Zbog velikog broja djece u postojećim razredima, škola je za oformljenje dvaju novih razreda dobila i odobrenje Ministarstva. Ipak, navedeno je izazvalo negodovanje dijela roditelja. Kako je za Dubrovački dnevnik potvrđeno iz više izvora, navedena je odluka bila predmet žalbi dijela roditelja koji su povukli pitanje koliko je zapravo poželjno da se razredi 'razbijaju' nakon što su djeca godinama zajedno pohađala isti razred, odrastala, družila se i razvijala međusobna prijateljstva.

Nezadovoljstvo dijela roditelja

Upravo to je, neslužbeno doznaje Dubrovački dnevnik, bila i jedna od tema nekoliko u posljednje vrijeme održanih roditeljskih sastanaka u kojima su neki roditelji negodovali što se njihova djeca dijele. Nekim roditeljima nije drago ni to što su o tome kako im djeca više neće ići u razred s onima s kojima su dosad dijelili klupe saznali tek mjesec dana prije početka školske godine. Kroz cijelu priču provlače se i navodi kako su u nove razreda prebačena djeca temeljem njihovog dosadašnjeg prosjeka ocjena, dakle po principu izvrsnosti, no ravnateljica škole Vedrana Elez takve navode u potpunosti demantira.

Tvrdi kako su razredi oformljeni kako bi se što kvalitetnije provela kurikularna reforma i kako bi učenici postigli bolje rezultate.

"Prošlu školsku godinu Osnovna škola Ivana Gundulića sudjelovala je u eksperimentalnoj provedbi kurikularne reforme Škola za život u prvim, petim i sedmim razredima, a ovu školsku godinu nastavljamo u drugim, šestim i osmim razredima. Frontalna provedba reforme od ovo školske godine kreće u svim predmetima prvih i petih razreda osnovne škole i Biologiji, Kemiji i Fizici u sedmom razredu osnovne škole. Naša škola paralelno sudjeluje u eksperimentalnoj provedbi kurikularne reforme "Škola za život" i frontalnoj provedbi reforme, što donosi inovativne načine izvođenja i provedbe nastavnog procesa čiji su ciljevi: razvoj kompetencija potrebnih u 21. stoljeću, jednake prilike za sve učenike, cjeloviti razvoj učenika," objasnila je Elez te dodala kako se kurikulumi temelje na ishodima učenja, a nastavne metode mijenjaju tako da se veći naglasak stavlja na rješavanje problema i kritičko mišljenje te poticanje kreativnosti i inovativnosti.

‘Manji razredi bolji za provedbu programa’

"Najbolji se ishodi postižu u izravnom radu s učenicima. Navedenome svakako više odgovaraju razredni odjeli s manje učenika zbog postizanja navedenih ishoda i kvalitetnije provedbe nastavnog procesa," pojasnila je Elez razloge zbog kojih su osnovani novi razredi i na temelju kojih je za taj potez dobivena suglasnost Ministarstva.

"Škola je temeljem dobivenih odluka te uz suglasnost roditelja učenika, ustrojila nove razredne odjele u šestom i sedmom razredu. Smatramo da ustrojstvo još jednog razrednog odjela uvelike utječe na kvalitetu odgojno-obrazovnog rada i na samu grupnu dinamiku unutar razreda kao i više mogućnosti kako za individualni radu s učenicima tako i za timski rad," zaključila je. Tvrdi kako su učitelji i stručni suradnici ti koji prate dinamiku i kvalitetu učenikova napredovanja tijekom njihovog obrazovanja, na osnovu čega su se formirali novi razredni odjeli vodeći računa o svih pet razrednih odjela.

"Prosjek dosadašnjih ocjena nije bio kriterij, niti je utjecao na formiranje novih razrednih odjela. Reakcija roditelja je bilo kao i u svemu, od onih izuzetno pozitivnih, punih povjerenja u rad Škole, različitih nedoumica, propitivanja, kao i onih negativnih. Ono što želim naglasiti da su roditelji imali pravo izbora te su svi roditelji dali suglasnost za prelazak svog djeteta u novi razred. Ovu praksu smo imali i prethodnih godina, kad smo za to zadovoljili sve zakonske uvjete i ovakve primjere imamo i u drugim školama, ovo nije nikakav izuzetak," tvrdi Elez koja je također iznijela svoje mišljenje o tome kako su na formiranje novih razreda reagirali sami učenici.

"Prema prvim reakcijama djece nismo uočili da nisu prihvatila promjenu. Smatramo da će manje radne skupine utjecati na bolju kvalitetu poučavanja, veću aktivnost, inovativnost, kreativnost učenika što bi trebalo rezultirati njihovim boljim uspjehom i zadovoljstvom u svim razrednim odjelima. Međutim, ako i nastanu ikakve poteškoće, tu smo da ih rješavamo. Mi smo tu radi naših učenika," zaključila je Elez.

Inače, prema njenim riječima, prosjek učenika u razrednom odjelu u Republici Hrvatskoj je 17, a OŠ Ivana Gundulića još nije dostigla taj standard, no tvrdi kako rade sve kako bi podigli kvalitetu samog poučavanja njihovih učenika.

I. Butjer