Veže se ona uz krugove uglavnom dobrostojećih građana, kako u kontekstu razonode, tako i kao sredstvo kako bi mogli izdržati sve poslovne i druge obveze koje pred sebe postavljaju. Kokain se spominje i među studentima koji žele učiti cijelu noć, postao je svojevrstan statusni simbol... A zapravo je opasan i razarajuć, na svim razinama.

BROJKE NE POKAZUJU NUŽNO REALITET

O tome troši li se u Dubrovniku zaista kokain 'na kamione', upitali smo Irenu Primorac Bošnjak, psihijatricu i voditeljicu Odjela za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Prema brojkama s kojima raspolaže Odjel, zbog zlouporabe droge je u 2024. godini liječeno 177 osoba, od čega 163 ovisnika o opijatima, u što primjerice spadaju heroin i metadon, te 14 osoba koje su liječene zbog neopijatskih ovisnosti, a to ostale vrste droga, pod koje spada i kokain. Od ukupnog broja, 114 osoba koje su liječene su s područja Dubrovnika, 39 Korčule, a 24 Metkovića. Također, lani se Odjelu javilo pet novih osoba koje su ovisne o opijatima (heroin, metadon) te tri koje su ovisne o drugim psihoaktivnim sredstvima (ostale droge).

Zanimljivo je kako su brojke bile slične i u 2022. te 2023. godini, manje – više se on kreće oko 170 ovisnika. No, Primorac Bošnjak kaže kako brojke nisu nužno i vjeran prikaz stvarnosti.

 
OVISNICI O HEROINU IMAJU VEĆU MOTIVACIJU OD OVISNIKA O KOKAINU

„To što su brojke s kojima raspolažemo iz godine u godinu otprilike na jednakoj razini, ne znači kako konzumacija nije u porastu. Konzumenti opijata, primjerice heroina, se češće prijavljuju jer imaju veliki motiv za to – naime, oni dobiju supstitucijsku terapiju (medicinski tretman koji koristi lijekove poput metadona, buprenorfina i naltreksona kako bi se smanjila žudnja za drogom), dok za ovisnosti o drugim psihoaktivnim tvarima supstitucija ne postoji“, kaže Primorac Bošnjak.

Objašnjava kako su ovisnici o drogama prilično skloni traženju pomoći u terapijskim zajednicama, a one vode svoje evidencije, pa je tako ukupni broj ovisnika, barem onih koji su zatražili pomoć, veći od brojki s kojima raspolaže Odjel za mentalno zdravlje. Uostalom, brojni ovisnici o drogama pomoć nikada ni ne zatraže.

„Prema podacima, najviše ovisnika o psihostimulativnim drogama (amfetamini, ecstasy, kokain…) potraži pomoć tek nakon što dožive psihotičnu dekompenzaciju –čini im se da ih netko uhodi, prisluškuje ili imaju slušne obmane. No, to doživi samo određeni broj konzumenata droge, ne svi, pa većina nema dovoljno snažnu motivaciju za javiti se i potražiti pomoć“, kaže Primorac Bošnjak.

Kako objašnjava, heroin je droga koja uglavnom dovodi do naglih promjena i problema zbog kojih osobe brže i češće traže stručnu pomoć. Kod kokaina je taj put nešto dulji – naime obično je dulje vrijeme od početka konzumacije do potpunog sloma, pogotovo ako se radi o vikend konzumentima.

Naposljetku, brojka ovisi i o tome kako se konzumenti droge vode u registrima tj. koja im je zapravo 'glavna' ovisnost. Kako objašnjava Primorac Bošnjak, ovisnost o drogama često ide 'pod ruku' s patološkim kockanjem. Pa će tako netko tko je u dugovima zbog kocke i zbog toga se primarno javio za pomoć, biti tako i zaveden, premda još i konzumira kokain. Ili će se Odjelu javiti zbog ovisnosti o heroinu, dakle opijatu, a povremeno će se 'počastiti' i kokainom. Kao takva, osoba će ući u registar ovisnika o opijatima, u što kokain ne spada.

