Cilj okruglog stola jest kroz otvoreni dijalog i sudjelovanje predstavnika nadležnih upravnih tijela Grada Dubrovnika, predstavnika političkih stranaka koji sudjeluju u predstavničkom tijelu građana Grada te predstavnika strukovnih organizacija s područja Dubrovnika pridonijeti shvaćanju zakonskih propisa, prostorno planskih dokumenata te mogućnostima i alatima kojima gradska uprava raspolaže pri obavljanju poslova iz područja prostornog uređenja i gradnje, a koji su od neposrednog interesa građana lokalne zajednice.

Pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Božo Benić kazao je kako su izmjene planova zapravo vrlo složeni procesi te je podsjetio na to kako postoje tri skupine planova državne razine, područne te lokalne razine.

„Planovi nižeg reda moraju biti usklađeni s prostornim planovima višeg reda. PPU, GUP i UPU. Upravni odjeli ne izrađuju prostorne planove nego administrira i usmjerava cijeli postupak, a izrađuju ga ovlaštene pravne osobe,“ izjavio je.

„Podnositelj zahtjeva za mijenjanje prostornih planova može biti svatko. Potom se provodi postupak stručne analize, a ovisno o rezultatima slijedi prihvaćanje ili odbijanje inicijative. Što je zahtjev složeniji, onda on dulje traje. Nakon što je inicijativa prihvaćena slijedi postupak izrade i usvajanja prostornog plana te studija strateškog utjecaja po potrebi. Prijedlog plana se usvaja na Gradskom vijeću,“ istaknuo je.

Kazao je kako su postojale dvije dopune i izmjene PPU-a i GUP-a, a one koje su sada u tijeku su treće tog tipa. Benić kaže kako ćemo njegove učinke vidjeti dugo nakon donošenja.

„Učinke tih izmjena prostornih planova mogu se vidjeti tek za 10-ak godina. Promjene koje sada vidimo su učinci izmjena koje su davno prije donesene. Nema čarobnog štapića u urbanizmu koji bi donio neka instant rješenja. Možda bi bilo dobro da ih ima, ali ih u urbanizmu nema,“ izjavio je Benić.

Na pitanje moderatora Ivice Puljića, Benić je komentirao i slučaj protivljenja stanara Karingtonke zbog gradnje zgrade u njihovom susjedstvu.

 „Nakon pokretanje rasprave na tu temu, mi smo u UO temeljito iščitali cijelu dokumentaciju. Još krajem 90-ih kad imamo početak izrade GUP-a i PPU-u, to zemljište bilo građevinsko i ostalo je takvo do danas. U izmjenama i dopunama iz 2014. godine u zoni je bila naznačena i oznaka K4. Riječ je o garažno-prostornoj građevini,“ izjavio je.

Temu je komentirao i gradonačelnik Mato Franković.

„Često u javnom prostoru doživljavamo napade bez argumenata recimo 'povlađivanje građevinskoj mafiji', 'nekretninskom sektoru', pa tako i ovdje. Bez pardona se nabaci blatom bez ulaženja u genezu slučaja. Vidite kako je to od 90-ih građevinsko zemljište, nadalje zona je visoke gradnje,“ kazao je Franković.

Ispred oporbe je komentar dao Andro Vlahušić, nezavisni vijećnik u GV i bivši gradonačelnik.

„Ne znam što je tema današnjeg sastanka osim da UO za neizdavanje dozvola postane UO za izdavanje dozvola. Ti od 2014. od Orsule do Kantafiga nisi imao što proglasiti građevinskim, sve je bilo građevinsko. Ovo ne počinje 90-ih godina nego 70-ih godina. Događaju se 90-te, državno postaje vlasništvo Dubrovkinje, radi se prenamjena u komercijalne prostore. Što radimo 2014.? Javna garaža je garaža s javnim pristupom. Sagledavamo koliko ima garaža. Bilo ih je 6,7 tisuća. Smanjili smo to, ni jedna nova nije napravljena,“ izjavio je.

Vijećnik Nikša Selmani (KLGB Srđ je Grad) je kazao kako se na dva načina može pogodovati.

„Ako imate pojedinačni postupak, onda netko u UO pogoduje pojedinačnom postupku. Drugo pitanje je pitanje urbanističkih planova koje kreirate tako da odgovaraju onima koji su vam dragi,“ izjavio je, a potom prokomentirao Karingtonku.

„Prvi interes je interes građana, a potom investitora. Trebalo je razmišljati dugoročno, ako vidimo da se gube parkirni prostori, onda treba razmišljati kako riješiti taj problem, a onda o interesima investitora,“ kazao je.

Franković je odgovorio na navode Selmanija.

