Komolačka dolina predložena je kao najveće novo razvojno područje Dubrovnika, s prostorom za nekoliko tisuća novih stanovnika. Mještani pozdravljaju promišljanje budućnosti svoga kraja, ali upozoravaju da razvoj mora biti pažljivo planiran kako ne bi narušio prostor i način života.
Komolac je danas mjesto u kojem se život odvija nešto sporijim ritmom. Uz obale Omble smjestili su se stoljetni ljetnikovci dubrovačke vlastele, marina, obiteljske kuće i gospodarska zona, a zelenilo i mir čine ga jednim od najljepših prostora Rijeke dubrovačke. No upravo taj kraj, prema prijedlogu novih izmjena Generalnog urbanističkog plana i Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika, ima potencijal postati najveće razvojno područje grada.
Stručni tim koji je izradio prijedlog plana Komolačku dolinu opisuje kao "Dubrovnik 21. stoljeća". Oni to područje vide kao novo gradsko predgrađe predviđeno za između pet i sedam tisuća stanovnika, s naglaskom na nisku gradnju, zelenu infrastrukturu i planski razvoj. Planirani prostor je veliki – čak 170 hektara bilo bi raspoloživo za novu zonu stanovanja koja bi bila 50 posto izgrađena.
DUGOROČAN PROJEKT
Riječ je o dugoročnom projektu koji bi, naglašavaju izrađivači, mogao zaokružiti prirodno širenje Dubrovnika, uz uvjet izgradnje nove prometne infrastrukture, prije svega tunelske veze s gradom. Srđ bi tako postalo zelena jezgra ili kako ga nazivaju 'gradski park', a cesta koja ide sa sjeverne strane uz Komolačku dolinu tunelom bi se povezala i spojila na magistralu. Sve to bi osiguralo, smatraju izrađivači, učinkovit lokalni promet. Čak su provjerili i osunčanje na ovom području koje je prema saznanjima stručnjaka dovoljno za jedan novi grad.
"Ovo je iskorak na koji smo svi ponosni. Vodili smo se javnim interesom i zaštitom prostora", poručila je na predstavljanju članica stručnog tima, istaknuvši kako je upravo Komolačka dolina prepoznata kao prostor koji omogućuje razvoj novog ozbiljnog gradskog naselja bez narušavanja vrijednog krajobraza i zaštićene povijesne cjeline Dubrovnika.
No, kako ideju o "novom Dubrovniku" doživljavaju oni koji u Komolcu žive cijeli život? Jesi li spremni da njihov mirni kraj jednoga dana postane novo gradsko središte ili u tome vide više rizika nego prilika?
Među onima koji su s velikim zanimanjem proučili prijedlog novog GUP-a je i Niko Pavlović, dugogodišnji pročelnik za financije Grada Dubrovnika, danas umirovljenik koji cijeli život živi u Komolcu. Ondje je podigao obitelj i, kako kaže, svojoj djeci osigurao dovoljno prostora da i oni ostanu živjeti u obiteljskoj kući.
Priznaje kako ga je plan o izgradnji novog gradskog predgrađa upravo u Komolačkoj dolini iznenadio.
IDEJE ZA KOMOLAČKU DOLINU
"Da budem iskren, malo sam se iznenadio kada sam pročitao planove. Nisam očekivao da će netko upravo u ovom zaštićenom krajoliku planirati novu veliku stambenu zonu. Iznenadio me broj planiranih stambenih jedinica i razmjeri infrastrukture koja bi bila potrebna. Ne poznajem sve detalje plana, ali riječ je o velikom zahvatu", kaže Pavlović.
Dodaje kako ovo nije prvi put da se razmišlja o velikim projektima u Komolačkoj dolini.
"Sjećam se da se još prije pedesetak godina govorilo o tunelu iz grada prema Komolačkoj vali. Tada je ideja bila potpuno drukčija. Naime, ondje se planirao turistički resort s parkovima, šetnicama, konjičkim sadržajima i čak brzom tramvajskom vezom s Dubrovnikom. Kasnije je sve to napušteno, izgrađena je Mokošica i priča je otišla u drugom smjeru", prisjeća se Pavlović dodavši kako Komolačka vala ima specifičnu mikroklimu gdje je temperatura niža pet do šest stupnjeva nego u gradu, a zimi su česte rosate.
Iako razumije potrebu da se Dubrovnik razvija, smatra kako bi trebalo ozbiljno razmotriti postoje li prikladnije lokacije.
"Pitanje je nije li bolje da se grad širi prema Pobrežju, Osojniku, Orašcu ili Gromači, a da Komolačka dolina ostane neizgrađena. To je specifičan prostor, s velikim prirodnim vrijednostima", smatra on.
Podsjeća kako upravo promet pokazuje da sadašnja infrastruktura teško može pratiti ozbiljniji razvoj.
