Svečana dodjela nagrada održala se danas, 15. studenog 2024. godine u dvorani Gorgona, Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. U ime Doma Marina Držića Priznanje je primio ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić.

Izložba Držićev životinjski svijet rezultat je stručne i kreativne međuinstitucionalne suradnje dvije dubrovačke ustanove u kulturi, Doma Marina Držića i Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, sukladno Strategiji kulture Grada Dubrovnika, a održala se u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik u razdoblju od 8. prosinca 2023. do 5. listopada 2024.

Autorice izložbe su Valerija Jurjević, kustosica Doma Marina Držića i Ana Čučević, viša kustosica i ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik. Autorice likovnog postava izložbe su akademske slikarice i kustosice pedagoginje Jasmina Runje i Dubravka Tullio.

Izložba je predstavila dio bogatstva životinjskog svijeta u književnom stvaralaštvu Marina Držića preko odabranih ulomaka iz tri drame: Dundo Maroje, Grižula i Novela od Stanca oko kojih su oblikovane četiri izložbene cjeline, dok se peta cjelina temelji na Držićevom zoonadimku Vidra. Interpretacija životinjskog svijeta u određenom Držićevom djelu ostvarena je izlaganjem eksponata životinja iz fundusa Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik koje se spominju u navedenom ulomku, likovnim prikazom ostalih životinja i ambijenata u kojem se odigrava radnja, te pratećim tekstovima na informativnim panoima.

„Slučajno ili ne, pisac je nosio životinjski nadimak Vidra, pa je možda i zbog njega bio sklon u svoje tekstove uključiti zaista veliki broj zooleksema“ navodi u katalogu Valerija Jurjević te dodaje kako izložba „pokazuje bogatstvo i širinu književnog stvaralaštva Marina Držića koji je u svoja djela uključio mnoge razine ljudskog iskustva kroz bezvremenske teme i motive, uključujući u njih i brojne životinje.“

Budući da su u postavu, osim eksponata iz fundusa Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, korištene ilustracije životinja i ambijenata Jasmine Runje i Dubravke Tullio, Ana Čučević u katalogu ističe „Infiltrirajući likovnu umjetnost kao alat komunikacije izložbe, postiže se atraktivnost, osobitost  i originalnost postava. Ova izložba stoga predstavlja uspješnu sinergiju triju elemenata: književnog stvaralaštva, likovne umjetnosti i znanosti (biologije).“