Podaci o posjećenosti 'Svadbe' otvorili su raspravu u javnosti o poslovanju Kinematografa. Dok je film u dubrovačkom Cinestaru pogledalo gotovo 10 tisuća gledatelja, Kinematografi bilježe posjećenost od oko 3000. Posebno je zanimljiv podatak o cijeni ulaznica: u Visiji ili Slobodi u kojima film igra, ona iznosi 3,50 eura, dok je u Cinestaru 11 eura. Unatoč gotovo trostruko nižoj cijeni, gradsko kino ostvarilo je trostruko manju posjećenost
Film 'Svadba' redatelja Igora Šeregija, pomeo je kina u regiji. Nakon dugo vremena, domaći film uspio je istodobno zainteresirati i oduševiti publiku, a dvorane diljem Hrvatske bilježe rekordnu gledanost. Film je uspio skinuti 'Titanic' s mjesta najgledanijeg filma kod Hrvata. I u Dubrovniku se prikazuje na dvije lokacije; u kinu Visija ili Sloboda kojim upravlja gradska ustanova Kinematografi te u privatnom Cinestaru u Lapadu.
Podaci o posjećenosti otvorili su raspravu u javnosti. Dok je 'Svadbu' u dubrovačkom Cinestaru pogledalo gotovo 10 tisuća gledatelja, Kinematografi bilježe posjećenost od oko 3000. Posebno je zanimljiv podatak o cijeni ulaznica: u Visiji ili Slobodi u kojima film igra, ona iznosi 3,50 eura, dok je u Cinestaru 11 eura. Unatoč gotovo trostruko nižoj cijeni, gradsko kino ostvarilo je trostruko manju posjećenost.
Jedan od najglasnijih kritičara rada Kinematografa, predsjednik DUSTRA-e i gradski vijećnik Željko Raguž, za Dubrovački dnevnik komentirao je ovu situaciju, ali i šire poslovanje ustanove.
Prema njegovim riječima, u ovom slučaju ne radi se o usporedbi različitih proizvoda ili usluga, nego o identičnom filmu koji se nudi na dvije lokacije, uz značajnu razliku u cijeni.
„Nije ovo pitanje cijene sladoleda, kafe u kafiću ili hrane u restoranu gdje možemo govoriti o skupljim i kvalitetnijim sastojcima, naplaćivanju brenda i slično. Ovdje je riječ o identičnom proizvodu, dakle istom filmu na dvije različite strane, koji kod Kinematografa košta 3 i pol eura, a u Cinestaru 11 eura. Dakle, tri puta veća cijena u Cinestaru, i to ne samo filma, nego i kokica i pića, ali i tri puta veća posjećenost!“, navodi Raguž.
'Kinematografi zanemaruju marketing'
Smatra kako podatak da skuplje kino ostvaruje znatno veću posjećenost jasno upućuje na razliku u pristupu tržištu, osobito u segmentu promocije i marketinga.
„To govori samo jedno, da se ljudi u Cinestaru ozbiljno bave marketingom, dok Kinematografi to zanemaruju. Kada pođete na stranicu Kinematografa sve vam je jasno. Ja ne vjerujem da oni 'ne vrište' sa svih medijskih kuća, portala, televizija, plakata i društvenih mreža s tom popularnom cijenom koju imaju, kako bi privukli veći broj ljudi u svoja kina. Njihov rezultat je porazan!“, govori Raguž.
Raguž pritom ističe kako problem, po njegovu mišljenju, nije vezan samo uz jedan film, nego uz opći izostanak inicijative i konkretnog rada na privlačenju publike.
„Možemo i dalje. Bilo je Valentinovo. Zašto nisu napravili tematski tjedan? Imaju bogom dane prostore koje ne koriste na ispravan način. To je ustanova koja ima godišnje 50 tisuća eura prihoda na pet lokacija, u svih pet kina to je njihov ukupni promet. Pa ne postoji fast food na području Dubrovnika, a da nema toliko prometa“, kaže Raguž.
Naglašava kako kino, za razliku od brojnih drugih djelatnosti, nema dodatni trošak po gledatelju u smislu same projekcije, zbog čega smatra da bi uprava morala biti proaktivnija kada interes publike izostane.
„Kino je kao avion, film će igrati bez obzira na to je li došao jedan gledatelj ili njih 200, jednako kao što avion leti i sa samo jednim putnikom. Zašto onda, ako vidite da se bližite zadnjem danu i da ćete imati praznu dvoranu, ne radite neke akcije, promocije? Nevjerojatna mi je ta bezidejnost onih koji bi trebali biti vodstvo“, poručuje.
Smatra i kako se prostori Kinematografa ne bi trebali koristiti isključivo za filmske projekcije.
„Imaju lokacije na kojima ne moraju prikazivati samo filmove. Zašto ne ugoste neke predstave, komičare, recimo Ivu i Gloriju koje su sad iznimno popularne? Zašto se ne ide u tom smjeru?“, pita se Raguž.
'Sami su sebi svrha'
Posebno se osvrnuo i na organizaciju dječjih rođendana, ističući kako većina građana bira privatno kino, unatoč višim cijenama.
