Potrošnja kokaina u Dubrovniku se mjeri u kamionima, a ne gramima, šmrče se na svakom kantunu, riječi su koje je gradonačelnik Mato Franković izrekao za govornicom na sjednici Gradskog vijeća te upozorio na veliki društveni problem današnjice. Sve više se u gradskim kuloarima spominje ova, čini se, trenutačno popularna, ali razarajuća droga. 

Veže se ona uz krugove uglavnom dobrostojećih građana, kako u kontekstu razonode, tako i kao sredstvo kako bi mogli izdržati sve poslovne i druge obveze koje pred sebe postavljaju. Kokain se spominje i među studentima koji žele učiti cijelu noć, postao je svojevrstan statusni simbol... A zapravo je opasan i razarajuć, na svim razinama. 

PODACI POLICIJE NISU ALARMANTNI 

Nedugo nakon Frankovićeve izjave o širokoj potrošnji kokaina, Policijska uprava dubrovačko-neretvanska je iznijela brojke. Kako su objavili u svom priopćenju, u posljednjih pet godina podnijeli su 477 kaznenih prijava zbog neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. U istom razdoblju prekršajno je prijavljeno gotovo četiri tisuće osoba. Ako se u obzir uzme kako Dubrovačko-neretvanska županija broji nešto manje od 216 tisuća stanovnika, a u ljetnoj polovici godine se, zbog turizma, značajno povećava broj ljudi koji borave na ovom području (kako gosti, tako i radnici u turizmu), brojke zaista nisu alarmantne.   

„Držimo važnim istaknuti kako je Policijska uprava dubrovačko-neretvanska u navedenom razdoblju dobila dva prestižna godišnja priznanja Ministarstva unutarnjih poslova na temelju aktivnosti u sklopu brojnih operativnih akcija koje su rezultirale zapljenom većih količina droga, uhićenjem i kazneno-pravnim procesiranjem osoba koje su se bavile krijumčarenjem i preprodajom droga“, odgovorili su iz policije, naglasivši kako su proveli i brojne represivne mjere, ali i edukacije o štetnosti droge.  
  
„Želimo naglasiti da je  prema najnovijem istraživanju turističke agencije Riviera Travel, Dubrovnik zauzeo prvo mjesto na ljestvici najsigurnijih gradova Europe. Grad je ocjenjivan na temelju niske razine kriminala i minimalnog porasta njegove učestalosti u posljednjih pet godina, a dobio je impresivnu sigurnosnu ocjenu od 44,1 — najnižu među svim promatranim destinacijama. 
  
Sve navedeno je potkrijepljeno službenim podacima ne samo policije već i drugih relevantnih institucija i držimo da je kao takvo dokaz uspješnosti policije u suzbijanju ove vrste kriminaliteta, i kontroli koju policija ima nad kriminalitetom droga“, objavili su, među ostalim, iz policije.  

FRANKOVIĆ: DUBROVNIK NIJE 'GRAD SLUČAJ', ALI PROBLEM POSTOJI  

A potom se ponovno oglasio Franković koje je još jednom istaknuo kako problem postoji te kako ga ne treba ignorirati. 

„Problem postoji, i to ne smijemo ignorirati. Istovremeno, želim jasno reći: Dubrovnik nije 'grad slučaj'. Ovaj izazov nije specifičan samo za nas s njim se suočavaju brojni gradovi, u Hrvatskoj i šire“, objavio je na društvenim mrežama dodavši kako je nakon izjave na sjednici Gradskog vijeća zaprimio na stotine poruka, svjedočanstava i zabrinutih glasova sugrađana koje pokazuju kako postoji stvarnost koju statistika ne vidi.  

„I zato smatram da o ovome trebamo govoriti glasno, otvoreno i odgovorno, a ne gurati problem pod tepih. Naš je zadatak štititi mlade, pomoći onima koji su posrnuli i izgraditi društvo koje neće okretati glavu“, objavio je Franković. Nedugo nakon njegove objave na društvenim mrežama, za Slobodnu Dalmaciju je izjavio kako smo 'samo lani imali najmanje10 infarkta povezanih s kokainom'.  

FERRI CERTIĆ: KARDIOVASKULARNIH BOLESTI JE SVE VIŠE, MLADI UZIMAJU STIMULANSE DA BI MOGLI PRATITI TEMPO  

Dubrovački dnevnik stoga je kontaktirao voditelja odjela za kardiologiju Opće bolnice Dubrovnik, dr. Jerka Ferrija Certića koji kaže kako kokain nije samo droga, nego i javnozdravstveni problem. Kako kaže, '70-ih se počeo koristiti kao rekreacijska droga, a danas sve više zbog brzog načina života, uz moto 'želim sve i odmah“. 

