Ove godine upravo Dubrovnik ima najviše razloga za zadovoljstvo. Tako je nagrada Viktor Kovačić za životno djelo pripala arhitektu Ivici Prtenjaku (crkva na Boninovu, Muzej Dominikanaca, obnova Rupa i Revelina). Nagradu Viktor Kovačić za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva dobio je tim u sastavu Tin Sven Franić, Vanja Rister i Ana Martičić Oreško za kompleks Studentskog doma u Dubrovniku.

"Prema riječima stručnjaka, u jednom od najpoznatijih utvrđenih gradova na svijetu, autori su sagradili grad u gradu," izjavio je Božo Benić, predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik.

Nagrada Drago Galić za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture dodijeljena je Krunoslavu Ivanišinu, Lulzimu Kabashiju i Ivi Ivas za vilu 'U pogledu' na Svetom Jakovu.

"Arhitektonski urbanistički i krajobrazni natječaji trebaju postati najučinkovitije procedure i metode kako današnjoj sredini osigurati izvrsnost. Natječajima uvijek prethodne detaljne analize, projektni programi kojima se preciznije planiraju potrebe naručitelja, određuju projektni zadaci i utvrđuju elementi vrednovanja dok same radove pregledavaju i klasificiraju upravo kolege arhitekti. Ta se praksa do danas pokazala najboljom jer na transparentan način pokazuje zrelost određene lokalne ili regionalne samouprave te unapređuje i uređuje prostor na najbolji mogući način," izjavio je Benić.

Predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata Maja Furlan Zimmermann kazala je kako su u konkurenciji bila četiri ostvarenja vezana uz dubrovačko područje, a to su, uz nagrađene, i hotel Osmine u Slanome autora Davora Bušnje, Antuna Pokovića i Lukše Radića te mjesto za prodaju karata na ulazu na Minčetu Tanje Goleš, Antonije Milovac i Zorana Đukića.

"Ove se godine dogodio presedan i u svim su kategorijama dodijeljene po dvije nagrade, a ono što je važno je i to što su dvije nagrade dodijeljene za projekte ostvarene u Dubrovniku. Važno je istaknuti kako ove nagrade nisu i nikako ne mogu biti slučajne i ne govore samo o talentu i umješnosti nagrađenih autora. One su svakako rezultat prosvijećenosti onih koji su autorima dali povjerenje i prepustili im da rade ono za što su se i školovali," kazala je te naglasila važnost mjere i sklada u prostoru.

"Kad se radi o javnim naručiteljima, tu nema drugog puta osim provođenja javnih natječaja i nisu slučajna oba ovogodišnja laureata iz Dubrovnika u kategoriji Viktor Kovačić. To su projekti koji su rezultati otvorenih javnih natječaja. Natječaji su se već puno puta pokazali kao najbolji i jedini ispravan put dolaska do rješenja koja će jednog dana svjedočiti o ambicijama koje smo kao društvo i kao zajednica imali. Birati arhitekte javnom nabavom po kriteriju najniže cijene jednako je kao kad bismo automatizmom birali gradonačelnika koji bi tražio najmanju plaću. A kad se radi o privatnim naručiteljima, mogu samo poželjeti da što više onih koji imaju mogućnost naručivati i graditi za sebe ili za prodaju, osvijeste koliko je važno da, prije nego što počnu graditi zgrade, izgrade sebe i da shvate da će kuće koje ostaju iza njih puno dulje od njih samih svjedočiti koliko su bili pristojni i kulturni," izjavila je te pohvalila Grad zbog suradnje s Društvom arhitekata Dubrovnika.

Gradonačelnik Mato Franković kazao je nešto više o naporima Grada za očuvanjem sklada u prostoru te otvorio izložbu.

"Na početku mog mandata vjerovao sam da ću se susresti s brojnim izazovima, ali sigurno nisam vjerovao da će jedan od najvećih biti urbanizam, mjera i sklad. No, to me negdje u sredini dočekalo i postavilo se pitanje kako istovremeno odgovoriti na izazove budućnosti očuvajući sve ono što su nam naši stari ostavili u nasljeđe. Svjedoci smo da se to može. Dva djela koja krase naš grad, a osvojila su nagrade, pokazala su da se tako može. Pred nama je vrijeme novih izazova. Bez suradnje s Društvom arhitekata Dubrovnik ne bismo iznjedrili izmjene GUP-a grada Dubrovnika koje su tek prvi korak pri uvođenju sklada u prostor, ali ujedno i nezaustavljanje razvoja grada i budućnosti. Pred nama je novi GUP koji će biti novi izazov koji sa sobom nosi i breme časti jer svatko želi možda još jednu građevinsku parcelu više. Što znači jedan hrast, dub ili čempres manje. Na nama je da odgovorimo na te izazove, ali kroz struku i zato i u budućnosti s DAD-om i ostalim stručnjacima želimo surađivati i donijeti razvojni GUP, koji će prepoznati širenja grada prema nekim drugim prostorima, ali koji će biti i dovoljno konzervativan da očuva i sačuva naše vizure i kulturnu baštinu," izjavio je Franković.

Rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nikša Burum te predsjednik Studentskog centra i voditelj projektnog tima izgradnje Studentskog doma Marko Potrebica iskazali su posebno zadovoljstvo jer je Studentski dom dobio nagradu.

"Društvo arhitekata Dubrovnika odabralo je idejno rješenje za Studentski dom, a mi smo ga prihvatili. Moram se vratiti dvije i po' godine unazad i sjetiti se svih onih javnih nabava, odabira izvođača radova, nadzora, borbe s administracijom, kopanja i na kraju smo došli do ovog objekta kojeg danas imamo. Trudili smo se, a to je bila jedna mala skupina entuzijasta koja nije imala iskustva u gradnji. Drago mi je što je Tin Sven Franić dobio nagradu za Studentski dom jer se već počelo propitkivati kakav je ovo objekt i koliko je velik, spada li tu ili ne," izjavio je Burum.

"Tin i Vanja su u ovih 12 godina postali i moji prijatelji. To je jedan čudan odnos investitora, arhitekata i ovo je priča koju smo zajedno živjeli i zajedno stvarali. S obzirom na to kako je prošlo puno vremena, ovaj projekt je bezvremenski, trebalo nam je 12 godina da ga realiziramo, a financiran je iz EU fondova. Uz spomenuti tim, istaknuo bih i suradnju s voditeljem projekta - Orlanda Tokić i Vicenco Kraljić, nadzor - IGH odnosno Vedran Kosović. Rezultat je ovih 22 tisuće kvadrata, nagrada koju nam je struka dodijelila, državna nagrada Vladimir Nazor te zadovoljni korisnici, a to su naši studenti. Rezultat je i to što do današnjeg dana nemamo financijskih korekcija na ovom projektu i što smo 10 milijuna kuna uštedjeli od ugovorenog iznosa," kazao je Potrebica.

Spomenuta godišnja izložba je izložba bez selekcijskih mehanizama, a cilj joj je da se na jednom mjestu osigura cjelovit pregled domaće godišnje produkcije. Svake godine stručni savjet Udruženja hrvatskih arhitekata sastavljen od eminentnih imena i uz pridružene vanjske članove dodjeljuje nagrade u ukupno pet kategorija. Ove godine stručni žiri je birao između 84 prijavljena izgrađena ostvarenja i 12 publicističkih i nakladničkih radova.