sklopu Ljetnih igara, a koja je ocijenjena kao predstava visokog rizika.

Po pitanju poginulih u prometu, držimo se ispod prosjeka

Kad je riječ o prometu i broju poginulih u nesrećama na cestama, 2014. godina je bila godina s najmanje poginulih u prometnim nesrećama u posljednjih 20 godina, na području djelovanja PU DNŽ. Protekle godine taj broj se povisio na 14, no to je i dalje manje od godišnjeg prosjeka smrtno stradalih osoba koji iznosi 18. Najčešći uzrok je nepropisna brzina, i to u 23,5 posto pa se djelatnici PU DNŽ svakako trude provoditi ciljane akcije i preventivno-represivne aktivnosti s ciljem povećanja svijesti vozača kako bi se i taj broj smanjio na minimum. 

Zašto ukidati instituciju koja radi kako treba?

Zanimanje policajaca često se nalazi na listama najomraženijih zanimanja, uvredljivim grafitima na njihov račun često se ispisuju zidovi ulica, ali neovisno o različitim mišljenjima, brojke govore same za sebe. A brojke, barem kad je u pitanju Policijska uprava dubrovačko-neretvanska, pokazuju kako je riječ o jednoj od najuspješnijih u Državi te kako se na jugu Hrvatske ipak radi dobar posao.

Upravo iz tog razloga pomalo začuđuje vijest o novoj reogranizaciji MUP-a koja je izazvala negodovanje zbog formalnog ukidanja još jedne institucije u Dubrovniku, no ovaj put one za koju govore itekako dobre brojke i statistika. Iako je ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić za Dubrovački dnevnik izjavio kako je upoznat s pozitivnim radom spomenute institucije na jugu te kako će ona imati još bolje uvjete za rad, još više ljudi i sredstava, reorganizacija ipak slijedi čime će se jedna od najuspješnijih policijskih uprava u Hrvatskoj po svemu sudeći ipak utopiti u jednoj od pet velikih. 

Ivona Butjer