test

DO POSKUPLJENJA BI MOGLO DOĆI Dubrovački ekonomist otkriva što će biti s plaćama i cijenama nakon uvođenja eura

Autor: Ivona Butjer Mratinović Autori fotografija: Goran Mratinović
Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj predstavljena je krajem listopada od strane Vlade i Hrvatske narodne banke prilikom čega je iznesen plan uvođenja jedinstvene europske valute. Navedeno je potaknulo nagađanja oko toga što će biti s plaćama i cijenama proizvoda u Hrvatskoj nakon uvođenja eura, a na ta pitanja je za Dubrovački dnevnik odgovorio magistar ekonomije i profesor na Sveučilištu u Dubrovniku Ivan Jelčić.

„Teško je precizirati hoće li se zaista sve tako i dogoditi, ali dosadašnje iskustvo drugih zemalja članica koje su uvele euro govori kako su proizvodi uglavnom poskupljivali, najviše iz razloga jer su trgovci 'zaokruživali' prodajne cijene na malo veće. Što se tiče plaća, nije bilo nekog posebnog iskustva prema kojem su one rasle ili se smanjivale. Naime, one su se točno po tečaju mijenjale onako kako su se i trebale promijeniti. No, još jednom naglašavam, tako može biti, ali i ne mora, govorim o iskustvu zemalja koje su uvele euro,“ kazao je Jelčić.

Kao najveću 'opasnost' uvođenja eura navodi izgledno rušenje vrijednosti kune jer, kako kaže, sadašnji tečaj po mnogim parametrima nije realan. Stoga smatra kako bi Vlada i Hrvatska narodna banka morale moći kazati imaju li ikakvu garanciju od Europske centralne banke da će se jedan euro uistinu moći mijenjati za 7,5 kuna.

„Izražavam veliku sumnju kako će nam, u trenutku kad se euro bude uvodio i kad se kune budu mijenjale za taj euro, Europska centralna banka dopustiti da ih mijenjamo po ovom trenutnom tečaju. Kuna je, kad se usporede određeni ekonomski i gospodarski parametri, precijenjena. Vjerojatno će biti potrebno dati više kuna nego sada za promijeniti u jedan euro. Ta priča je aktualna zadnjih 15-ak godina. Kuna tehnički toliko ne vrijedi i to je jedan od razloga zbog kojih i imamo toliko problema s recimo izvozom. Ako se krene u tu priču nešto ozbiljnije, realno je za očekivati kako će tečaj kune 'otklizati' prema realnom tečaju pa bi jedan euro u 2018. godini vrijedio osam kuna, a recimo 2019. godine devet kuna, i tako sve do brojke za koju bi Europska centralna banka odredila kako je realna. Recimo, ta brojka bi bila bliža brojci od 10 nego sedam i pol kuna,“ rekao je.

Istaknuo je i kako bi takav scenarij za Dubrovnik mogao biti povoljan, posebno u kontekstu turizma.

'U ekonomskoj realnosti, državama koje imaju izrazite izvozne aktivnosti povoljnije je da im je valuta slabija. Mi smo razvijena turistička zemlja, Dubrovnik je izrazito razvijen turistički grad pa bi mu čak bilo isplativije ako bi cijene bile ovakve kakve su sada, ali bi turist mogao kruh kupiti za pola eura, a ne euro, a karte za zidine bi mu recimo koštale 10 eura, a ne 15,' izjavio je te dodao kako je uvođenje eura povoljna situacija za gospodarstvenike u kontekstu toga kako više neće biti tečajne razlike, a cijene bi bile jedinstvene.

U javnosti su se pojavila nagađanja prema kojima bi se sadašnje cijene mogle zamijeniti eurom na način da bi proizvodi koji primjerice sada koštaju 50 kuna uvođenjem eura mogli koštati 50 eura, odnosno da bi se kuna jednostavno izjednačila s eurom. Međutim, Jelčić ističe kako takvo što nije realno za očekivati.

„Mislim kako takvo što nije moguće. To se događalo u određenim zemljama koje su imale izrazito bliže tečajeve. Međutim, kad je kuna u pitanju, postoji velika razlika. Teško je povjerovati kako bi se kruh koji sada recimo košta pet kuna naplaćivao pet eura. To nema nikakve logike. Da je tečaj recimo 1,50 kuna za jedan euro, to bi bilo moguće, ali ovako je posve nerealno,“ kazao je.

Iako je priča oko uvođenja eura posljednjih dana itekako aktualna, Jelčić podsjeća kako će se, čak i ako sada dođe do odluke o uvođenju eura, valuta uvesti tek za nekoliko godina.

Popularni Članci