„Ljudi slave dječje rođendane u Cinestaru koji je abnormalno skup. Pa Kinematografi, zašto šutite? Ljudi ne znaju za vas. Ne znaju da organizirate rođendane, a imate svu potrebnu logistiku kao ustanova Grada. Oni su jedan pasivni skup koji je sam sebi svrha. Nema ih nigdje i najmanje što ja mogu jest uputiti kritiku da su jednostavno nesposobni. Na kraju, to je moj posao kao gradskog vijećnika za što su me građani i birali“, kaže.
Na pitanje tko snosi odgovornost za rezultate, vodstvo ili zaposlenici, Raguž odgovara kako je hijerarhija odgovornosti jasna.
„Nikad radnik nije kriv, uvijek odgovornost ide od vrha. Kao trener u nogometu, on raspoređuje igrače. Glavni treba doći s idejama što i kako raditi. Ako to ništa ne vidimo, znači da nije napravljeno što je trebalo“, navodi.
'Franković i Potrebica vide da govorim istinu'
Podsjeća i kako je o radu Kinematografa već govorio na sjednicama Gradskog vijeća, gdje je, tvrdi, iznosio slične primjedbe.
„Razgovarali smo, niti gradonačelnik Mato Franković niti predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica nisu me pokušali demantirati, nego su bili svjesni da govorim sve kako jest i poručili su im da se moraju trgnuti jer sam u pravu“, ističe Raguž.
Kao primjer navodi i višegodišnje kritike rada Dubrovačkih ljetnih igara, za koje smatra da su s vremenom rezultirale promjenama.
„Najbolji primjer mojih kritika su Igre koje sam godinama kritizirao zbog načina rada, gdje nismo imali dubrovačke glumce ni predstave, kad su se proslave održavale u Zagrebu umjesto u Dubrovniku. Sada je to sve drugačije, trgnuli su se i promijenili te stvari, ljudi su zadovoljni i sada ih pohvaljujem. Mene ne zanima čelna osoba i nitko drugi, mene zanimaju brojke. Kad brojke strše u negativnom smislu kao što strše u Kinematografima, onda moram upozoriti. Pravo je pitanje - što bi bilo sutra da ih ugasimo? Ništa!“, oštro će Raguž.
Na pitanje postoji li rok u kojem bi se, prema njegovu mišljenju, stanje trebalo popraviti, odgovara kako smatra da je vremena već bilo dovoljno.
„Mislim da su prošli svi ti rokovi, vjerojatno da znaju bolje, napravili bi bolje. Ja bih bio najsretniji da sada kažu da su pogriješili i da će pokušati bolje i da onda vidimo mjerljive rezultate toga“, kaže Raguž.
Nije problem u parkingu
Kao moguće opravdanje za slabiju posjećenost može se čuti problem parkinga u blizini povijesne jezgre, za razliku od Lapada gdje Cinestar ima osigurano parkiralište. Raguž smatra da to nije ključni razlog.
„Evo tu ću spomenuti Kolarine koji isto tako igraju u Gradu. Nedavno se održavala predstava po najgorem pljusku i prostor je bio dupkom pun. Dakle, ljudima nije problem doći u Grad ako nešto žele vidjeti, ali ljudi uopće ne znaju što Kinematografi nude. Garantiram vam da većina Dubrovčana i ne zna da mogu ‘Svadbu’ pogledati u Kinematografima i zato idu u Cinestar“, tvrdi.
Na pitanje treba li ravnatelj Kinematografa Nikša Konsuo ponuditi ostavku, odgovara kako bi to, prema njegovu mišljenju, bio korektan potez ako smatra da ne može ostvariti bolje rezultate.
„Bilo bi pošteno s njegove strane da dođe i kaže da daje svoj maksimum, ali da bolje ne zna. Ja ću ga opet testirati na prvom sljedećem filmu jer je to moja dužnost kao gradskog vijećnika. Volim kad me se demantira i objasni konkretno, mjerljivim stvarima, zašto nisam u pravu, ali to ovdje nisam dobio jer govorim o stvarima koje nisu teško obranjive, nego su jednostavno neobranjive. Brojke govore same za sebe“, zaključuje Raguž.
Iz Kinematografa muk
Radi cjelovitosti informacije i davanja prostora drugoj strani, Dubrovački dnevnik uputio je ravnatelju Nikši Konsulu upit vezan uz marketing i promociju filma 'Svadba', uključujući pitanja o uloženim sredstvima u oglašavanje, eventualnom ciljanju lokalne publike te planovima za razvoj dodatnih sadržaja poput tematskih programa, rođendana, gostovanja komičara i sličnih formata. Zatražen je i komentar na tvrdnje o nedostatku vizije, kao i odgovor na pitanje razmatra li, u svjetlu iznesenih kritika, mogućnost ostavke.
Do zaključenja ovog broja odgovore nismo zaprimili.
Rasprava koja se otvorila nadilazi jedan filmski naslov. U gradu u kojem se značajan dio kulturne infrastrukture financira javnim sredstvima, pitanje učinkovitosti ili uopće opravdanosti postojanja pojedinih ustanova izaziva interes javnosti. Kritika, osobito kada je javna i argumentirana, može biti poticaj za promjene. Istodobno, upravo rezultati i transparentno komunicirana strategija rada ostaju najkonkretniji odgovor na svaku polemiku. U ovom slučaju, odgovora nema, samo muk.