„I onda naravno kako je konzumacija droga u porastu. Generalno, svijet ide u pogrešnom smjeru zato što se takav stil života propagira u javnosti, i nezaustavljivo ide u katastrofu. O tome vam, naravno, mogu govoriti stručnjaci iz tih oblasti, a ja ću objasniti kako kokain djeluje na krvožilni sustav“, kaže ovaj sugovornik.  

Kako objašnjava, kokain stimulira adrenergični sustav što rezultira skokom arterijskog tlaka te ubrzanim radom srca – tahikardijom. Ubrzava proces ateroskleroze (kronična bolest krvnih žila u kojoj se na unutarnjim stijenkama arterija nakuplja plak), smanjuje dotok krvi u mozak i srčani mišić s bolovima u prsima, može izazvati stvaranje tromba... Stoga konzumacija može dovesti do moždanog i srčanog udara te tromboze.  

„Sve mi to vidimo u našoj svakodnevnoj kliničkoj praksi. Ne mogu reći da je sve to povezano s kokainom kao glavnim razlogom. Porast kardiovaskularnih bolesti kod sve mlađih osoba je svakako u porastu, ali je rezultat niza čimbenika: pretilost, brzi život, loša hrana, konzumacija stimulansa, droga, alkohola, pušenje... Mi smo ovo ljeto imali, uz sve ostale bolesnike, i 10-12 stranaca mlade dobi s akutnim infarktom, s komplikacijama od kojih su neki doživjeli kardiorespiratorni arest na terenu te su reanimirani. Ali su oni isto bili rezultat više čimbenika. Brzina i propagirani stil života idu u neželjenom smjeru, i da bi mladi ljudi to pratili, uzimaju stimulanse. Mislim da ćemo se teško izboriti s tim problemom, unatoč naporima svih koji se tim problemom bave“, smatra Ferri Certić.  

BROJKE NE POKAZUJU NUŽNO REALITET 

O tome troši li se u Dubrovniku zaista kokain 'na kamione', upitali smo Irenu Primorac Bošnjak, psihijatricu i voditeljicu Odjela za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Prema brojkama s kojima raspolaže Odjel, zbog zlouporabe droge je u 2024. godini liječeno 177 osoba, od čega 163 ovisnika o opijatima, u što primjerice spadaju heroin i metadon, te 14 osoba koje su liječene zbog neopijatskih ovisnosti, a to ostale vrste droga, pod koje spada i kokain. Od ukupnog broja, 114 osoba koje su liječene su s područja Dubrovnika, 39 Korčule, a 24 Metkovića. Također, lani se Odjelu javilo pet novih osoba koje su ovisne o opijatima (heroin, metadon) te tri koje su ovisne o drugim psihoaktivnim sredstvima (ostale droge). 

Zanimljivo je kako su brojke bile slične i u 2022. te 2023. godini, manje – više se on kreće oko 170 ovisnika. No, dr. Primorac Bošnjak kaže kako brojke nisu nužno i vjeran prikaz stvarnosti. 

OVISNICI O HEROINU IMAJU VEĆU MOTIVACIJU OD OVISNIKA O KOKAINU 

„To što su brojke s kojima raspolažemo iz godine u godinu otprilike na jednakoj razini, ne znači kako konzumacija nije u porastu. Konzumenti opijata, primjerice heroina, se češće prijavljuju jer imaju veliki motiv za to – naime, oni dobiju supstitucijsku terapiju (medicinski tretman koji koristi lijekove poput metadona, buprenorfina i naltreksona kako bi se smanjila žudnja za drogom), dok za ovisnosti o drugim psihoaktivnim tvarima supstitucija ne postoji“, kaže dr. Primorac Bošnjak. 

Objašnjava kako su ovisnici o drogama prilično skloni traženju pomoći u terapijskim zajednicama, a one vode svoje evidencije, pa je tako ukupni broj ovisnika, barem onih koji su zatražili pomoć, veći od brojki s kojima raspolaže Odjel za mentalno zdravlje. Uostalom, brojni ovisnici o drogama pomoć nikada ni ne zatraže. 

„Prema podacima, najviše ovisnika o psihostimulativnim drogama (amfetamini, ecstasy, kokain…) potraži pomoć tek nakon što dožive psihotičnu dekompenzaciju –čini im se da ih netko uhodi, prisluškuje ili imaju slušne obmane. No, to doživi samo određeni broj konzumenata droge, ne svi, pa većina nema dovoljno snažnu motivaciju za javiti se i potražiti pomoć“, kaže dr. Primorac Bošnjak. 

Kako objašnjava, heroin je droga koja uglavnom dovodi do naglih promjena i problema zbog kojih osobe brže i češće traže stručnu pomoć. Kod kokaina je taj put nešto dulji – naime obično je dulje vrijeme od početka konzumacije do potpunog sloma, pogotovo ako se radi o vikend konzumentima. 

