Izdavač ovog djela je hrvatsko kulturno društvo 'Napredak' koje na više od 850 stranica govori o dubrovačkim festanjulima. Na predstavljanju su riječ imali povjesničari umjetnosti Ivan Viđen, Marin Ivanović i Maja Nodari, povjesničar Ivo Banac te sam autor. 

„S nama su večeras brojni povjesničari umjetnosti i nije čudno što ih imamo u Gradu jer Dubrovniku, kad je izgubio svoju državu, nije preostalo ništa drugo nego da se usredotoči na kulturu, umjetnost, na stvaranje. Mogu samo reći kako da bi u Dubrovniku sve započinjalo i završavalo zazivom sv. Vlahu,“ rekao je autor. 

Viđen je od samog početka bio uključen u projekt kojeg je pomogao svojim savjetima. 

„Koliko god govorimo i o arhitekturi crkve sv. Vlaha, i o Festi, i o štovanju sv. Vlaha, pred nama je jedna knjiga koju zaista trebamo pozdraviti. Ovo je jedna izuzetno značajna knjiga. Dubravko Kovačević se prihvatio istraživanja života festanjula. Kao čovjek kojemu proučavanje nije struka nego hobi, autor je poslu pristupio i hrabro, i ponizno; hrabro jer je riječ o temi o kojoj se nitko prije njega nije bavio, a ponizno jer je osjećao poštovanje pred svakom od tih biografija,“ rekao je. 

Ivanović je podsjetio kako je riječ o vrlo zahtjevnoj i opširnoj temi jer su u njoj predstavljeni svi festanjuli kroz dubrovačku povijest, uz pripadajuće fotografije. Također je dodao kako su u knjizi razbijena neka uvjerenja koja možda i nisu posve točna poput onog kako su festanjuli oduvijek bili jedan pomorac i jedan obrtnik, mada je riječ o pravilu koje se pojavljuje u posljednjih 30-ak godina. 

„Ovo je uistinu kapitalno djelo koje je na najbliži način dio našeg identiteta jer je povezano sa Svetim Vlahom i govori o dubrovačkim festanjulima. Kad je prije nekoliko godina gospar Dubravko počeo istraživati ovu temu, nitko od nas nije mogao vjerovati da bi se sve to moglo istražiti jer o festanjulima, koliko god oni bili važni kao pojava, nije bilo previše istraživačkih radova,“ izjavio je Ivanović. 

Banac je kazao kako je zbornik izuzetno važan jer nema dovoljno informacija o povijesti crkve u Dubrovačkoj Republici, u određenim razdobljima, i kako bi ovo djelo moglo potaknuti povjesničare na dublje istraživanje.  

„Dubravko Kovačević moj je prijatelj, još od prvog razreda osnovne škole. Nije ovo mjesto ni povod za dječačka sjećanja, ali nije tajna kako je Dubravko već tada bio iznimno nadaren za crtanje. Bio je i vezan uz dubrovačke predaje. Samo netko poput Dubravka mogao je tako sustavno i nepokolebljivo prikupiti sustavne podatke, slike i materijale za preko 700 stranica ilustriranog teksta o skoro stoljeću i pol festanjule službe. Ima vrlo malo ljudi koji bi takav posao mogli obaviti ili uopće organizirati,“ rekao je Banac.  

Nodari je kazala kako je Kovačević u knjigu unio i nešto osobnog. 

„Prvi pogled na knjigu je učinio svoje. Ne sudi knjigu po koricama stara je poslovica, no otisak ove male slike, inače u naravi ulje na platnu, rad nepoznatog autora iz 19. stoljeća, otisnutog na prednjim koricama koja prikazuje sv. Vlaha, familijaran je i poznat. Ta je slika iz doma Dubravka Kovačevića, a vjenčani je dar svestranog Tonija Gjivanovića mladencima Josipu i Katarini Kovačević, Dubravkovim roditeljima. Autor, dakle, na sam početak dragocjene kronike Svetoga Vlaha daje osobni, obiteljski dar,“ rekla je. 

Ovom događaju prisustvovali su biskup Mate Uzinić, saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i mnoge druge osobe iz političkog i javnog života, a svojim su ga nastupima uveličali Dubrovački gudački kvartet i Katedralni madrigalisti, kao i Nila Miličić Vukosavić i Sebastijan Vukosavić koji su pročitali pojedine ulomke iz knjige.