Tradicionalno, u ovo doba godine u Dubrovniku se proširi glas kako je sezona podbacila, pa tako i ove godine. No, čini se kako je takvih negativnih konstatacija ove godine nešto više nego inače. Žale se ugostitelji, taksisti, iznajmljivači, a komentiraju i građani, no iz Hrvatske turističke zajednice, Ministarstva turizma i sporta, ali i Vlade poručuju kako su zadovoljni dosadašnjim rezultatima. Provjerili smo kakva je zapravo, zasad, sezona i što se očekuje od njenog ostatka
Turizam je posljednjih tjedana jedna od glavnih tema u Dubrovniku, ali i ostatku Hrvatske. Ništa neobično, s obzirom na to da je u tijeku vrhunac sezone, za koji mnogi govore da bi 'na oko' mogao biti i bolji.
Hrvatska turistička zajednica nedavno je izvijestila o dosadašnjim rezultatima na području cijele zemlje. Prema podacima sustava eVisitor, u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja lipnja ostvareno više od 7,6 milijuna dolazaka i 29,5 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja izjednačenje rezultata u dolascima i noćenjima.
„S obzirom na sve geopolitičke okolnosti i poremećaje na tržištima zadovoljni smo rezultatima ostvarenima u prvoj polovici godine, koji su na razini prošlogodišnjih. Prema podacima Eurostata za prvo tromjesečje, Hrvatska je četvrta destinacija u Europi po ostvarenim noćenjima, ostavivši iza sebe konkurente poput Grčke, Španjolske, Italije i Portugala. Svoje promotivne aktivnosti prilagodili smo aktualnoj situaciji i izazovima s kojima se suočavamo, što je polučilo dobre rezultate. Vjerujemo da ćemo, uz pametnu cjenovnu politiku, uspješno odraditi i ovo drugo poluvrijeme, glavni dio turističke godine i posezonu”, istaknuo je tom prilikom Tonči Glavina, ministar turizma i sporta.
Ako se gledaju županije, u prvoj polovici godine najviše noćenja ostvareno je u Istri (8,7 milijuna noćenja), Splitsko-dalmatinskoj županiji (5,3 milijuna noćenja) te na Kvarneru (4,7 milijuna noćenja), a gledano prema destinacijama u Dubrovniku, Rovinju, Poreču, Zagrebu i Splitu.
PLENKOVIĆ STAVIO NAGLASAK NA CIJENE
„Postignuti rezultati potvrđuju kvalitetu i konkurentnost naše ukupne turističke ponude, ali i važnost kontinuiranih promotivnih aktivnosti koje provodimo na ključnim emitivnim tržištima, a kojima dodatno jačamo vidljivost Hrvatske, potičemo interes za putovanja izvan vrhunca sezone te promoviramo raznolikost naše ponude. Pritom smo pratili trendove na turističkom tržištu te u skladu s time prilagođavali komunikacijske poruke u okviru provedenih kampanja. Također, poseban smo naglasak stavili na suradnje sa strateškim partnerima, odnosno aviokompanijama, turoperatorima, agencijama i prijevoznicima, za što smo u ovoj godini, zajedno sa sustavom turističkih zajednica, osigurali preko 6 milijuna eura za suradnje s oko 70 partnera. Na taj smo način izravno utjecali na povećanje broja aviolinija prema našoj zemlji, kojih ove godine imamo 330, odnosno 74 linije više nego lani“, izjavio je tada Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
Rezultate je nekoliko dana iza komentirao i premijer Plenković, istaknuvši da je Vlada zadovoljna.
„Proteklih godina otprilike dolazimo do limita koji se manje-više ponavljaju, 21-22 milijuna gostiju, oko 110 milijuna noćenja", kazao je. Naglasio je da je zbog toga bitno voditi računa o cijenama u turističkom sektoru. "Važno je, s obzirom na sigurnosno stanje na Mediteranu, na cjenovnu politiku u odnosu na usluge koje se pružaju, konkurentskih turističkih tržišta, voditi računa o svim aspektima politike cijena, od smještaja do usluga", poručio je Plenković.
Kakva je zaista situacija na području Dubrovnika provjerili smo u HTZ-u grada Dubrovnika. U usporedbi s prošlom godinom i nema velikih oscilacija.