Naposljetku, brojka ovisi i o tome kako se konzumenti droge vode u registrima tj. koja im je zapravo 'glavna' ovisnost. Kako objašnjava Primorac Bošnjak, ovisnost o drogama često ide 'pod ruku' s patološkim kockanjem. Pa će tako netko tko je u dugovima zbog kocke i zbog toga se primarno javio za pomoć, biti tako i zaveden, premda još i konzumira kokain. Ili će se Odjelu javiti zbog ovisnosti o heroinu, dakle opijatu, a povremeno će se 'počastiti' i kokainom. Kao takva, osoba će ući u registar ovisnika o opijatima, u što kokain ne spada. 

SVE JE VIŠE OVISNIKA 

Dr. Primorac Bošnjak tako je vrlo detaljno objasnila kako službene brojke nisu nužno pokazatelj realnog stanja. Stoga je pitamo kakav je njen opći dojam, iz dugogodišnjeg iskustva rada na ovom području. Kako nam kaže – broj ovisnika je evidentno veći. 

„Dokaz je i to što u Odjel dolazi sve više supružnika, roditelja ili drugih osoba koje su bliske konzumentu droge i koje nas pitaju za savjet – kako toj osobi pomoći, kako ju motivirati da potraži stručnu pomoć ...“, govori dr. Primorac Bošnjak. 

Što se tiče konkretno kokaina koji je spomenut za govornicom, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje se slaže kako je on široko prihvaćen i kako je zapravo veliki društveni problem. 

„Kokain je prihvaćen kao način zabave, pa kad se idu zabaviti vani, ljudi ga koriste kako bi im podigao raspoloženje. No, tu su, primjerice, i studenti koji koriste psihostimulativna sredstva kako bi mogli učiti cijelu noć ili poslovni ljudi kako bi mogli raditi cijelu noć ...“, kaže dr. Primorac Bošnjak. 

MLADI PIJU ALKOHOL, PA ŠMRČU KOKAIN DA SE 'POPRAVE' 

Prema njenoj procjeni, promijenili su se i trendovi pa su tako, prije 15-ak godina, kokain konzumirali isključivo odrasle osobe koje (dobro) zarađuju, no danas je sve veći broj mladih koji konzumiraju ovu drogu. 

 „Prije je kokain bio preskup za takvo što, no danas ga konzumira i određen broj mladih osoba koje imaju dobre džeparce, u izlascima, a često i u kombinaciji s alkoholom; da bi se mogli rastrijezniti i nastaviti piti“, govori dr. Primorac Bošnjak. 

NE SVODI SE ŽIVOT SAMO NA HEDONIZAM 

Kao veliki problem navodi i činjenicu kako je sve niža dobna granica kad se počinju konzumirati droge. 

„Prije smo preventivne programe radili s učenicima prvih razreda srednje škole, a onda smo ih počeli prebacivati ranije, dakle u više razrede osnovne škole. Danas imamo konzumente alkohola od 13 ili 14 godina koji uz to znaju uzeti i različite droge“, izjavila je dr. Primorac Bošnjak. 

Situacija se i po pitanju mladih pogoršala, smatra ova psihijatrica, a kao jedan od uzroka vidi i odgoj odnosno općenito društvenu svijest koja snažno ističe hedonizam kao smisao života. 

„Danas je uopće snažno izražen taj hedonistički pristup životu, kao 'Jednom se živi', 'Živi i uživaj'... Roditelji se često znaju time voditi i pri odgoju djece, te uzrečice čujem i na roditeljskim sastancima. Često tako stječu dojam kako im je primarna uloga, kao roditelja, osigurati svom djetetu život pun različitih zadovoljstava i užitaka, ne razmišljajući pritom kako takav pristup može dovesti do toga da to dijete sutra ima velikih problema s mentalnim zdravljem. Pa je tako sve veći broj poremećaja ličnosti, broj ovisnika je u porastu, ne samo o drogama, nego i o kockanju, o ekranima, a sve češće se otvoreno progovara i o ovisnosti o pornografiji i šopingu“, zaključuje dr. Bošnjak Primorac. 

Danas živimo u vremenu društvenih mreža, prezenci, filtera i ideala o savršenom životu. No, život su i užitci, i obveze, i prelijepi trenutci, i oni teški. Život sa sobom ne nosi 'filter', on je stvarnost. I u toj stvarnosti, droga je razorna za pojedinca, na svim mogućim nivoima. Kokain razara osobu tjelesno, mentalno, duhovno i financijski, razara zdravlje, razara ličnost, razara obitelji... Droga nije uživanje. Ona je razaratelj.