Građani su tjednima bili zabrinuti zbog fekalija koje su uslijed iznimno kompliciranih sanacijskih radova istjecale u more, no tome je konačno došao kraj. Dubrovački dnevnik jutros je bio na licu mjestu izvođenja posljednjih sanacijskih radova.

I dok se tijekom jutra još uvijek moglo vidjeti tragove fekalija u moru ispod Petke, nakon što je začepljen ispust, ono se tijekom dana razbistrilo, a narednih dana očekuje se kako će novu situaciju potvrditi i istraživanja Zavoda za javno zdravstvo. Posljednjih dana analize su pokazale fekalno onečišćenje na obližnjoj plaži ispred Hotela Palace i Visa II, zbog intenzivnih i izrazito kompliciranih radova. 

Voditelj projekta o završnim radovima

'Danas se radilo o završnim radovima na sanaciji podmorskog cjevovoda, mislili smo kako će ti radovi biti ranije završeni, ali zbog vremenskih uvjeta i radova koji su se odvijali isključivo na vanjskoj strani Petke, to se dogodilo tek danas. S današnjim danom smatramo kako smo završili sve radove na sanaciji i praktički više nema izlijevanja otpadnih voda, nego sva otpadna voda teče kao do sada, na ispust koji se nalazi 1500 metara od obale i na 110 metara dubine,' pojasnio je za Dubrovački dnevnik Vicko Begović, voditelj odvodnje u Vodovodu Dubrovnik te dodao kako su već po prvim prijavama poduzeli sve radnje na otkrivanju tog problema.

'To se nažalost nije moglo tako brzo riješiti. Sustav izgrađen prije 40 godina je dotrajao, izložen utjecaju mora i fekalne odvodnje koja ugrožava strojarske i građevinske elemente. Poduzeli smo niz zahtjevnih istražnih radnji kako bismo došli do mjesta problema,' priča Begović te dodaje kako su i samu opremu, neuobičajenih dimenzija morali naručivati, što je dodatno produžilo vrijeme isporuke, a uz vremenske uvjete produljio se tijek sanacijskog procesa. Speleolozi i ronioci radili su u iznimno teškim i po život opasnim uvjetima, zbog otrovnih plinova, ali i same količine vode tijekom velikih kiša, kad bi voda u potpunosti ispunila tunel. 

Teški istražni i sanacijski radovi

Inženjeri, speleolozi, ronioci i brojni stručnjaci tražili su uzrok  nastalog problema u hidrotehničkom tunelu dugom 450 metara, iz kojega se nastavlja podmorski cjevovod, a začepljenje je moglo biti na bilo kojem dijelu podmorskog ispusta. S morske strane pomorski ispust se otvarao na dubini od 30 i 60 metara, što je bilo izrazito opasno, kako bi se pronašlo začepljenje u podmorskom ispustu. Begović je detaljnije pojasnio kako cijeli sustav funkcionira.

'Uređaj za pročišćavanje nalazi se na Petci, u Uvali Lapad. Od njega se proteže hidrotehnički tunel koji je dužine 450 metara, u njega se ulazi iz crpne stanice Lapad. Otpadne vode iz uređaja za pročišćavanje idu u vertikalnu opnu dubine 17-18 metara, zatim kroz hidrotehnički tunel do spoja sa ozračnom komorom iz koje dalje ide u podmorski ispust,' pojašnjava Begović, kao i razloge zbog kojih je nastao problem, koji se u samom početku nije mogao locirati. Trebalo je utvrditi što je zapravo razlog istjecanja ispod Petke.

'To je moglo biti začepljenje na samome difuzoru ili na bilo kojem podmorskom dijelu. Mi smo morali ići korak po korak, tražiti i vidjeti gdje je taj problem. Treba uzeti u obzir da ljudi ne mogu tako  jednostavno ući u  hidrotehnički tunel, gdje sami plinovi ugrožavaju život. Tamo moraju ući ljudi sa specijalnom opremom, koji su navikli raditi u takvim okolnostima,' ispričao je Begović. 

Detalji o zahvatu i sustavu

'Prvi zahvat je bio da smo praznili vertikalnu opnu, pa ispitivali njegovu funkcionalnost. Nakon toga smo ulazili u hidrotehnički tunel, čistili ga komplentno i došli do ozračne komore. S druge strane, morske, otvarali smo na 60 metara dubine na mjestu gdje čovjek može zaroniti i barem nešto malo odraditi. Može zaroniti 20 minuta i onda mora proći dekompresiju, te dubine su opasne za raditi. Na 60 metara smo otvarali cjevovod, na 30 metara i praktički na vrhu,' priča Begović te dodaje kako se krenulo s cisternom s morske strane te su se ispirale te dionice dok se tražilo je li začepljenje u podmorskom ispustu.

'Našli smo dosta materijala u njemu, problem je bio što je on praktički predimenzioniran. Sustav Grada Dubrovnika ima otprilike 150 do 200 litara u sekundi prosječne odvodnje otpadne vode, ali u jednoj sekundi imate 350 litara, dok tijekom noći možete imati 20 litara u sekundi. U tom vremenu je to vrlo sporo tečenje kroz podmorski ispust u kojem morate imati cijelo vrijeme tečenje jedan metar u sekundi da bi se izbjeglo taloženje. Ako se taloži, doći će do začepljenja,' objasnio je Begović.

Problem je i sama dubina, do koje čovjek ne može zaroniti, a do prije par godina nije bilo u Hrvatskoj ni opreme s kojom se na toj dubini može dobro snimiti situacija. Posljednjih godina mogu se koristiti specijalni robot-ronioci, koji snimaju na tim dubinama, dok su se ranije u tu svrhu koristile podmornice koje je imala JNA.

'Na to ne možete puno utjecati. Nakon 40 godina intenzivnog korištenja sustav je propadao, u građevinskom i strojarskom smislu, a životni vijek tog sustava je 40-50 godina, ne možete puno tu očekivati. Ono što je rađeno jest da je ispiran podmorski ispust, čišćeni su vertikalna opna i hidrotehnički tunel i na kraju se radilo na ozračnoj komori. Zadnjih dana smo zatvarali otvore koje smo napravili na podmorskom ispustu, za to vrijeme smo morali pustiti kanalizaciju i to je ono što se moglo vidjeti na snimkama prikazanim na nekim portalima,' pojasnio je detaljno Begović cijeli proces koji je ovoga petka završio, unatoč brojnim dezinformacijama i špekulacijama koje su dodatno uznemirile građane. 

Dujmović: Sanacija završena, pripremamo se pročistač

Predsjednik uprave Vodovoda Valentin Dujmović također je za Dubrovački dnevnik potvrdio kako su ispod Petke danas odrađeni završni radovi, nakon kojih više neće biti nepropisnog istjecanja otpadnih voda, dok se Vodovod priprema, nakon izgradnje pročistača pitke vode, za izgradnju pročistača otpadnih voda, vrijednog čak 200 milijuna kuna, nakon čega Dubrovnik više neće imati ovakve probleme. No i do tada, zahvaljujući današnjim završnim sanacijskim radovima, sezona kupanja je sigurna. 

Ekskluzivne fotografije i video u prilogu. 

 Lucija Komaić, Goran Mratinović, Marijana Matulović, Tea Stjepović