Nakon održanog Summita Ukrajine i zemalja jugoistočne Europe, premijer Andrej Plenković i predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski imaju konferenciju za medije.

„Veliko mi je zadovoljstvo da je Hrvatska danas bila domaćin i bilateralnog sastanka s predsjednikom Zelenskim i summita država jugoistočne Europe i to trećeg takvog sastanka”, kazao je Plenković i naglasio da mu je drago da su održali sastanak i tim putem evocirali snažnu podršku koju je Hrvatska dala Ukrajini.

„Mi smo danas potpisali Sporazum o dugoročnoj suradnji i podršci, on obuhvaća sve bitne aspekte konkretne podrške Ukrajini, koji uključuje i postkonfliktna iskustva, koja Hrvatska nažalost ima. Jednako tako, potpisali smo snažnu potporu da Ukrajina može birati svoj put, a nastavno je na sporazum koji smo potpisali u 2021. Ovo je u godinama koje je obilježila ruska agresija na Ukrajinu, treći summit u Hrvatskoj. Drago mi je da je u svom mandatu predsjednik Zelenski prvi put u Hrvatskoj”, dodao je Plenković.

„Održali smo summit gdje su bili nazočni baš svi. Ovo je prvi od tri summita u kojoj su sudjelovali predstavnici 14 država. Dubrovačka deklaracija rezimira snažnu političku volju država ovog dijela Europe. Podupiremo napore iz mirovne formule predsjednika Zelenskog, sudjelovali smo na sastanku u Švicarskoj, očekujemo da se dinamika intenzivira u razdoblju pred nama”, kazao je Plenković i naglasio da se treba jačati Ukrajinu, kako bi u mirovnim pregovorima imala jaču poziciju.

Govorio je potom predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski.

„Mi smo doista izgradili iznimno uspješne odnose i to jača naše države, društva regije i istočnu Europu i područje Balkana. Posjetili smo Spomen sobu hrvatskim braniteljima koji su branili Dubrovnik, ovaj Grad koji je sjajan. Hvala Andrej što ste nas pozvali ovdje još jednom. Željeli smo dati i prenijeti poštovanje naših branitelja, boraca naroda, vojske, djece, kao i zahvalnost na dobroti koju ste iskazali, prvenstveno našoj djeci. To stvara emotivne veze između naših zemalja, hvala još jednom”, kazao je Zelenski.

Spomenuo je i 11 sigurnosnih paketa koji su došli iz Hrvatske i pomoći će izgradnji obrambenih kapaciteta Ukrajine.

„Polažemo puno na izgradnju industrijskog kompleksa i vraćanje proizvodnje, pozvao sam Hrvatsku da uloži u proizvodnju dronova. Pokazali smo što možemo u obrani”, kazao je Zelenski.

Rammsteinski sastanak u Njemačkoj koji se trebao održati ovog tjedna je odgođen, a na njemu je Zelenski trebao predstaviti svoj mirovni plan.

"Bez Bidena rammsteinski sporazum nema takvu težinu i vjerujem da ćemo revidirani program vidjeti uskoro. Naš mirovni plan uključuje vojne aspekte, a Hrvatska nas u tome podržava", kazao je ukrajinski predsjednik. 

"Pregovarački procesi mogu se ubrzati, zahvalan sam na sporazumu o bilateralnoj suradnji s Hrvatskom. To obuhvaća suradnju u gospodarstvu, razminiranju, obrambenim aspektima. Posebno zahvaljujem vama Andrej, na organizaciji summita, jer smo vidjeli koliko znači ovaj format za sve države, ukazuje na to da regija znatno podupire Ukrajinu, što šalje poruku cijeloj istočnoj Europi koja se zalaže za pravi mir i diplomaciju”, dodao je Zelenski i istaknuo da se mora učiniti što je moguće za jačanje pozicije Ukrajine, njihovog naroda i postizanje mira.

„Možemo razgovarati o početku suradnje između ministara, a ne samo šefova država. Naš sporazum može zaživjeti što je prije moguće. Izražavam i sućut svima koji su izgubili nekoga u poplavama u Bosni i Hercegovini. To je preko 30 ljudi, doista veliki broj, i mi kao vođe se moramo truditi osigurati što više života. Slava Ukrajini”, kazao je Zelenski.

Zelenski je također, odgovarajući na pitanja novinara, kazo da bude li Ukrajina imala jaku poziciju, ima bolje šanse u mirovnim pregovorima.

„Unutar 24 sata počinjemo pregovore s ključnim partnerima o jačanju naše vojne pozicije”, kazao je.

Novinari su pitali kako će se pridobiti skeptici u NATO savezu oko priključivanja Ukrajine.

„Što se tiče NATO-a općenito, imamo mirovni plan kojem je cilj jačanje Ukrajine i nije dobro da naši partneri budu skeptični prema tome osim ako se boje Rusije. Osim toga, želim govoriti i o konkretnom pozivu u NATO, a zasad govorimo samo o jačanju našeg položaja sada, ne nakon rata. Radi se o snazi i boljoj poziciji, jačanju političke dimenzije za buduće pregovore. Neke su države skeptičnije sada u pogledu našeg članstva, međutim mi zasad želimo pozivnicu", kazao je. 

Govorio je i Plenković. 

„Ove godine će biti tri godine od Budimpeštanskog memoranduma. Tim se Ukrajina odrekla arsenala svog nuklearnog oružja i zauzvrat dobila jamstva pet stalnih članica Vijeća sigurnosti. Moramo gledati na Ukrajinu, njen položaj i osjećaje. Kad se prisjetimo, Ukrajina uopće nije bila u okviru politika EU za proširenje, već u okviru „susjedstvo i partnerstvo”. Putinova agresija je to spojila. Ukrajina je u kratkom roku, kada je žrtva, uspjela ne samo podnijeti zahtjev za članstvo, već i dobiti status kandidata, početak pregovora i screening zakonodavstva, djeluje nestvarno. Traži put i prema Sjevernoatlanskom savezu. Ukrajina ima pravo tražiti put jačanja odnosa s NATO-om, pa i u cilju jačanja pregovaračkih položaja”, kazao je Plenković.