„Iznenadio me dijalog Selmanija jer je paušalno ustvrdio da se nekome pogoduje, ali nije rekao kome, kad i kako. Ne postoje pojedinačni nego upravi postupci koji se temelje na zakonskim aktima. UO rješava pitanje je li se investitor ili nije prilagodio GUP-u. Ne postoje pojedinačni postupci, to je izmišljotina. Ovi ljudi ovdje su stavljeni na stup srama jer su radili svoj posao sukladno zakonu,“ kazao je Franković.

„Ovdje se sudi građanima koji imaju hrabrosti reći kako im se ne sviđa stanje u prostoru, a to govori i struka,“ izjavio je vijećnik Đuro Capor (KLGB Srđ je Grad) dodavši kako se 'sa strukom i građanima sve vrijeme brisao pod'. Izjavio je i kako su se za vrijeme bivšeg gradonačelnika Vlahušića blatili arhitekti.

Maro Kristić (Most) je kazao kako je nepotrebno da se otvoreno sučeljavaju i upiru prstom jedni u druge nego kako je to okrugli stol koji bi trebao biti argumentirani dijalog.

„Ako ćemo se ovdje svađati dva ili tri sata, ja u tome ne bih sudjelovao,“ izjavio je.

Pročenik Zdenko Medović je kazao kako je cijela rasprava počela riječju 'pogodovanje', a potom je dominirala riječ 'slučajevi'.

„Kad se donose pojedinačni akti, donose se u strogoj zakonskoj proceduri temeljem važećih državnih i općih akata. Moj odjel vrlo odgovorno primjenjuje i jednu i drugu vrstu akata. Ako se dogodi propust, namjeran i nenamjeran, postoje procedure kako se to kontrolira. Što se tiče Karingtonke, radi se o privatnoj zemlji i privatnom investitoru. Tu je izdan privatni akt gdje je do kraja ispoštovana cijela procedura. Tamo nikad nije postojao parking za građane nego privatna zemlja privatnog građanina koji je iznajmljivao nekome za nešto,“ izjavio je Medović.

Franković je kazao kako su napravili izmjene i dopune GUP-a s ciljem rješavanja određenih pitanja, ali su radili i korjenite nove izmjene i dopune prostornog plana.

„Novi prostorni plan se ne može donijeti zbog zakonskih odredbi, ali se mogu donijeti izmjene i dopune. Čekalo se jer se jedno određeno vrijeme definirala buffer zona. Temljem nje se izradila konzervatorska podloga. Onda, kad smo definirali buffer zonu, započeli smo generalne izmjene i dopune GUP-a,“ kazao je Franković dodavši kako 'ne mogu govoriti o koruptivnosti jer ljudi rade po zakonu, čak i ako se taj zakon nekima ne sviđa'.

Selmani se osvrnuo na navode Medovića te ponovno povukao pitanje Karingtonke.

„Ovo što je primljeno 23.12.2020. godine, koja je dokumentacija bila predana? Možemo li vidjeti što je bilo predano? Tako možemo vidjeti kako je gotova sva dokumentacija koja je u lokacijski priznata, svega su dva dokumenta koja se tiču vremena do tog datuma. Nama je to čudno,“ kazao je Selmani.

Franković je kazao kako nema tajni, no kako bi volio čuti struku, građevinare oko izmjena.

„Dođite, dobit ćete kao i uvijek. Ali lakoća tvrdnje kako sam koruptivan zbog izdane lokacijske dozvole?! To je neozbiljnost i neodgovornost. Dat ću ostavku isti sekund ako utvrdite kako sam zazvao Medovića, Šoletića ili nekog od izvršitelja i tražio nešto. Ja se time ne bavim, nije moj posao. Ali vi bez problema dođete pred mikrofon i kažete – HDZ-ovac, koruptivan… I to je vaše pravo. Ali bi trebalo biti i vaša odgovornost,“ kazao je Franković.

Nakon prvotnih izlaganja političara, krenulo se s izlaganjima ljudi iz struke.

„Društvo arhitekata Dubrovnik je sudjelovalo u izmjenama posljednjeg GUP-a i PPU-a. Struka je uglavnom zarobljenik planova i moramo se kretati u tim okvirima. Zajedno s Gradom smo dogovorili suradnju onoliko koliko se to moglo i to su tad bile manje izmjene. Svi znamo da Grad puca po šavovima, stari se ne mogu promijeniti lako, no treba postojati želja. Nešto se događa,“ izjavila je Ursula Stanić Siništaj.

Prometni planer Ivica Banović je kazao kako je prostorno planiranje počelo master planom iz 70-ih godina. „Glavne probleme vučemo jer nakon stvaranja RH ta prostorno-planska dokumentacija stavljeno van snage,“ kazao je dodavši kako Dubrovnik ima veliku turističku atraktivnost te kako bi trebalo riješiti infrastrukturnu mrežu prvenstveno.

„Ona je krvožilni sustav. Nakon toga možemo dalje,“ izjavio je.

