test

Dubrovčanin nedaleko od kupališta Libertas snimio morskog psa

Autor: dubrovackidnevnik.hr
Dubrovčanin je u moru, stotinjak metara od obale kupališta Libertas, uočio morskog psa.  

"Sigurno je bio morski pas, neko je vrijeme kružio i peraja je bila jasno vidljiva", govori Dubrovčanin koji je fotografijom zabilježio ovaj, ne baš česti prizor u Jadranskom moru. 

Pa iako ih većina kupača neće vidjeti nikada u životu, a ribari ponekad na udaljenim mjestima od obale, morskih pasa u Jadranu ima oduvijek. 

U razgovoru s nekim znalcima koji se ribolovom bave, kažu - po peraji je jako teško odrediti vrstu, a moguće je da se radi o tzv. mako morskom psu, jer i on je već zabilježen u Jadranu. 

Mako (kučak) je dobio ime po maorskom nazivu za morske pse, dostiže otprilike 3 metra dužine, no zabilježene su i puno veće jedinke, od čak 5 metara, pa spada u prilično velike morske pse. Iznimno je brz i većinom boravi daleko od obale. U potrazi za plijenom ili radi parenja prevaljuje goleme udaljenosti. Hrani se glavonošcima, tunom, sabljarkom, ali može napasti i druge morske pse, dupine, morske ptice i kornjače... 

Nenad Antolović, ravnatelj Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, pak kaže kako se u identificiranje vrste samo po obliku peraje ne može upuštati, no ne sumnja kako je ovaj Dubrovčanin zabilježio upravo morskog psa. 

U Jadranu pliva više vrsta morskih pasa 

"Najčešće zabilježene vrste u Jadranu su modrulj (Prionace glauca), lisica (Alopias vulpinus), pas mekuš (Mustelus asterias, Mustelus mustelus, Mustelus punctulatus), kostelj (Squalus acanthias i Squalus blainvillei) te kučak (Isurus oxyrinchus)", navodi Antolović i dodaje kako je u istočnom Jadranu dosad zabilježeno 12 primjeraka goleme psine (Cetorhinus maximus) što nije česta vrsta u Mediteranu, a rijetka je u Jadranu.

wikipedia

"Najveći primjerak je bio 7,62 metra dug i oko 2 400 kg težak, a zabilježen je u gradu Kraljevica 1934. godine. Vrsta Carcharodon carcharias, odnosno Velika bijela psina u prošlom stoljeću je česta duž istočne obale Jadrana, pogotovo u njenom sjevernom dijelu. U zadnja je dva desetljeća vrlo rijetka u ulovu u Jadranskom moru. Vrsta je primjećena posljednji put u okolici otoka Mljeta i Dubrovnika u ljeto 1998. godine. Uočena je zatim u okolici Palagruže 2003. godine, te u okolici Visa 2008. godine kada se dogodio napad na ronioca, a snimljena je i kamerom krajem kolovoza 1998. pored Ankone na zapadnoj obali Jadrana", navodi Antolović. 

Opasniji je čovjek za morskog psa, nego obratno

Napadi morskih pasa u Jadranu zabilježeni su iznimno rijetko. S druge strane, čovjek za morskog psa predstavlja opasnost zbog - ribolova. 

"Modrulji, koji stalno plivaju po Jadranu i makoi, gotovo su jednako "bez"opasni za ljude. Vrlo rijetki napadi dogode se kada je morski pas provociran, kada se bori dok je na udici, kada ronioc previše lamata nogama i rukama ispred životinje, kada ih se pokušava hraniti u moru pa ih miris riba izbezumi. Bez takvih provokacija vjerojatnost napada je gotovo nikakva", napisali su jednom prilikom na stranici Podvodni.hr.

Nažalost, brojni su morski psi danas ugroženi zbog prevelikog izlova, a kako je riječ o predatorima na vrhu morskog hranidbenog lanca, jasno je kako se radi o iznimno važnoj karici u tom ekosustavu, koji je neodvojiv i od ovoga našeg.  

O morskim psima 

Inače, morski psi spadaju u razred hrskavičnjača koje žive u svim morima svijeta, a neke dolaze i u slatkim vodama. Naziv hrskavičnjače dobile su prema kosturu koji je u potpunosti izgrađen od hrskavice. Obuhvaćaju ribe različitih veličina. Od najmanjih, oko 30 centimetara, koje žive u velikim dubinama oceana do najvećih, koje dosežu dužinu do 20 metara, koje žive u toplim morima Atlantika i Pacifika, a hrane se isključivo planktonom.

Građa tijela morskog psa ovisi o staništu na kojem živi. Tijelo pelagijskih morskih pasa je snažno, vretenasto i hidrodinamično, uglavnom izduženo, dok su bentoske i bentopelagijske vrste nježnije građe. Vrste koje se ukopavaju u mulj i pijesak, najčešće su dorzoventralno spljoštene. Najveći morski pas koji je ikad živio na Zemlji fosilna je vrsta Carcharodon megalodon, srodna recentnom velikom bijelom morskom psu. Nekad se smatralo da je bio dug oko 36.5 metara, ali današnja istraživanje potvrđuju da nije bio dulji od 13 metara.

 

Popularni Članci