Znak pažnje i vjere prema pokojnica je obilazak groblja. Tog dana vjernici mole za duše pokojnika, za njih pale svijeće na grobovima.

Tako je Dušni dan je izraz vjere u zagrobni život.

Za razliku od Svih svetih, Dušni dan nastao je dva stoljeća kasnije, inicijativom opata iz Krimija, sv. Odilona, koji je 998. godine započeo tradiciju dugu 10 tisuća godina. Zaslugom benediktinaca, blagdan Svih svetih proširio se u svijetu, a 1311. godine potvrdio ga je i Vatikan, piše Tportal.

Dušni dan je posvećen sjećanju isključivo na nama bliske preminule. To je dan kada sva katolička groblja sjaje najvećim sjajem, a običaj je da se kao znak sjećanja na preminule održavaju i mise zadušnice. Svećenici na Dušni dan služe tri mise: jednu kome god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetog Oca, a treću za sve vjerne mrtve. 

Paljenje svijeća i ukrašavanje grobova cvijećem običaj je koji se upražnjava od pamtivijeka. U 19. stoljeću na grobove se nosila hrana jer se vjerovalo kako je dušama potrebna okrepa, no taj se običaj s vremenom zamijenio cvijećem, osim ponegdje u istočnom kršćanstvu. Paljenje svijeća bio je i ostao običaj u svim religijama svijeta. Za duše mrtvih vjernici pale svijeće na grobovima kako bi one pronašle put u mraku, ali i kao znak sjećanja na preminule.