Na Lokrumu je ovih dana skinuta FKK tabla koja je desetljećima kupačima pokazivala ono što su Dubrovčani, turisti, nudisti i brojni strani vodiči ionako znali. Na jugoistočnim stijenama otoka tradicionalno se kupaju nudisti, a nešto dalje, na možda i najljepšim stijenama tog dijela Lokruma, desetljećima se okupljaju i gej kupači.
I sad je odjednom tabla postala problem.
Igor Legaz inicirao je njezino uklanjanje pozivajući se na Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, odnosno činjenicu da taj prostor nikada nije formalno proglašen plažom posebne namjene. Zakon doista poznaje takvu kategoriju i za nudističke plaže predviđa poseban režim korištenja i koncesiju. Međutim, između formalnog statusa plaže i činjenice da se na nekom mjestu desetljećima kupaju nudisti postoji poprilična razlika.
Još je zanimljivija povijest same table.
REZERVAT LOKRUM NIJE POSTAVIO TABLU
Prema informacijama kojima raspolažemo, FKK oznaku nije postavila Javna ustanova Rezervat Lokrum niti je ona bila rezultat nekakve službene odluke kojom bi dio otoka bio rezerviran isključivo za nudiste. Postavio ju je jedan od bivših koncesionara iz puno banalnijeg i racionalnijeg razloga. Posjetitelji su stalno pitali gdje se kupaju nudisti pa je bilo jednostavnije postaviti putokaz nego svakodnevno desetke puta odgovarati na isto pitanje.
Bivši ravnatelji i djelatnici Lokruma, upravo suprotno, nikada nisu bili skloni tome da se neke od najljepših stijena na otoku službeno ograde ili ograniče samo na nudiste. Ideja je bila da taj prostor ostane dostupan svima, Dubrovčanima i posjetiteljima, bez obzira na to kupaju li se goli ili u kupaćem kostimu. FKK je ondje postojao kao tradicija i kao svojevrsni desetljećima uspostavljeni red, a ne kao granica preko koje ostali ne smiju prijeći.
Da ta tradicija nije nikakva dubrovačka urbana legenda potvrđuje i aktualna uprava Lokruma.
MJESTO ZA SVIH
Vršiteljica dužnosti ravnateljice Javne ustanove Rezervat Lokrum Maris Radić u intervjuu objavljenom u svibnju ove godine dobila je sasvim izravno pitanje postoji li još nudistička plaža.
Odgovor je bio jednako izravan. „Da, na Lokrumu i dalje postoji nudistička plaža koja već desetljećima predstavlja dio tradicije otoka i jedan od njegovih prepoznatljivih sadržaja“, kazala je Radić, dodajući kako je Lokrum još od prošlog stoljeća poznat kao mjesto otvorenog i opuštenog boravka u prirodi te da je nudistička plaža dio dugogodišnje priče i identiteta otoka.
Dakle, prije samo nekoliko mjeseci aktualna čelnica ustanove govori o postojećoj nudističkoj plaži kao dijelu tradicije i identiteta Lokruma, a danas tabla koja je godinama samo pokazivala put prema tom istom mjestu postaje predmet pravne pobjede.
Zato se nameće puno jednostavnije pitanje.
KOME SMETAJU NUDISTI?
Kome zapravo smetaju goli ljudi na udaljenim lokrumskim stijenama?
Ili još izravnije, kome smetaju gejevi koji su upravo na tom dijelu otoka desetljećima pronašli svoje mjesto?
Jer teško je objasniti toliku potrebu za reguliranjem nečega što praktički nikome nije predstavljalo problem. Lokrum nije bazen od dvadeset pet metara pa da će čovjek koji se mirno kupa na jednoj strani slučajno završiti usred nudističkog društva. Tko je išao prema FKK stijenama, uglavnom je dobro znao kamo ide. Tko nije želio gledati gole ljude imao je na raspolaganju gotovo cijeli ostatak otoka.
A oni koji poznaju Lokrum znaju još nešto. Na krajnjem dijelu tih stijena godinama se okupljala i gej populacija. Nisu nikoga tjerali s Lokruma, nisu tražili da otok pripada njima, nisu zauzimali gradske plaže niti nekome određivali kako će živjeti. Pronašli su svojih nekoliko stijena na otoku od 72 hektara i tamo se kupali.
I izgleda da je i to nekome previše.