"Cesta prema Knežici i Šumetu danas je u vrlo lošem stanju. Uskim dijelovima ne mogu se mimoići autobus i kamion, noću je opasna, a kada se zatvori magistrala postaje jedini pravac. Bilo bi dobro da se ona konačno ozbiljno uredi, a za početak zatvori", kaže.
Pavlović se prisjetio djetinjstva u Komolcu.
"Kad sam se rodio, Komolac je bio selo nadomak grada. Imali smo prvu autobusnu liniju u Dubrovniku, vodu još u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, školu, poštu i kulturno-umjetničko društvo. Kao djeca svaku smo večer igrali nogomet, skrivača, lovili ribe, promatrali ptice, žabe i zmije. To je bio jedan sasvim drukčiji život", izjavio je.
Svjestan je, kaže, da se razvoj ne može zaustaviti.
KOMOLAC IMA ŠTO DUBROVNIK NEMA
"Vjerujem da će se ovo možda jednog dana i ostvariti, ali tada od onoga što smo mi imali u djetinjstvu više neće ostati gotovo ništa", smatra on te dodaje kako nije protiv razvoja Komolca.
"Nisam protiv vrtića, škole, bolje infrastrukture i višeg standarda života. Samo se pitam je li upravo ovo područje, kao zaštićeni krajolik, najbolje mjesto za tako veliko širenje grada", pita se.
Danas, kaže, Komolac i dalje nudi ono što je u Dubrovniku sve rjeđe.
"Do Pila nam treba sedam ili osam minuta, a opet imamo kuće, vrtove, uzgajamo povrće, radimo zimnicu i živimo mirnije. Imamo sve pogodnosti grada, ali i nešto što grad više nema", dodaje.
Za razliku od dijela mještana koji s dozom skepse gledaju na ideju velikog širenja grada prema Komolačkoj dolini, predsjednik Vijeća Gradskog kotara Komolac Tomo Kristović smatra kako je konačno došlo vrijeme da se ozbiljnije razmišlja o razvoju ovog dijela Dubrovnika. No, upozorava kako urbanizacija ne smije ponoviti pogreške koje su pratile razvoj postojeće poslovne zone.
"Zadovoljni smo prijedlogom izmjena GUP-a jer mislimo da je Komolac nakon 35 godina, od Domovinskog rata, zaslužio nešto bolje od poslovne zone koja danas ni na što ne sliči. Vjerujem da bi se urbanizacijom našeg kotara postiglo puno više nego što imamo danas", kazuje Kristović.
Podsjeća kako se poslovna zona desetljećima širila bez odgovarajuće infrastrukture.
"Poslovna zona nastala je još osamdesetih godina i samo se širila, a infrastruktura nije pratila njezin razvoj. Ne želimo da se ista pogreška ponovi i kod buduće urbanizacije", dodaje.
POTREBNE SU STRUČNE ANALIZE
Kristović smatra kako je prerano govoriti o naselju za pet do sedam tisuća stanovnika dok se ne izrade potrebne stručne analize.
"Prvo treba napraviti studiju nosivog kapaciteta prostora. Ona mora pokazati prometnu, komunalnu i ekološku nosivost, ali i odgovoriti na pitanje koliko će biti potrebno vrtića, škola, ambulanti i sportskih sadržaja. Tek kada dobijemo te podatke, moći ćemo govoriti o stvarnom broju stanovnika koje ovo područje može prihvatiti", smatra on te dodaje kako se pritom moraju poštovati prirodne vrijednosti Komolačke doline.
Smatra da bi prije početka nove stambene izgradnje trebalo riješiti i postojeće prostorne probleme.
"Trebalo bi izmjestiti Libertas i dio poslovne zone kako bismo dobili kvalitetniji prostor. Libertas je praktički zatvorio ulaz u Komolačku dolinu. Prvo treba stvoriti kvalitetnu infrastrukturnu mrežu, a tek onda planirati gradnju, poštujući europske standarde", izjavio je.
Iako podržava razvoj Komolca, Kristović ističe kako mještani žele sačuvati ono po čemu je ovaj kraj danas prepoznatljiv.
"U Komolcu imamo mir i kvalitetu života. Naravno da može biti bolje, ali upravo zato želimo od početka jasno definirati ciljeve. Bojimo se da se prevelikom urbanizacijom taj mir i komod ne naruše", zaključio je predsjednik Vijeća Gradskog kotara Komolac Tomo Kristović.
Rasprava o budućnosti Komolačke doline tek je otvorena. Dok stručni izrađivači u ovom prostoru vide priliku za stvaranje novog dubrovačkog predgrađa i dugoročno plansko širenje grada, među stanovnicima Komolca vladava oprez. Dio njih strahuje od gubitka identiteta i prirodnih vrijednosti kraja u kojem su odrasli, a dio razvoj podržavaju, ali zajedničko svima je da svakoj gradnji prethode ozbiljne stručne analize i ulaganje u prometnu, komunalnu i društvenu infrastrukturu. Hoće li upravo Komolačka dolina postati "Dubrovnik 21. stoljeća", pokazat će javna rasprava i daljnji postupak izrade prostornih planova.