Matko Vetma je kazao kako sagledati problem treba šire. „Bilo bi dobro da se ovi susreti nastave kako bi se detaljnija pitanja stavila na stol. Svaka situacija u Dubrovniku je gašenje požara. Puno je toga naslijeđeno. Zamislite što bi se dogodilo kad bi netko predložio građenje Excelsiora onakvog kakav je danas i na onom mjestu,“ izjavio je.  

Mario Obuljen je kazao kako mu je drago što su sve nadležne struke krenule u zajednički dijalog.

„Podloga za bilo kakvo daljnje planiranje moramo imati rješavanje infrastrukture kao osnovne podloge. U fokusu nam mora biti čovjek. Ne bih dijelio građane po grupama. Svaki građanin je građanin. Po pitanju Karingtonke, zanima me kad će biti donesen plan upravljanja oborinskom odvodnjom što je dužnost lokalne zajednice, ali i veliki problem,“ izjavio je.

Benić je kazao kako se arhitektonska struka ne može amnestirati od odgovornosti u prostoru.

„Naravno kako je uvijek na pojedincu u kojem će trenutku podvući crtu i hoće li slijediti apetite investitora koji su zainteresirani za planske maksimume,“ izjavio je.

Potrebica kaže kako je Vetma sažeo cijeli problem u nekoliko rečenica.

„Struka gradi u maksimalnim gabaritima sukladno Zakonu. Također, vrlo elegantno je rekao kako odgovornost leži na nama, a struka će ono što joj kažemo da provede, provesti u djelo,“ izjavio je Potrebica dodavši kako je i pitanje koliko se vijećnici razumiju u materijale koje dobiju za Gradsko vijeće.

„Zamolio bih da se rade simulacije pa ako ne možemo uči u suštinu putem dobivenih materijala jer nismo te struke, vizualizirat ćemo,“ kazao je.

Kristić je upitao postoji li mehanizam kojim se može dati prioritet javnoj infrastrukturi u odnosu na gradnju. Odgovoreno je kako takvih mehanizama nema.

Franković je istaknuo u čemu, po njegovom mišljenju, leži temeljni problem.

„Gradnja je morala ići, ali su problem parkirna mjesta,“ kazao je dodavši kako su ukinuli plaćanje nedostajućih parkirnih mjesta, osim onih koji nemaju kolni pristup.

„Građani su ti koji kupuju stanove u Gradu i koje su kupovali i ostali tu živjeti,“ izjavio je.

„To što postoji veliki interes za nekretninama i atraktivnost, ne znači kako moramo Dubrovnik pretvoriti u veliku nekretninsku priču. Identitet se gubi pretjeranim intenzitetom gradnje,“ izjavio je Kristić.

Capor je upitao kako je došlo do 'nestanka K4' i tko je to zatražio, u kontekstu Karingtonke.

„Zašto to područje nije predviđeno UPU-om? Imamo i obvezu izrade HIA-e. Za zgradu koja je 23.12.2020. kao idejno rješenje predana, bila je predviđena visine od 100 metara. Dakle, duplo nego kasarna. Treba rješavati problem zajednice, to je poanta urbanizma,“ dodao je Capor.

„Tužno je slušati izlaganje Đura Capora koji želi ostaviti dobar dojam poznavatelja nečega, a nema to znanje. Istina oko HIA-e i zgrade je drugačija. Postoji buffer zona, kao vijećnik biste trebali znati koje su joj granice i za koja područja treba izraditi HIA-u. Ta zona nije buffer zona. Vi o tome raspravljate, ali ne znate,“ odgovorio mu je Franković.

Vijećnik Željko Raguž (DUSTRA) je kazao kako je javno mišljenje kako nema izdavanja dozvola.

„Govorili su kako tjeramo mlade iz grada, ne izdaju se dozvole i sl. Kad se bilo koja dozvola izdala, oko toga se stvorila afera. Zašto se bojimo? Bila je hajka oko Belvedera, eno ga tamo, izrešetan gelerima zjapi prazan. Hajka je bila i oko nogometnog stadiona, što bi tamo trebalo biti? Pa valjda nogometni stadion za koji je raspisan natječaj,“ kazao je Raguž.

Potrebica je kazao kako je najvažniji projekt gradske uprave cesta most-Pobrežje koja otvara mogućnost za širenje Grada.

„To je zona novog Dubrovnika jer u užem dijelu ne možemo izgraditi sve što bismo htjeli i ne smijemo pogriješiti. To je najveći izazov novog GUP-a,“ izjavio je Potrebica.

„Istina je da GUP govori da se 70 posto izgrađenog područja može voditi kao građevinska zona, tek kad se to dogodi može se širiti i sl, no ne kad govorimo o gornjem dijelu Pobrežja i Gornjim selima. To nije definirano GUP-om nego samo uži dio grada. Ovdje nemamo tu odrednicu,“ izjavio je Franković.

Tijek cijele rasprave pogledajte u nastavku.