Prekogranična suradnja ruralnog razvoja Hrvatske i BiH
Prvi službeni sastanak prekograničnog projekta „Agrobiznis – oplemenjivanje poljoprivredne baštine u prekograničnj dubrovačko – hercegovačkoj regiji“ održan je u prostorima Razvojne agencije Grada Dubrovnika.
Nositelji projekta su Grad Dubrovnik i Općina Ravno, a financira se iz programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina.
U projektu na hrvatskoj strani sudjeluju DURA, Agronomski fakultet Zagreb, Kinookus i INFORMEST dok su partneri s BiH strane Udruga Okusi Hercegovinu, Poljoprivredni fakultet Sarajevo te OXFAM (Italija).
'Posebno nam je važno istaknuti da je ovo nama drugi projekt koji je financiran iz istog prekograničnog programa što je zaista veliki uspjeh. Jedan je vezan za poljoprivredu, a drugi za turizam. Oba su tematski podjednako važna za razvoj Grada Dubrovnika. Mogla bih čak reći da je ovaj poljoprivredni i u nekom većem segmentu važan da bi se prikupili da se dubrovačka poljoprivredna proizvodnja revitalizira na pravi način. Upravo to je namjena ovog projekta s naše strane i razlog zašto smo ušli u projekt.' kazala je direktorica DURE Andrea Novaković.
Svi partneri su izrazili zadovoljstvo što je projekt prošao te se nadaju da će polučiti dobre rezultate.
'Želja nam je da sve ono što smo dosad napravili, a radimo već nekih deset godina, skupimo na jedno mjesto i kroz Agrobiznis centar koji se treba oformiti u BiH i Hrvatskoj, prezentiramo na tržištu sve ono što imamo. Konzumentima, ovom slučaju Gradu Dubrovniku, dajemo u mogućnost da zna što se sve proizvodi.' –rekla je projekt menadžerica iz OXFAM-a Sanja Radulović.
U Dubrovniku projekt započinje mapiranjem terena te popisivanjem svih OPG-ova. U sklopu projekta otvorit će se Agrobiznis centar s obje strane, planiraju se i dva festivala, katalog vodič za investitore te primjena novih tehnologija s obnovljivim izvorima.
'Naše ruralno područje, kao i sam Dubrovnik, je poprilično izdužen. Proteže se od Elafita do granice sa Župom dubrovačkom i poprilično je rascjepkan teritorij. Na ovaj način dobit ćemo jedan interdisciplinarni model koji će ljudi iz raznih struka najbolje razmotriti. Što napraviti dalje, koje su preporuke i na što bi se trebali bazirati uopće s tom procjenom stanja onakvog kakvo jest danas.' – zaključila je Novaković.