Udruga antifašista jučer je obilježila 22. lipanja Dan antifašističke borbe komemorativnim skupom i polaganjem vijenaca na groblju Boninovo.
Vijence su položili predstavnici Grada Dubrovnika, GO SDP-a Dubrovnik i Udruga antifašista Dubrovnik. Prigodni govor održala je dr.sc. Radmila Šutalo, predsjednica Udruge antifašista Dubrovnik koja je uvodno spomenula kako se u ovoj godini obilježava 81. obljetnica početka Narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj.
Napomenula je kako je Sisački partizanski odred, prema povijesničarima, bio prvi partizanski odred, ne samo u Hrvatskoj, već prva antifašistička postrojba takvog oblika u okupiranoj Evropi. Prema njezinim riječima prvi komandant odreda, ujedno i organizator temeljnog partizanskog odreda u Hrvatskoj i u NOR-u uopće, bio je Vlado Janjić – Capo, koji je trećinu svoga života, od umirovljenja 1961. godine do smrti 1991. godine, živio u Dubrovniku, u svom lapadskom domu u Trpanjskoj ulici na kućnom broju 1.
"Poslije Sisačkog partizanskog odreda, u Hrvatskoj je u četverogodišnjem NOR-u formiran ukupno 251 partizanski odred, što je 45 posto svih partizanskih odreda koliko ih je u toku oslobodilačkog rata formirano na cijelom području bivše Jugoslavije. To svjedoči o ogromnom doprinosu partizanskih odreda i boraca NOV iz Hrvatske u narodnooslobodilačkoj borbi u koju ih je povela KP i u kojoj su, pod vodstvom maršala Tita, dali izniman doprinos pobjedi antifašističke koalicije nad fašizmom, oslobodili svoju zemlju od okupatora, vratili hrvatskoj domovini Istru, Rijeku i hrvatsko primorje, Zadar, naše otoke i dio Dalmacije te konačnom pobjedom nad fašizmom svrstali Hrvatsku među zemlje pobjednice u Drugom svjetskom ratu", navela je Šutalo te dodala kako se aktivnošću organizacija KP i SKOJ-a, odmah poslije fašističke okupacije, organiziraju i u Dubrovniku i na širem području udarne grupe koje izvode raznovrsne pa tako i oružane aktivnosti protiv fašističkih okupatora.
"Koncem 1941. od udarnih grupa u Dubrovniku se formira ilegalna partizanska četa koja odmah izvodi svoju prvu oružanu akciju, kidanja telefonskih stupova u Rijeci i Župi dubrovačkoj i u samom gradu. Dubrovačka partizanska četa s početnih 26 boraca zvanično se formira u travnju 1942. godine, kroz antifašističku narodnooslobodilačku borbu stalno je povećavala svoj sastav i na koncu prerasta u Dubrovački partizanski odred. Već od prvih dana fašističke okupacije i na širem južnodalmatinskom području poduzimaju se antifašističke borbene aktivnosti, udarne borbene grupe, koje uspostavljaju mjesne organizacije KP i SKOJ-a, prerastaju u partizanske čete i kasnije odrede, kao što je Pelješki partizanski odred, Konavoski partizanski odred i drugi. Rodoljubi iz Dubrovnika i šire okolice bili su borci i mnogih dalmatinskih i drugih brigada i divizija narodnooslobodilačke vojske", istaknula je Šutalo.
Dodala je kako je narod Dubrovnika i okolnog područja u antifašističkoj narodnooslobodilačkoj borbi pretrpio je velike ljudske i materijalne žrtve.
"Od preko 14 tisuća aktivnih učesnika NOR-a iz Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, u temelje oslobođenja i pobjede nad fašizmom, svoje je živote položilo 1680 boraca partizanskih odreda i narodnooslobodilačke vojske. U Drugom svjetskom ratu na ovom je području, od strane talijanskih i njemačkih okupatora, ustaša i četnika izvršen ratni zločin i na oko 9 tisuća civilnih žrtava, a njih 1500 je ubijeno, dok su drugi bili zatvarani, mučeni, masovno tjerani u logore i izbjeglištvo iz kojega se velika većina nikada nije vratila svojim kućama", zaključila je predsjednica Udruge antifašista Dubrovnik Radmila Šutalo.
