Gradska vijećnica Viktorija Knežević predala je zajedničku primjedbu na prijedloge izmjena i dopuna GUP-a i PPU-a Grada Dubrovnika, kojom traži da se prije njihova konačnog donošenja izradi i javno objavi aktualna prometna studija ili druga sadržajno jednako vrijedna stručna analiza. Priopćenje stranke Centar prenosimo u cijelosti.
– „Može li se novi GUP donijeti bez kvalitetne prometne studije? Formalno – može. Zakon ne propisuje da mora postojati dokument koji se baš zove „prometna studija”. Ali donijeti GUP i PPU za iduća desetljeća bez aktualne i provjerljive računice o tome koliko će dodatnog prometa proizvesti planirana gradnja i može li ga postojeća mreža podnijeti, bilo bi planiranje grada zatvorenih očiju. Građani pogreške u prometnom planiranju ne čitaju u elaboratima. Žive ih svakoga dana – u kolonama“, poručila je gradska vijećnica Viktorija Knežević.
Knežević je predala zajedničku primjedbu na prijedloge izmjena i dopuna GUP-a i PPU-a Grada Dubrovnika, kojom traži da se prije njihova konačnog donošenja izradi i javno objavi aktualna prometna studija ili druga sadržajno jednako vrijedna stručna analiza.
„Ne tvrdim da prometnih dokumenata nema. Za potrebe izmjena GUP-a izrađena je i nova analiza postojećeg stanja prometne mreže. Ona pokazuje gdje su ceste, koliko su široke, gdje ih je moguće proširiti i gdje planirana proširenja nisu izvedena. To je korisna podloga, ali nije odgovor na najvažnije pitanje”, istaknula je Knežević.
Izmjeriti cestu nije isto što i izmjeriti promet. Iz javno objavljene dokumentacije nije moguće utvrditi da su provedena aktualna sezonska i izvansezonska brojanja prometa, izračunata opterećenja ključnih raskrižja i koridora, utvrđena stvarna uska grla ni procijenjeno koliko će novih putovanja proizvesti sve ono što novi planovi dopuštaju.
Nije prikazana ni zajednička računica učinka svih novih i proširenih stambenih, poslovnih, turističkih i javnih sadržaja na istu prometnu mrežu. „A ne radi se o malim promjenama. Samo se građevinsko područje Komolačke doline povećava za gotovo 67 hektara, na ukupno 168 hektara. To znači nove stanove, poslovne prostore, radna mjesta i velik broj novih svakodnevnih putovanja. Takva se odluka ne može odgovorno donositi bez procjene koliko će prometa proizvesti i mogu li ga priključne prometnice i raskrižja uopće podnijeti”, upozorila je Knežević.
Planovi se pritom oslanjaju na velike infrastrukturne projekte poput brze ceste, obilaznice, tunela i Park & Ride sustava. Međutim, iz objavljene dokumentacije nije vidljivo što će se dogoditi ako ti projekti budu izvedeni samo djelomično, ako budu kasnili godinama ili ako se uopće ne realiziraju.
„Gradnja koju planovi dopuštaju može započeti mnogo prije infrastrukture koja bi je trebala podnijeti. Prometna održivost novih zona zato se ne može temeljiti samo na pretpostavci da će svi veliki projekti jednoga dana biti izgrađeni”, naglasila je Knežević.
Posebno je problematično što se u obrazloženjima planova dopuštanje i ograničavanje gradnje povezuje s „mogućnostima” i „kapacitetom” prometne mreže, ali javnosti nisu prikazani podaci ni izračuni iz kojih bi se moglo provjeriti kako je taj kapacitet utvrđen.
Zakon ne zahtijeva da prometna analiza bude sadržana u zasebnom dokumentu određenog naziva. Međutim, članci 7., 8., 9. i 15. Zakona o prostornom uređenju zahtijevaju da prostorni plan bude stručno utemeljen, zasnovan na provjerljivim činjenicama te da se utvrdi prihvatljivo opterećenje prostora.
„Ako se na kapacitetu prometne mreže temelji odluka gdje se i koliko smije graditi, onda javnost mora moći vidjeti kako je taj kapacitet izračunan. Nije dovoljno napisati da će neka cesta ili Park & Ride smanjiti gužvu. Potrebno je pokazati podatke na kojima se takav zaključak temelji”, poručila je Knežević.
U predanoj primjedbi zatraženo je da se za cjelokupan obuhvat GUP-a i PPU-a utvrde postojeći i budući prometni tokovi, opterećenje ključnih raskrižja i prometnica, parkirališne potrebe, kapaciteti javnog prijevoza te prometni učinak svake veće nove ili proširene građevinske zone.
Zatraženo je i da se izrade različiti scenariji – s pravodobnom, djelomičnom ili odgođenom izgradnjom velikih prometnih projekata, kao i scenarij u kojem oni ne budu realizirani.
Na temelju dobivenih rezultata trebalo bi ponovno provjeriti granice građevinskih područja, dopuštene gustoće i broj jedinica, uvjete pristupa, parkirališne kapacitete te redoslijed kojim se pojedine zone mogu aktivirati.
„Ne tražim još jedan dokument za policu. Tražim odgovor na vrlo jednostavno pitanje: koliko gradnje dubrovački prometni sustav stvarno može podnijeti? Dok taj odgovor nemamo, ne možemo odgovorno odlučiti koliko ćemo nove gradnje dopustiti”, zaključila je Knežević.
Najprije prometna računica, a tek onda nova gradnja.
