Zimsko razdoblje podrazumijeva i sezonu kašljanja, šmrcanja i puhanja nosa. Dakako, radi se o klasičnoj prehladi, koje ove godine, barem je takav prvi dojam, nema u onolikoj mjeri koliko je bilo prošlih godina.

Laički zaključak glasi kako su Covid mjere, poglavito maske suzbile i prehladu. Više o tome pitali smo dubrovačku infektologinju dr. Ljiljanu Beticu Radić.

- Zbog gotovo istovjetnog načina prijenosa maske su značajno doprinjele smanjenom broju oboljelih od prehlade i gripe. Dodatno je za gripu pomogao povečani opseg cijepljenih osoba - rekla je ona.

No, ipak ističe kako je za naše područje rano za davati konačnu ocjenu po pitanju Covida, prehlade i gripe.

- Prema podacima s južne hemisfere, akutne infekcije dišnih puteva, posebno gripa, javila se u višestruko manjem broju oboljelih nego prethodnih godina - rekla je.

- Obična prehlada je infekcija gornjih dišnih puteva što uključuje rinitis, rinosinusitis, laringitis, faringitis. U pravilu radi se o blažim infekcijama.  Simptomi su kongestija i curenje nosa i očiju, grlobolja, kašalj, blaža mijalgija, temperature u pravilu nema ili je blago povišena, najjači su 3.- do 5.-dana, traju tjedan dana, najdulje 10 do 14 dana – pojašnjava.

- Odrasli mogu imati običnu prehladu 2 do 3 puta godišnje, a djeca mogu imati još i više puta, kao i osobe s komorbiditetima i imunokompromitirane osobe.  Brojni patogeni mogu uzrokovati infekcije gornjeg dišnog sustava, čak više od 200, u pravilu to su različiti virusi. Najčešći su rinovirusi, humani koronavirusi alfa (229E i NL63) i beta (OC43 i HKU1), respiratorni sincijalni virus  (RSV), parainfluenza virus, influenza virus A i B, humani metapneumovirus (hMPV) i adenovirusi. Simptome prehlade mogu izazvati i noviji koronavirusi koju su zajednički ljudima i životinjama, tzv zoonoze: SARS, MERS i SARS-CoV-2. - ističe ona.

- Bolest prolazi spontano, samoizliječenjem, bez potrebe za rutinskom upotrebom antibiotika. Poznato je kako je obična prehlada najveći razlog za zlouporabu antibiotika u nas i u svijetu. Liječenje obične prehlade je simptomatsko, daju se antiinflamatorni lijekovi kao paracetamol, nazalni ili peroralni dekongestansi, nazalni sprejevi, topli vlažni zrak, ne rijetko antihistaminici, posebno za alergičare, a u slučaju gripe ciljani lijekovi protiv gripe. Akutni bakterijski sinusitis javlja se u samo 2 posto slučajeva koji nastaje nakon 7 do 10 dana trajanja prehlade, i tada se daju antibiotici. Upala ždrijela liječi se antibioticima samo kod streptokokne infekcije - kazala je Betica Radić.

- Prehlada i gripa su sezonske bolesti, ćešće u hladnijim mjesecima, prenose se kapljičnim putem, ali i aerosolom i kontaktom preko inficiranih površina.  Prevencija bolesti je istovjetna prevenciji COVID-19: fizička distanca, higijena ruku, nošenje maski, za gripu je dodatna prevencija cjepivo kao i lijekovi koji se daju profilaktički - dodaje.

Kako razlikovati covid simptome od onih nastalih od prehlade? kako izbjeći paniku u tom smislu?

- Simptomi prehlade, gripe i COVID-19 infekcije mogu u početku sličiti, premda u COVID-19 infekciji su manje izraženi curenje nosa i očiju, češće se javlja grlobolja, glavobolja, opća slabost, kašalj, kod nekih se javlja karakterističan gubitak mirisa i okusa i često se javlja povišena temperatura. Gripa i COVID-19 imaju više podudarnosti zbog čega ih je teže razlikovati. Tu nam mogu pomoći testovi, brzi imunokromatografski ili PCR testovi dokaza antigena virusa  - zaključila je dr. Ljiljana Betica Radić.