„U razdoblju od početka godine do kraja lipnja, Dubrovnik je ostvario 534 124 dolaska te 1 624 978 noćenja, što je porast od jedan posto, i u dolascima, i u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U samom lipnju turistički je promet bio vrlo blizu prošlogodišnjoj razini, uz blago smanjenje od jedan posto u odnosu na lipanj prošle godine”, stoji u odgovoru HTZ-a grada Dubrovnika.
OČEKIVANJA ZA OSTATAK SEZONE POZITIVNA
Zanimalo nas je i kakva je trenutačno popunjenost smještajnih kapaciteta i kakva su očekivanja za ostatak sezone.
„Prema informacijama koje dobivamo s terena, hotelski sektor je vrlo dobro popunjen, a očekivanja za ostatak srpnja i kolovoz su pozitivna. Ohrabrujuće su i najave za posezonu, osobito za rujan i listopad, kada Dubrovnik tradicionalno ostvaruje vrlo dobre rezultate. Ipak, treba naglasiti da je ove godine vrlo izražen trend kasnijeg bookinga, zbog čega se rezervacije pune bliže samom dolasku gostiju”, objasnili su nam.
Što se tiče najbrojnijih gostiju, kako kažu iz dubrovačke podružnice HTZ-a, nema većih iznenađenja na našim najvažnijim emitivnim tržištima. Najviše gostiju dolazi iz Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske, Njemačke, Poljske, Francuske, Irske, Španjolske i Australije.
Snažan je rast s poljskog tržišta, čak 20 posto, američko nastavlja stabilan rast od oko osam posto, a među značajnijima je i Japan, s rastom od 13 posto u dolascima i noćenjima.
„S druge strane, s britanskog tržišta bilježimo pad od oko tri posto, čime se nastavlja trend slabijeg bookinga iz Ujedinjene Kraljevine. Pozitivno je što njemačko tržište nakon dvije godine ponovno bilježi rast, dok se francusko tržište još uvijek nije u potpunosti oporavilo”, kažu iz HTZ-a.
HOTELI SE BOLJE PRILAGODILI OD PRIVATNOG SMJEŠTAJA
Trend kasnijih rezervacija i dalje ne jenjava, gosti sve češće donose odluku o putovanju u zadnji trenutak, što posljedično zahtijeva veću fleksibilnost svih onih direktno i indirektno vezanih za turizam.
„Hoteli se takvim okolnostima uspješnije prilagođavaju, prvenstveno kroz fleksibilnije upravljanje cijenama i ponudom. To potvrđuju i rezultati - od početka godine hotelski smještaj bilježi oko tri posto više noćenja nego prošle godine. Privatni smještaj trenutačno je oko tri posto u minusu, dijelom zato što nešto sporije reagira na promjene na tržištu”, objasnili su iz dubrovačkog HTZ-a.
Cijene su svake sezone u fokusu, a ove godine ne komentiraju ih samo turisti, već i vladajući. Pitali smo zato i kakva je procjena turističke potrošnje u dosadašnjem dijelu sezone, kao i primjećuju li se promjene u navikama gostiju.
„Gosti su i dalje spremni izdvojiti za kvalitetan smještaj i kvalitetna iskustva, ali su pritom racionalniji i pažljivije planiraju svoje troškove. Sve je važniji odnos cijene i kvalitete, zbog čega se pružatelji usluga moraju brzo prilagođavati tržišnim okolnostima i očekivanjima gostiju”, objasnili su.
Jasno je da u HTZ-u grada Dubrovnika ne smatraju da postoji razlog za paniku ili negativne stavove.
„Dosadašnji tijek sezone ocjenjujemo uspješnim. Unatoč određenim razlikama među pojedinim tržištima i segmentima smještaja, Dubrovnik i dalje bilježi stabilnu potražnju te potvrđuje status jedne od najpoželjnijih mediteranskih destinacija. Ako se sadašnji trendovi nastave, očekujemo da ćemo ovu godinu završiti na razini prošlogodišnjih rezultata ili uz manje odstupanje”, kažu.
Zanimalo nas je i koje aktivnosti provode tijekom ljeta kako bi promovirali Dubrovnik i upravljali turističkim prometom, među kojima su istaknuli suradnju s međunarodnim medijima, turističkim partnerima, turoperatorima i zrakoplovnim kompanijama u ključnim emitivnim tržištima. Naglasili su i da istodobno veliku pažnju posvećuju upravljanju destinacijom kroz projekt Respect the City, kojim se nastavlja rad na boljoj organizaciji i koordinaciji turističkih kretanja te stvaranju što kvalitetnijeg iskustva za posjetitelje.
