Digitalna Noć muzeja u Dubrovačkih muzejima

Autor: dubrovackidnevnik.hr
U digitalnoj Noći muzeja 29. siječnja 2021. Dubrovački muzeji predstavit će virtualnu izložbu „Karantena Dubrovnik 2020.“ te nekoliko virtualnih predavanja i stručnih vodstava, koji će biti objavljeni na YouTube kanalu Dubrovačkih muzeja te na mrežnim i društvenim stranicama, Facebooku i Instagramu. 

irtualna izložba „Karantena Dubrovnik 2020.“ bit će dostupna za javnost u petak, 29. siječnja, u 18 sati na poddomeni mrežne stranice Dubrovačkih muzeja karantena.dumus.hr. Projekt je pokrenut u ožujku 2020. godine kao odgovor na pojavu pandemije virusa COVID-19. Dubrovački muzeji uputili su online poziv stanovnicima grada i okolice da dokumentiraju život iz vlastite perspektive. Preko 300  priloga prikupljene građe razvrstano je na fotografije, videe, pjesme i predmete te podijeljeno u pet tematskih cjelina, Topografija usnulog grada, Kreativni imaginarij, Kabinet čuda, Ekologija duha i Obliti privatorum publica curate. Projekt Karantena Dubrovnik 2020. nastavlja se i dalje, a građa koja se prikupi bit će sistematizirana u posebnom audio-vizualnom fondu, odnosno zbirci unutar Dubrovačkih muzeja. Autor izložbe je viši kustos Ivica Kipre. Grafičko oblikovanje i produkciju mrežne stranice izradila je tvrtka Novena d.o.o., a snimanje zvučnog zapisa UNIDU radio. 

Muzejski savjetnik Đivo Bašić u 19 sati održat će virtualno predavanje „Gusari i pirati na Jadranu“. Stanovnici područja kao što su Dalmacija i Ilirik prihvatili su piratstvo kao vid bogaćenja na račun plovidbe starog Rima i drugih moćnih naroda. „Ozloglašene morske razbojnike - Ilire, Liburne i Histre“ spominju čak i rimski povjesničari. Najpoznatiji gusari prisutni na Jadranu su Neretljani, Normani, Omišani i Uskoci. 

U 19:30 slijedi virtualno vodstvo kroz izložbu „Alati i kalafati“ više kustosice Ljerke Dunatov. Na izložbi je predstavljeno oko 200 predmeta iz Zbirke brodogradilišnog alata iz fundusa Pomorskog muzeja u Dubrovniku. Brodogradilišni alati uglavnom su izrađeni od drva i metala, a kao vrijedna muzejska građa, počeli su se skupljati već od početka rada dubrovačkog Pomorskog muzeja. 

Kroz virtualno predavanje „Kolo linđo - naša nematerijalna kulturna baština“ u 20 sati, viši kustos Ivica Kipre predstavit će nastanak, povijesni razvoj i kontekst izvedbe kola linđo na području dubrovačke okolice. Naglasci će biti stavljeni na društvenu ulogu plesa u zajednici, osobne priče, koreološke i glazbene elemente, te na ulogu plesa u oblikovanju lokalnih, ali i zavičajnog identiteta.  

Virtualno vodstvo kroz izložbu „U fotografskom atelijeru Antuna Miletića“ u 20:30 održat će viša kustosica Marina Filipović. Kasnih osamdesetih godina 19. stoljeća Antun Miletić je otvorio fotografski atelijer u Gradu. U svojem bogato opremljenom atelijeru  ovjekovječio je ne samo Dubrovčane, Primorce, Župljane, Konavljane, nego i sve one koji su htjeli trajnu uspomenu na svoj boravak u Dubrovniku. 

Digitalnu Noć muzeja Dubrovački muzeji zaključit će u 21 sat, virtualnim predavanjem „Skriveno blago Makedonije – Ljepota koja ne poznaje granice“ više kustosice Branke Hajdić, na kojem će biti predstavljeni najvrjedniji primjerci makedonskog tradicijskog ruha i veza koji su u Dubrovačke muzeje pristigli sakupljačkim radom Jelke Miš te donacijom Komisije za kulturnu suradnju FNRJ. Uz muzejske izloške, bit će predstavljeni i vrijedni primjerci iz fundusa FA Linđo, kao i privatnih kolekcionara.

Program Dubrovačkih muzeja za digitalnu Noć muzeja 

29. siječnja 2021. 

18:00 – Virtualna izložba „Karantena Dubrovnik 2020.“

Autor: viši kustos Ivica Kipre

19:00 – Virtualno predavanje „Gusari i pirati na Jadranu“

Autor: muzejski savjetnik Đivo Bašić

19:30 – Virtualno vodstvo kroz izložbu „Alati i kalafati“ 

Autorica: viša kustosica Ljerka Dunatov

20:00 – Virtualno predavanje „Kolo linđo - naša nematerijalna kulturna baština“

Autor: viši kustos Ivica Kipre

20:30 – Virtualno vodstvo kroz izložbu „U fotografskom atelijeru Antuna Miletića“

Autorica: viša kustosica Marina Filipović

21:00 – Virtualno predavanje „Skriveno blago Makedonije – Ljepota koja ne poznaje granice“ 

Autorica: viša kustosica Branka Hajdić

Popularni Članci