Izrada analize u skladu je s ciljevima projekta Poštujmo Grad pokrenutog 2017. godine koji između ostaloga podrazumijeva i praćenje posjeta gradskoj jezgri uz pomoć digitalnih tehnologija sustavom Dubrovnik Visitor koji pokazuje broj ljudi u povijesnoj jezgri u realnom vremenu. Slijedom toga, cilj studije je bio istražiti i utvrditi promjene koje se tiču samih posjeta Gradu tijekom razdoblja primjene sustava Dubrovnik Visitor.

Radi se o podacima koje je razvijna agencija grada Dubrovnika prikupljala od 2017. do 2022. godine preko sustava Dubrovnik Visitor. Kako je napomenuo Stojčić, turizam ima svoje lice i naličje, a naličje se često odnosi na prekomjerne posjete. Kako navodi, ako se turizmom ne upravlja na odgovarajući način, takva situacija prijeti ugrozom cijele društvene održivosti zajednice u vidu lišavanja temeljnih urbanih funkcija iste. Analizom su analizirani godišnji, sezonski kao i obrasci dolazaka u Grad unutar dana te je utvrđeno je li nakon primjene projekta Poštujmo Grad došlo do promjena u obrascima, je li ranjivost Grada ublažna, kao i  vršna opterećenja. Poseban naglasak je stavljen na 2019. godinu, koja je bila pretpandemijska godina te na 2022. godinu, koja je bila prva godina oporavka nakon pandemije.

„Ako promatramo rezultate s godišnjeg aspekta, možemo vidjeti kako je koncentracija u glavnim mjesecima sezone ublažena, a ranjivost destinacije je nešto blaža. Pri tom smo u obzir uzeli rezultate iz 2017., 2018., a posebno 2019. i 2022. godine, a pandemijske godine nismo analizirali. Najvažnije od svega jest to što je unutar samih mjeseci došlo do preokreta trenda pa su vršna opterećenja tj. njegove 'oštrice' donekle otupljene. Imamo disperziju i možemo vidjeti kako se ona masa koja je u udarnom dijelu sezone bila koncentrirana na Grad širi na ostatak godine što kratkoročno može doprinijeti ublažavanju ranjivosti destinacije, a istovremeno nas poziva da već sada razmatramo kako dugoročno djelovati i koji su gornji limiti nosivog kapaciteta Dubrovnika. U konačnici, kako se možemo maknuti s naglaska na kvantiteti ka naglasku na kvaliteti i onome što je danas u svijetu trend – stvaranju dodane vrijednosti uz manju kvantitetu posjetitelja,“ izjavio je Stojčić.

Kako je istaknula Pavlić, analiza je pokazala kako je kroz godine došlo do porasta broja posjetitelja, ali i pravilnije distribucije kroz mjesece.

Tijekom predstavljanja rezultata analize, autori su podsjetili kako Dubrovnik bilježi konstantan rast turisitčkih brojki, no kako su 2016. godine krenula češća negodovanja, kako gostiju, tako i lokalnog stanovništva, zbog turističkih gužvi. Zbog toga se Dubrovnik 2018. godine našao na trećem mjestu neslavne liste destinacija koje treba izbjegavati. U tom periodu kreće projekt Poštujmo Grad, a uvodi se i sustav Dubrovnik Visitor.

„Dio godine koji se tiče srpnja, kolovoza i rujna obuhvaća oko 46 posto ukupnih turističkih dolazaka. U 2022. godini je taj broj smanjen za pola posto i tome je doprinio pad u srpnju i rujnu, dok je kolovoz bio nešto 'jači' nego 2019. godine. Ono što je karakteristično kako je došlo do porasta broja u predsezoni, dakle u travnju, svibnju i lipnju. To nam pokazuje kako dolazi do disperzije te kako se brojke iz glavne sezone, dakle lipnja, srpnja i kolovoza, prelijevaju se u područje predsezone,“ izjavila je Puh predstavljajući godišnje obrasce.

Izjavila je i kako je ukupna turistička ranjivost za 2019. godinu iznosila 6,50, a u 2022. godini je smanjena na 5,92, kada se govori o godišnjim obrascima.

Predstavljajući sezonske i dnevne obrasce dolazaka, Pavlić je kazala kako je udio dolazaka za 2022. u odnosu na 2019. godinu pao u lipnju, a što se tiče srpnja došlo je do blažeg pada. Ipak, kolovoz je i dalje ostao 'problematičan'. Kako je istaknula, došlo je do porasta dolazaka u rujnu što pokazuje na bolju preraspodjelu dolazaka.

Što se tiče indexa ranjivosti u glavnim mjesecima sezone, on je 2017. godine iznosio 7,8, a u 2022. godini se smanjio gotovo za pola te iznosi 4,3.  

“Ako samo pratimo brojke, to nam ne bi trebalo značiti ništa. Održivi razvoj sada gubi na važnosti jer od 2000. godine, kad je taj termin i krenuo, nije uspio ostvariti to što je zacrtao. Sve se više stavlja naglasak na odrast, dakle zaustavljanje rasta,“ kazala je Pavlić.