Ove godine i znanost je doživjela udarac zbog pandemije koronavirusa. Dubrovački IUC bio je primoran otkazati čak 50-ak programa, a održali su samo 13 skupova od čega je dio njih bio online, dio hibridan, a mali dio sudionika je ipak došao u Dubrovnik.  Izvršna tajnica Nada Bruer Ljubišić smatra kako grad ima priliku postati malo znanstveno središte između ostalog i  zbog činjenice da ga zbog IUC-a godišnje posjeti oko dvije tisuće znanstvenika, profesora i studenata iz raznih znanstvenih područja koji u Centru vode aktualne akademske rasprave.

- Centar privlači vrhunske znanstvenike iz raznih područja što je idealno  za hrvatsku akademsku zajednicu jer kolege iz inozemstva  dolaze k nama. Otvoreni smo za sve akademske rasprave i slobodno iznošenje  stavova. S obzirom na prirodu institucije  različita mišljenja su uvriježena- kazala je  izvršna tajnica IUC-a Nada Bruer Ljubišić dodavši kako se u centru promišlja u sklopu akademskih programa te su svi oni  željni akademske znanstvene rasprave dobrodošli.

'Važno je prihvatiti drugačija mišljenja'

Bruer Ljubišić smatra kako je društvu potrebno puno više dijaloga bez obzira odakle dolazi.

- Trebamo puno više slušati druge i drugačije. Ne moramo se složiti sa stavovima koji nisu naši, ali važno je prihvatiti drugačija mišljenja. To je društvo tolerancije koje moramo graditi - govori ona.

Povijesno gledao IUC je osnovan na temeljima slobode mišljenja i neovisnosti institucije 1972. godine, a ideja je došla od akademika Ivana Supeka koji je uvidio kako je akademskoj zajednici potrebna međunarodna institucija za napredne studije kako bi se razvijala suradnja u znanstvenim istraživanjima i nastavi. Supek, kao tadašnji rektor Sveučilišta u Zagrebu, tu je ideju predstavio svojim kolegama rektorima na jednom sastanku u Montrealu što su oni dobro prihvatili.

- Supek je ponudio Dubrovnik kao mjesto osnivanja zbog povijesne komponente. Dubrovnik je stoljećima bio grad na razmeđi istoka i zapada, funkcionirao je dobro između različitih religija, uspio očuvati svoju samostalnost kao katolička slobodna republika ujedno imajući dobre odnose s Otomanskim carstvom. Iz tog simboličnog razloga, smatralo se kako je Dubrovnik  idealno mjesto za suvremenike koji inspirirajući se dubrovačkim 'genius locijem', proučavajući prošle i sadašnje društvene događaje, anticipirajući budućnost, mogu na najbolji način učiti jedni od drugih te uspostavljati bolja i tolerantnija društva - pojašnjava tajnica IUC-a koji će 2022. godine proslaviti 50 obljetnicu postojanja.

Neovisna udruga

Tijekom godina postojanja u ovoj međunarodnoj instituciji se organiziralo između 60 i 70 znanstvenih skupova, škola, konferencija i radionica godišnje. Ustanovljen je kao mreža institucija, članovi Centra su sveučilišta i druge znanstvene institucije iz svih krajeva svijeta. Trenutno ima 170 članica koje imaju pravo delegiranja predstavnika u Vijeće IUC-a kao najviše upravno tijelo koje bira generalnog direktora i izvršni odbor koji ima 12 predstavnika raznih članica. Zanimljivo je kako je IUC registriran kao udruga 1994. godine jer je to, kako naglašava izvršna tajnica, jamčilo neovisnost, a s druge strane im je donijelo i poteškoće.   

- Kada bismo bili nečiji ogranak to onda više nije neovisna institucija i gubi onaj smisao kako ga je Supek zamislio. Prethodnih godina smo imali problema s financiranjem jer se udruge mogu prijaviti na natječaj s manjim brojem programa što je za nas nemoguće jer imamo sedamdesetak programa prema kojima se vodimo principom jednakosti. Ipak Ministarstvo znanosti i obrazovanja valorizira naš rad pa smo u procesu razgovora za iznalaženje rješenje unutar pravnih okvira - kazala je Nada Bruer Ljubišić.

Zanimljivo je kako IUC ne plaća organizatore i predavače niti smještaj za njih nego to čine njihove matične institucije ili oni sami. Taj podatak zapravo govori kako prvenstveno dolaze zbog važnosti događaja.

- Izračunali smo kako međunarodna akademska zajednica otprilike pet puta više sudjeluje u financiranju akademskih programa koji se održavaju u Centru nego hrvatska – istaknula je tajnica IUC-a koja smatra kako Dubrovnika mora stvoriti šansu da postane malo znanstveno središte te se tako pozicionirati u obrazovno-znanstvenom vidu.

Po struci povjesničarka umjetnosti, izvršna tajnica Nada Bruer Ljubišić radi u IUC-u od 2004. godine. Susrela se s brojnim vrhunskim znanstvenicima i nobelovcima. „Teško mi je izdvojiti tko mi je bio najdojmljiviji, ali mogu reći kako su najveći znanstvenici ujedno i najskromniji ljudi“, kazala je ona.

*Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Dubrovački dnevnik Petkom