„Cilj nam nije povećanje turističkog prometa, nego održivi razvoj destinacije i očuvanje kvalitete Dubrovnika kao mjesta za život i posjet”, objasnili su.
ZRAČNA LUKA U UZLETU
Ima li mjesta za zabrinutost provjerili smo i u Zračnoj luci Ruđera Boškovića.
„Zračna luka Ruđer Bošković je u prvih 6 mjeseci opslužila 1.221.861 putnika što je povećanje za gotovo pet posto u odnosu na prošlu godinu. Svaki mjesec od početka godine bilježi rast, i broja putnika, i broja operacija, dok travanj, svibanj i lipanj bilježe rekordne mjesece po broju putnika i operacija”, podijelili su podatke.
Što se tiče popunjenosti samih aviona, kažu da se kreće između 72 do 80 posto i postupno raste kako dolazimo do vršnih mjeseci. U travnju je ostvareno 72 posto, u svibnju 78 posto, a u lipnju 79 posto. Trend je stabilan i na razini prošlogodišnjih popunjenosti.
Kad govorimo o najznačajnijim tržištima ove sezone po broju putnika, objašnjavaju kako ključna emitivna tržišta ostaju stabilna, s britanskim tržištem i dalje kao primarnim izvorom putnika. I oni, također ističu rast broja putnika s američkog tržišta.
„Iako putnici iz SAD‑a dolaze različitim prijevoznicima, United Airlines bilježi najznačajniji pomak: od početka svakodnevnih operacija 1. svibnja ostvarili su rast broja putnika od 20 posto na liniji DBV–EWR”, kazali su.
Za sam vrhunac sezone, tijekom srpnja i kolovoza, očekuju nešto umjereniji postotak rasta u odnosu na ostale mjesece.
„U tim razdobljima već dosežemo vrlo visok stupanj iskorištenosti kapaciteta dok je u mjesecima izvan vrhunca sezone prostor za povećanje prometa veći”, objašnjavaju.
REALAN TEMPO RASTA
Pitali smo ih i očekuju li se rekordne brojke ili rezultati na razini prošle godine.
„U 2026. cilj nam je stabilan i održiv rast. Očekujemo porast broja putnika između 3 i 5 posto u odnosu na prošlu godinu, što smatramo realnim tempom rasta za našu zračnu luku u ovom razdoblju”, kažu.
Rezultati govore svoje, a zanimalo nas je jesu li njima doprinijele i neke nove linije ili povećanja frekvencija postojećih letova. Kako kažu, uz postojeće rute, u 2026. godini uvode i nove destinacije te povećavaju broj operacija. Nove destinacije u 2026. godini su Bukurešt, Budimpešta, Cluj‑Napoca, Gdanjsk, Solun, Stuttgart i Tel Aviv. Od povećanja operacija posebno se izdvajaju Ryanair, KLM, Lufthansa i Wizzair.
U Zračnoj luci Ruđera Boškovića ne kriju zadovoljstvo tijekom sezone.
„Dosadašnji tijek sezone u našoj zračnoj luci obilježen je visokim prometom i stabilnim rastom, uz operativne izazove koji su uobičajeni za ljetne mjesece. Promet se odvija prema planu, a ljetni red letenja realizira se uz umjeren rast i stabilnu operativnost”, kazali su.
Spomenuli su i uvođenje novog Entry/Exit sustava granične kontrole, koji diljem Europe donosi nešto duža čekanja i povremena kašnjenja, a i predstavlja dodatno opterećenje u vršnim razdobljima.
„Uz dobru organizaciju i suradnju svih službi, trudimo se takve situacije svesti na minimum. Možemo dodati i da, unatoč izazovima koje novi sustav donosi u nekim europskim zračnim lukama i činjenici da se putnici još uvijek upoznaju s novim procedurama, u našoj zračnoj luci nijedan putnik nije propustio svoj let zbog novog sustava graničnih kontrola”, zaključili su.
Kako bi dobili pravu sliku sezone, ipak ćemo morati pričekati njen kraj. No, prema dosadašnjim podacima, čini se kako možda neće biti bolja od prošle godine, ali bi mogla biti – jednako dobra. Što se samog dojma tiče, možda razliku stvara činjenica što je subjekata i objekata turističke ponude iz godine u godinu sve više, što uz slične turističke brojke negdje mora generirati padom potražnje.
