Održala ga je asistentica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Tanja Trška Miklošić, a riječ su imali katedralni župnik don Stanko Lasić i povjesničar umjetnosti Ivan Viđen. To je ujedno bilo i prvo predavanje u nizu mnogih koja će se održati u sklopu 300. obljetnice Katedrale.

„Katedrala je majka svih naših crkvi“, izjavio je Lasić koji je naglasio kako je Dubrovnik jedan od rijetkih gradova koji, stjecajem okolnosti, ima tri katedrale. Također se prisjetio i okruglog stola prije godinu dana na kojem se raspravljalo o vraćanju strog sjaja Katedrali. Prva škola u 12. stoljeću bila je vezana uz Katedralu, u 15. stoljeću i čitaonica, Katedrala je imala svoj zbor humanitarnog karaktera, a tu je još i moćnik sv.Vlaha, gdje je bio i prvi arhiv. To su samo neke specifičnosti koje se usko vezuju uz Katedralu. Također, Lasić je naglasio kako je svetište Marije od Porata među sto najvećih u svijetu.

Nakon toga, riječ je imao Viđen koji je ukratko predstavio rad predavačice. „Tanja Trška Miklošić bavi se temama iz dubrovačke likovne baštine, osobito renesansom i barokom, a izdala je i nekoliko znanstvenih radova na tu temu“, izjavio je Viđen. „Kad bi Grad imao svoju glavu, Katedrala i Knežev dvor bi bile njegove oči. Dvor kao obilježje vlasti, a Katedrala kao obilježje samog Grada, budući da se u doba kasne antike i ranog srednjeg vijeka gradom nazivalo sve ono što ima svoju katedralu“, pojasnio je Viđen te dodao kako će se u idućem razdoblju organizirati vodstva kako bi svi posjetitelji doživjeli Katedralu na jedan drugačiji način.

Trška Miklošić detaljno je predstavila Tizianov opus, njegovu društvenu i umjetničku važnost, ali i njegovu ulogu za sam Dubrovnik. Postoje tri njegova umjetnička djela koja su usko vezana uz Grad, a to su Poliptih Uznesenja Marijina u Katedrali, Sv. Marija Magdalena, Sv. Vlaho, arkanđeo Rafael s Tobijom i donator u Dominikanskom samostanu, te pala Luja Gučetića iz franjevačke crkve u Anconi, budući da je naručitelj dubrovački trgovac. Poliptih Uznesenja Marijina urađen je po narudžbi Lazarina za glavni oltar crkve na Pločama koja je porušena krajem 19. stoljeća. Prvi pisani spomen datira tek iz 1574. godine.

Osim po slikama sakralne tematike, kojima je Sv. Vlaho često bio motiv, slavni venecijanski slikar bio je poznat i po slikanju portreta. Tako je slikao portrete važnih svjetskih ličnosti poput Franja I, Karla V ili Filipa II. Tom prigodom, Trška Miklošić ispričala je zanimljivu anegdotu o tome kako je Tizian naslikao portret pape Pavla III i stavio ga sušiti na balkon, a začuđeni prolaznici su se počeli klanjati, misleći kako je on sam izišao pred njih.