Napustio nas je legendarni fotograf Antun Tasovac, kolega Željko Tutnjević mu je posvetio emotivnu objavu
"U 92. GODINI, GOTOVO IZNENADA, NAS JE NAPUSTIO ANTUN TASOVAC - TASO, VELIKI MEŠTAR DUBROVAČKE I HRVATSKE ANALOGNE FOTOGRAFIJE
Ime Antun Tasovac - Taso sam prvi put čuo 11. travnja 1974., a zadnji put smo se vidjeli i družili 21. listopada 2023., kad je sa svojom voljenom Zitom proslavio punih 70 godina sretnog braka. Jako me razveselio i počastio pozivom da budem njihov gost na slavljeničkom objedu s najbližom obitelji i snimim pokoju sliku za uspomenu na tu lijepu i nesvakidašnju svečanu proslavu.
U Studentski teatar Lero sam bio primljen na audiciji 11.11.1973., a 13.11.1973. smo počeli raditi predstavu Pseće srce, Mihaila Bulgakova, koju je režirao Dubravko Sidor.
Bogme smo bili temeljiti i predstavu uvježbavali punih 6 mjeseci. Premijera je bila zakazana za 13.04.1973., u Kazalištu Marina Držića, a na kostimiranu probu 11.04. je došao Taso, trebao je snimiti predstavu za tadašnji kazališni izlog, na ogradi tarace Gradske kavane, sa strane Kneževog dvora, u kojem su bile izložene fotografije s predstava na programu.
Samo dvadesetak dana ranije, 21.03.1974. sam kupio svoju prvu skromnu kamericu, SMENA 8M, plastičnu kutijicu ne veću od kutije cigareta, i u čudu gledao kad je Taso stigao s Hasselbladom, kojeg je postavio na jaki profesionalni stativ.
Fotografije su, naravno, bile velike, crno - bijele, za mene tada nepojmljive kvalitete.
Taso je bio stalni suradnik Kazališta Marina Držića za koje je snimao predstave, pa je tako u proljeće 1975. snimao i iduću Lerovu predstavu Priča kapetana Frana Porporelosa, Feđe Šehovića, koju je režirao Davor Mojaš, u svibnju 1975. i predstavu Govori mi o Augusti, Luka Paljetka, režirao je Ivica Kunčević, te u prosincu 1975. i predstavu Lov na Bljedolikog, Milana Milišića, koju je s Mladim Marinom Držićem režirao Ivica Kunčević, u kojima sam također sudjelovao.
Taso je bio vrhunski fotograf, bezbroj njegovih fotografija bilo je objavljeno u fotomonografijama, na razglednicama i plakatima, ne samo iz Dubrovnika, nego i iz cijele Jugoslavije.
Prije nego je otvorio svoju radnju u Lapadu radio je kao fotograf u Putničkoj agenciji Atlas.
Puno je Taso mojih color filmova razvio i "hitne" slike mi rado pravio u doba kad još nije bilo "express studija" u kojima se razvijene fotografije u boji moglo dobiti za sat vremena, nego je na pitanje kad će slike biti gotove uobičajeni odgovor bio "dođi sutra" ili "dođi prekosutra".
Najljepša mu hvala za svaki susret i lijepi razgovor o fotografiji i životu.
Posljednji ispraćaj našem dragom Tasu bit će danas u 15 sati na Boninovu.
Na proslavi 70. obljetnice braka s tetom Zitom snimila nas je draga Tasova unuka, Zrinka Grabovac Šain, i najljepša joj hvala što je ovako lijepa uspomena ostala.
Počivaj u miru, dragi Taso...", objavio je Željko tutnjević na društvenim mrežama.