Stranim radnicima, polaznicima prvog ciklusa programa 'Hrvatski jezik za strance', danas su dodijeljene diplome. Riječ je o programu kojega je organizirala Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Dubrovnik u suradnji s Centrom za jezike Sveučilišta u Dubrovniku. 

Prva generacija polaznika uspješno je završila A1 razinu jezika, odnosno sporazumijevanje u svakodnevnim situacijama poput kupnje i razgovora u butizi, narudžbe u restoranu i slično, uče se dani u tjednu, godišnja doba... Ipak, cilj je nastavak programa. Oni koji su završili prvu razinu, u budućnosti će imati mogućnost napretka sve do B2 razine, a tečaj će biti organiziran i za nove polaznike.

NAKON POSLA - UČENJE

Ana Lokas, profesorica hrvatskog jezika koja inače radi u Osnovnoj školi Marina Getaldića, a koja je radila sa stranim radnicima, kaže kako je tečaj bio dosta aktivan.

„Nastava se održavala u popodnevnim satima, od 17,30 do 20 i trajala je oko dva mjeseca. Bilo je jako intenzivno, bilo je tjedana kad smo radili dva puta tjedno, a nekada i tri, sve to uz posao. Moram pohvaliti polaznike jer su bili izvrsni, dolazili su redovito i pripremili su se odlično za usmeni i pismeni dio ispita“, kaže Lokas.

Polaznika je bilo 11, a u Dubrovnik su došli iz Bangladeša, Indije, Nepala, Filipina i Zimbabvea.

„Hrvatski je poprilično kompliciran jezik. Kada radim sa strancima vidim koliko je naš jezik kompleksan, ali i lijep. Svi su istaknuli kako je hrvatski izuzetno težak jezik za učiti. Prezent glagola i pridjevli su im dobro išli, ali s padežima smo se namučili, kao i izgovor č,ć,ž,đ... U njihovom jeziku toga nema, potpuno su to drugačiji jezici od našega“, izjavila je.

Predsjednica Županijske komore Dubrovnik, Nikolina Trojić naglašava kako je jako zadovoljna cijelom pričom.

„Kad smo pokrenuli tečaj, razmišljali smo treba li biti online što je puno praktičnije za polaznike, ili fizički u učionici. Nakon analize i razgovora s poslodavcima, shvatili smo kako je puno bolje i lakše usvojiti jezik ako dolaze u učionicu“, govori Trojić i naglašava kako treba biti svjestan kako je to polaznicima bilo puno teže, jer su morali odrađivati svoje smjene na poslu, a još popodne učiti strani jezik koji je daleko od materinjeg.

DESTINACIJA KVALITETE TURIZMA, ALI I INTEGRACIJE

„Sigurno je da su se namučili, ali to pokazuje njihovu spremnost i želju za integracijom u prostoru u koji su došli. Moram istaknuti jako bitan faktor: dubrovačko područje je destinacija kvalitete. Znamo da nam nedostaje radne snage, koju onda uvozimo iz trećih zemalja gdje su velike govorne barijere. Ako pričamo o kvaliteti, onda je učenje našeg jezika osnovna pretpostavka kvalitetne radne snage koja će razumjeti što poslodavac želi i kakve naputke daje kako bi se ostvarila kvaliteta. Osim toga, poznavanje jezika znači i lijepu integraciju u zajednicu u kojoj žive“, govori Trojić i dodaje kako je Komori cilj stvoriti bazu zaposlenika koji su kvalitetni, koji će jezik naučiti i ostati u Hrvatskoj.

„Ne želimo biti 'flipper' destinacija, da svake godine povlačimo novu radnu snagu koja će se na našem prostoru učiti i testirati, pa ići negdje na zapad i graditi kvalitetu nekome drugome. Cilj je našim poslodavcima ukazati da imaju partnere u institucijama kao što su Sveučilište i HGK, pa da oni, ulažući u svoju radnu snagu, pokažu želju i spremnost da svoje radnike integriraju, a na taj način doprinesu rastu i razvoju kvalitete naše destinacije“, poručila je.

Božo Fistenić jedan je od poslodavaca koji je svoje radnike prijavio na tečaj.

„Imam tri Filipinke koje su izvrsne radnice. Tu su već tri godine i odlučio sam im pokloniti tečaj hrvatskog za strance. Mislim da će im pomoći. To je znak pažnje, ali i da budu osviještene kako postoji drugi jezik komunikacije osim engleskog. Drago je čuti gostima i lokalcima kada ih strani radnici pozdrave na hrvatskom. Radnicima je puno važnije da se osjećaju da su prihvaćeni u okviru jezika, iako je hrvatski za strance jako težak“, izjavio je.

ZNANJE JEZIKA ZNAČI I KVALITETU ŽIVOTA

„Bok ja sam Roel Marucot iz Filipina, Filipinac sam. Imam 29 godina. U listopadu punim 30 godina. Drago mi je“, obratio se novinarima na hrvatskom jeziku.

„Skoro sam dvije godine u Hrvatskoj, ali nisam znao jezik. Ovo je iznimna prilika za mene i rekao sam profesorici kako sada mogu ipak govoriti i malo hrvatskog na poslu u restoranu. Za mene, hrvatski je težak jezik za učiti. Ranije sam radio na Bliskom Istoku i arapski sam naučio u otprilike 6 mjeseci, dovoljno da mogu govoriti. S druge strane, ovdje sam dvije godine, a i dalje je teško. Fraze svakodnevnog razgovora su lakše, recimo dobar dan, kako ste, kako ste vi, odlično... To su neke riječi koje su lakše, ali sada ih znam i više“, rekao je Marucot.

Ovo nije bio samo tečaj jezika, bio je to most prema integraciji, znak poštovanja prema kulturi zemlje u kojoj žive i rade, ali i jasan pokazatelj koliko se može postići kada poslodavci prepoznaju potencijal ulaganja u ljude. Nakon radnog dana, umorni ali predani, sjeli bi u učionicu i učili hrvatski. Jezik je to koji, iako složen, za njih postaje alat pripadnosti i uključivanja.

S druge strane, ovakvim potezima Dubrovnik ne gradi samo destinaciju kvalitetnog turizma, već i zajednicu otvorenu, pažljivu i spremnu učiti zajedno s onima koji su ovdje pronašli svoj novi dom.