Suvremeni ritam života, egzistencijalna neizvjesnost i socioekonomske prilike te sve veće obveze koje se postavljaju pred čovjeka rezultiraju porastom potrošnje anksiolitika (lijekova koji otklanjaju osjećaj straha i napetosti) i antidepresiva (lijekovi koji se primarno koriste za liječenje depresije). Potrošnju lijekova temeljem podataka iz javnih i bolničkih ljekarni te specijaliziranih trgovina za promet lijekovima na malo prati Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) a podaci o potrošnji lijekova izraženi su u definiranoj dnevnoj dozi (DDD) lijeka na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan). To je međunarodna jedinica mjerenja potrošnje lijekova koja, neovisno o cijeni, farmaceutskom obliku i veličini pakiranja lijeka omogućava procjenu trenda potrošnje i usporedbu različitih sredina. 

Postajemo tabletomani 

Iz HALMED-a su nam odgovorili da je DDD dogovorno definirana pretpostavljena prosječna dnevna doza lijeka za glavnu indikaciju u odrasle osobe, ali ne mora odražavati propisivanu dnevnu dozu lijeka. 

“Ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj 2023. je iznosila 1.540,60 DDD/1000/dan i zadnjih pet godina raste prosječno 4,7 posto godišnje. Potrošnja anksiolitika u Hrvatskoj je 2023. godine iznosila 79,87 DDD/1000/dan, dok je potrošnja antidepresiva bila 39,44 DDD/1000/dan, a zadnjih pet godina porast je za obje vrste lijekova manji od navedenog prosjeka rasta”, glasi odgovor HALMED-a, iz čega se može zaključiti da je rast osobnih primanja utjecao na manju potrošnju navedenih lijekova u odnosu na ostale lijekove. 

S druge strane, još prisutna, ali ipak manja stigmatizacija psihičkih bolesti utječe na češći odlazak liječniku i traženje pomoći, a posljedično i propisivanje lijekova, o čijoj potrošnji na krajnjem jugu nam više govori ravnateljica ustanove Ljekarne Dubrovnik Marina Svilokos.    

“U široj zajednici je klasifikacija na grupe lijekova kao psihofarmaci, antidepresivi i anksiolitici uglavnom nevažna i sve te lijekovi nazivaju antidepresivi. Tu spadaju Diazepam, Zoloft, Normabel, Apaurin i svi generički lijekovi kojima su različite tvornice dale druga imena. Za županijske ljekarne mogu reći kako od 2023. nema značajnijeg porasta potrošnje, ali ne mogu reći jesmo li možda lani imali veći skok potrošnje tih lijekova u odnosu na ostale županije pa smo ostali na istoj razini. No, svakako je pohvalno da ne idemo na lošije, nego je prisutna tzv. statistička ravna crta. Godišnja potrošnja antidepresiva u Dubrovniku je oko 15 tisuća kutija lijekova (pakiranja po 30 tableta), što i nije baš malo. Problem je što to ne bi trebala biti kronična terapija, ali ispada da jest jer bi kod uzimanja ovih lijekova ljudi trebali napraviti određeni period pauze, odnosno ‘skidati se’ s terapije. Također, starija populacija ih dosta koristi iako ne bi trebali jer ti lijekovi dosta usporavaju motoriku te stariji često mnogo padaju i nestabilni su. No, njihove je navike teško promijeniti”, ističe Svilokos. 

Može se zaključiti kako u našem gradu samo županijske ljekarne godišnje prodaju 450 tisuća tableta antidepresiva i anksiolitika, što znači da svaki od oko 42 tisuće stanovnika godišnje popije 10,71, a mjesečno po jednu tabletu antidepresiva.  

“Ne zvuči lijepo, ali je tako! Jako je važno da se ti lijekovi izdaju samo na recept, ali smo zbog nerada CEZIH-a u posljednje vrijeme imali problema kod preuzimanja. Pacijentima smo pokušali sugerirati promjenu terapije, ali je to teško i pacijenti te sugestije teško prihvaćaju jer ih dio te lijekove uzima i za kroničnu bol. No, problem je u navikavanju jer ti pacijenti, čim ih nešto malo zaboli, odmah trk u doktora i traže Normabel, pravdajući se ‘mene boli’, iako bi im možda pomoglo i da se malo razgibaju. Ljekarnici uvijek upozoravaju i nešto smo postigli ako se samo jedan od njih stotinu ‘skine’ s antidepresiva!”, kazala je. 

Utjecaj mobitela 

Farmaceuti su uočili kako stalno isti pacijenti dolaze u ljekarnu te traže iste lijekove. Kažu, malo je novih. Doznali smo i zanimljiv podatak; među županijskim ljekarnama ti se lijekovi najviše traže u Ljekarni Lapad, ali su nas uputili da pokušamo posebno doznati podatke za Mokošicu gdje živi većina radno sposobnog gradskog stanovništva mlađe populacije. Farmaceuti ističu kako sve više i češće antidepresive traži mlada generacija jer su pod stresom i trebaju opuštanje.  

“Mi smo daleko od SAD-a gdje svi imaju svog psihologa, ali smo se slično kao tamo udaljili od onog što znači biti prijatelj. I mobitel je ‘odradio svoje’ i stvorio osjećaj samodostatnosti, pojedince je internet pojeo’ i stvorio nervozu uslijed koje upadaju u različita stanja koja iziskuju antidepresive. Otuđenje je sve veće, a ljudi u kafiću, katkad za istim stolom, šute i dopisuju se! Posljedično rastu anksioznost i depresija. Farmaceuti savjetuju da bi valjalo, uz psihijatra (zbog terapije) posjetiti i psihologa koji će ih uputiti na promjenu načina života i ponašanja te im pomoći da shvate kako u životu ne mogu postići sve što žele”; govori nam farmaceutkinje s kojima smo razgovarali.  

Navedimo na kraju i to kako podacima o potrošnji antidepresiva i anksiolitika iz županijskih ljekarni treba dodati i podatke privatnih ljekarni. Oni su u najmanju ruku identični pa možemo zaključiti da svaki žitelj Dubrovnika po jedan Normabel popije prosječno svaka dva tjedna! No, privatne ljekarne su nas uputile na HALMED iz podataka kojih je razvidno da se najviše tih lijekova pije u Vukovaru (dnevna potrošnja 267 DDD), Virovitici (266), Koprivnici (261) i Bjelovaru (249), dok je pri začelju ljestvice naš grad (uz dnevnu potrošnju od 176 DDD), kao i Zagreb (170), Split (160) te Istra (157).