"Zabrane putovanja, karantene i nacionalni lockdowni natjerali su putnike da ostanu doma, a destinacije koje su se ranije borile s turistima sad se bore za dah. No je li pretjerani turizam zauvijek završio?" pita se CNN, a kako bi pronašli odgovor, posjetili su neke od najpopularnijih destinacija, piše Index.

Dubrovnik

More crvenih krovova od terakote, Stari grad nalik na tvrđavu i najpopularnija serija na svijetu doveli su do rasta turizma u ovom gradu. Osim putnika koji su dolazili na produljene vikende, tu su bili i oni s kruzera koji bi preplavili grad. Kako je grad postajao sve napučeniji turistima zbog Igre prijestolja, gradske vlasti najavljivale su konkretne propise. Lani su uveli nove propise koji su ograničavali broj kruzera u gradskoj luci na dva odjednom. Planiralo se i zabraniti otvaranje novih restorana na otvorenom, kao i zatvaranje 80 posto suvenirnica. Dok su se svi pitali kako će to utjecati na sezonu, dogodila se pandemija, Hrvatska je zatvorila granice, a turisti su prestali dolaziti.

"Kad je u Dubrovniku ukinuta karantena početkom ljeta i kad se turizam pokrenuo, u Dubrovnik su uglavnom dolazili Hrvati. Tek kad su avioni ponovno poletjeli, počeli su se vraćati međunarodni posjetitelji. No nije potrajalo, broj zaraženih počeo je rasti, a turizam je opet pao", piše CNN.

"Velika Britanija nas je stavila na crvenu listu, a onda je sve opet palo. Zrakoplovne tvrtke samo su jedna po jedna smanjivale broj letova. Bez letova i britanskog tržišta, Dubrovnik ima male brojke", prisjeća se zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić.

Lokalni turistički vodič Ivan Vuković kaže da je bilo neobično vidjeti Dubrovnik tako tihim, iako je on uživao u odmoru od gužve.

"Atmosfera ovog ljeta bila je poput one u 90-ima, kad je trajao rat, samo nam granate nisu letjele iznad glava", rekao je.

Sad je pitanje može li Dubrovnik covid-19 iskoristiti kao priliku za restart. Tepšić najavljuje da se stara pravila neće olabaviti kad se uspostave međunarodni letovi i turisti se vrate. Danas se po gradu nalaze transparenti koji posjetitelje upozoravaju da nose maske, drže distancu, peru ruke i koriste sredstva za dezinfekciju. Za razliku od većine europski destinacija, vrata Dubrovnika otvorena su Amerikancima s negativnim nalazom na koronavirus, ne starijim od 48 sati. Iako prosječni Amerikanac bez redovnih letova ne može doći, oni s privatnim avionima dolaze. Grad će se i dalje fokusirati na luksuzni turizam, najavljuje Tepšić. Hrvate koji se uvijek čude visokim cijenama u Dubrovniku može utješiti da svi ipak žele vratiti sve slojeve posjetitelja, uz održiviju, fokusiranu budućnost. 

Barcelona

U ovom katalonskom gradu turizam generira između 12 i 14 posto BDP-a i devet posto ukupne zaposlenosti, ističe Xavier Marcé, vijećnik gradskog vijeća Barcelone za turizam i kreativne industrije. Posljednjih godina grad je izmoren prekomjernim turizmom, a pandemija im je samo dodatno ukazala na važnost stvaranja zona u centru grada u kojima bi istodobno uživali lokalci i turisti. Prije pandemije gradske vlasti su ograničile broj kuća za odmor, uvele porez na turizam i poticale goste da istraže i druge dijelove osim prenapučenog središta.

Marcé ističe da će ostati pri tome te neće olabaviti pravila koja smanjuju broj ilegalnih smještaja i zabranjuju takva ponašanja turista. Nakon završetka karantene dogodio se kratki period u kojem su Barcelonu mogli posjetiti strani turisti, sve dok se Španjolska nije našla na crvenim listama drugih zemalja. Do rujna turizam je pao 77 posto.

Machu Picchu, Peru

Većinu 2020. godine ovu popularnu destinaciju nije se moglo posjetiti. Od ožujka do lipnja bili su u strogoj karanteni, a potom su posjeti bili omogućeni samo domaćem stanovništvu. Ponovno otvorenje planira se 1. studenog, kad će se ponovno uspostaviti međunarodni letovi.

Sarah Miginiac, generalna direktorica kompanije G Adventures za Južnu Ameriku, ističe da blisko surađuju s ministarstvima kulture i zaštite okoliša kako bi uspostavili protokole zbog kojih će turisti ostati zdravi, ali i kako bi njihov broj ostao pod kontrolom.

Venecija

Ovaj talijanski grad možda je najpoznatiji po prevelikom broju turista. Lokalci su prosvjedovali protiv broja kruzera u luci i izražavali bojazan da će Venecija postati tematski park, a ne grad. Proteklih godina raznim mjerama nastojalo se smanjiti broj turista, a onda je u veljači sjeverna Italija najsnažnije u Europi osjetila teret epidemije. Venecija je stavljena u karantenu te su prošli mjeseci bez turista. Kad su granice ljetos opet otvorene, broj turista bio je neusporedivo manji. Nekim lokalcima je to bilo ispunjenje dugogodišnjih snova, samo u užasnim okolnostima.

"Svakodnevni život puno je ugodniji bez gužvi", tvrdi Venecijanka Jane da Mosto, suosnivačica i izvršna direktorica organizacije We Are Here Venice, neprofitne udruge koja vodi kampanju za povratak Venecije domaćem stanovništvu.

"No došlo je s velikom cijenom, mnogi više nemaju posao, dućani ne prodaju robe kao nekada, a kulturni sektor je drastično pogođen", dodala je.

Posljedice pandemije su osjetili i gradovi poput Amsterdama i Praga te destinacije poput Balija i tajlandskog zaljeva Maya.

Tony Johnston, šef turizma na Althone Institute of Technology u Irskoj, kaže da nepredvidivost pandemije otežava predviđanja budućnosti.

"Nitko ne zna kako će izgledati sljedećih šest mjeseci, 12 mjeseci ili čak dugoročnija budućnost - tako da je donositeljima propisa teško planirati išta, a isto je teško i komercijalnoj strani industrije", rekao je.

Uvjeren je da se unatoč svemu jedna stvar neće promijeniti - ljudi će i dalje željeti posjetiti ove destinacije, moguće je tek da će trebati više vremena da se brojke stabiliziraju. Ako nikad niste bili u Veneciji, pandemija bi vas mogla potaknuti da se zapitate zašto to dosad niste napravili i da odlučite da, kad ovo sve prođe, to morate učiniti, zaključuje.