SVE JE VIŠE OVISNIKA

Dr. Primorac Bošnjak tako je vrlo detaljno objasnila kako službene brojke nisu nužno pokazatelj realnog stanja. Stoga je pitamo kakav je njen opći dojam, iz dugogodišnjeg iskustva rada na ovom području. Kako nam kaže – broj ovisnika je evidentno veći.

„Dokaz je i to što u Odjel dolazi sve više supružnika, roditelja ili drugih osoba koje su bliske konzumentu droge i koje nas pitaju za savjet – kako toj osobi pomoći, kako ju motivirati da potraži stručnu pomoć ...“, govori Primorac Bošnjak.

Što se tiče konkretno kokaina koji je spomenut za govornicom, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje se slaže kako je on široko prihvaćen i kako je zapravo veliki društveni problem.

„Kokain je prihvaćen kao način zabave, pa kad se idu zabaviti vani, ljudi ga koriste kako bi im podigao raspoloženje. No, tu su, primjerice, i studenti koji koriste psihostimulativna sredstva kako bi mogli učiti cijelu noć ili poslovni ljudi kako bi mogli raditi cijelu noć ...“, kaže Primorac Bošnjak.

MLADI PIJU ALKOHOL, PA ŠMRČU KOKAIN DA SE 'POPRAVE'

Prema njenoj procjeni, promijenili su se i trendovi pa su tako, prije 15-ak godina, kokain konzumirali isključivo odrasle osobe koje (dobro) zarađuju, no danas je sve veći broj mladih koji konzumiraju ovu drogu.

 
„Prije je kokain bio preskup za takvo što, no danas ga konzumira i određen broj mladih osoba koje imaju dobre džeparce, u izlascima, a često i u kombinaciji s alkoholom; da bi se mogli rastrijezniti i nastaviti piti“, govori Primorac Bošnjak.

NE SVODI SE ŽIVOT SAMO NA HEDONIZAM

Kao veliki problem navodi i činjenicu kako je sve niža dobna granica kad se počinju konzumirati droge.

„Prije smo preventivne programe radili s učenicima prvih razreda srednje škole, a onda smo ih počeli prebacivati ranije, dakle u više razrede osnovne škole. Danas imamo konzumente alkohola od 13 ili 14 godina koji uz to znaju uzeti i različite droge“, izjavila je Primorac Bošnjak.

Situacija se i po pitanju mladih pogoršala, smatra ova psihijatrica, a kao jedan od uzroka vidi i odgoj odnosno općenito društvenu svijest koja snažno ističe hedonizam kao smisao života.

„Danas je uopće snažno izražen taj hedonistički pristup životu, kao 'Jednom se živi', 'Živi i uživaj'... Roditelji se često znaju time voditi i pri odgoju djece, te uzrečice čujem i na roditeljskim sastancima. Često tako stječu dojam kako im je primarna uloga, kao roditelja, osigurati svom djetetu život pun različitih zadovoljstava i užitaka, ne razmišljajući pritom kako takav pristup može dovesti do toga da to dijete sutra ima velikih problema s mentalnim zdravljem. Pa je tako sve veći broj poremećaja ličnosti, broj ovisnika je u porastu, ne samo o drogama, nego i o kockanju, o ekranima, a sve češće se otvoreno progovara i o ovisnosti o pornografiji i šopingu“, zaključuje Bošnjak Primorac.

Danas živimo u vremenu društvenih mreža, prezenci, filtera i ideala o savršenom životu. No, život su i užitci, i obveze, i prelijepi trenutci, i oni teški. Život sa sobom ne nosi 'filter', on je stvarnost. I u toj stvarnosti, droga je razorna za pojedinca, na svim mogućim nivoima. Kokain razara osobu tjelesno, mentalno, duhovno i financijski, razara zdravlje, razara ličnost, razara obitelji... Droga nije uživanje. Ona je razaratelj.