Bavarski kralj narodnjačkih klubova kupio i Vilu Salvator uz parkiralište u Lapadu
Iako u derutnom stanju, ali i dalje na atraktivnoj lokaciji u Lapadu, na adresi Ulica žrtava Dakse nalazi se Vila Salvator, koja je prošle godine prodana novom vlasniku, čije ime HBOR prvotno nije htio otkriti. Nekada davno, tridesetih godina prošloga stoljeća zgrada je izgrađena kao hotel, imena Madeira, ali je kasnije prodana pa nacionalizirana, a na koncu i u vlasništvu Vrhbosanske nadbiskupije sve do 2017. godine, kada ju je preuzeo HBOR uz odobrenje Vlade Andreja Plenkovića kao zalog za kredit iz 2007. kojega Vrhbosanska nadbiskupija nije vraćala.
Dubrovački dnevnik u posjedu je kupoprodajnog ugovora iz kojega je vidljivo kako je Hrvatska banka za obnovu i razvoj Vilu Salvator u paketu s pratećim vrtom, ali i parcelom parkirališta ispred nebodera Mercedesa prodala istom vlasniku, tvrtki Anna Navis d.o.o.. Jedan od članova Uprave i direktor društva je Ivan Šokić, predsjednik HDZ-a u Münchenu koji se spominje kao vlasnik više klubova, restorana i kafića, a među njima je i najveći narodnjački klub u Bavarskoj.
Ivan Šokić u medijima se spominje kao predsjednik bavarskog HDZ-a koji voli narodnjake. Tako je i sam snimio narodnjak 'Mjesečina' s Nihadom Alibegovićem i Radom Lackovićem. Vlasnik je više klubova, restorana i kafića, a najpoznatiji je svakako VIP club u Munchenu koji se spominje i kao najveći klub u Bavarskoj. Šokić je u svojim klubovima ugostio brojne narodnjačke zvijezde poput Lepe Brene, Sandre Afrike, Seke Aleksić, Mile Kitića, a najveću buru je podiglo gostovanje Svetlane Ražnatović Cece, udovice ratnog zločinca i kriminalca Željka Ražnatovića 'Arkana'. Rado tu nastupaju Severina, Nina Badrić i druge hrvatske zvijezde za koje se kaže kao su i u njegovim klubovima započinjale karijeru. Šokić se bavi i nogometnim menadžmentom.
Kako je Dubrovački dnevnik pisao u prošlom broju, tvrtka Anna Navis, čiji su osnivači Anna Maria Šokić i Maros nekretnine, a kao član Uprave se, uz Ivana Šokića, navodi i Tomislav Bošnjak, već se upisala kao vlasnik na zemljište kod četvrte zgrade 'Mercedesa', na skretanju prema Uvali Lapad, a za što su isplatili HBOR-u nešto više od tri milijuna kuna. Kako smo pisali, navedeno područje stanovnici četvrte zgrade 'Mercedesa', dakle 30-ak obitelji, koristi kao parking bez kojeg bi, u slučaju realizacije planirane investicije, mogli ostati. Naime, kako su odgovorili iz Grada Dubrovnika, na zemljištu od 667 kvadratnih metara investitor je od nadležnog upravnog odjela zatražio građevinsku dozvolu za zgradu s osam stanova i pet apartmana. Ista tvrtka kupila je i vilu Salvator koja je, zajedno s navedenim zemljištem, iako na ovim nekretnina još uvijek nije upisana kao vlasnik.
HBOR: NEMA UPISA PRIJE UPLATE
„HBOR je na temelju provedenog javnog natječaja zaprimio jednu valjanu ponudu za kupnju nekretnina i to kat.čest. 870/2 vrt (op.a zemljište na kojem se nalazi vila Salvator) i kat.čest. 872/5 vrt – vinograd (op.a. parking ispred četvrtog 'Mercedesa') kat.čest. ZGR. 342 zgrada (op.a. zgrada Vile Salvator), sve upisano u zk.ul. 468 k.o. Gruž kod Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Dubrovniku. Temeljem uplate kupoprodajne cijene i Rješenja Općinskog suda u Dubrovniku na kupca je preneseno pravo vlasništva na kat.čest. 872/5 vrt – vinograd, a koja je slijedom toga i prepisana u novi zemljišnoknjižni uložak,“stoji u odgovoru HBOR-a.
Na pitanje zašto novi vlasnik nije upisan u zemljišnim knjigama na vilu Salvator i pripadajuće zemljište, nego samo na zemljište kod zgrade 'Mercedesa', iz HBOR-a su odgovorili kako 'isprave za upis vlasništva na nekretninama ne izdaju prije uplate cjelokupne ugovorene kupoprodajne cijene, kao što je i uobičajeno u poslovnoj praksi'. Inače, vila Salvator i pripadajuće zemljište kod 'Mercedesa' su se na javnoj dražbi našli krajem 2018. godine, a prodani su 2019. godine za 10 milijuna i 910 tisuća kuna. Prethodno je HBOR oglašavao prodaju navedenih nekretnina odvojeno. Vila Salvator s pripadajućim zemljištem nudila se i na Njuškalu po početnoj cijeni od 7 milijuna i 800 tisuća kuna, a građevinsko zemljište na parkiralištu Mercedesa po cijeni nešto većoj od 3 milijuna i 300 tisuća kuna.
KONTROVERZE OKO KREDITA
Posljednjih 10-ak godina uz vilu Salvator se vezuju brojne kontroverze, posebno u kontekstu kredita koji je kod HBOR-a podigla Vrhbosanska nadbiskupija za gradnju Svećeničkog doma u Sarajevu, a kojeg su u konačnici otplatili hrvatski porezni obveznici. Vrhbosanska biskupija bila je vlasnik vile Salvator i zemljišta kod 'Mercedesa' u trenutku kad je 2007. godine podigla kredit kod HBOR-a u iznosu od 3,6 milijuna eura za potrebe izgradnje Svećeničkog doma u Sarajevu.
Gradnja doma je krenula 2008., a dovršena 2011. godine. Radi se tu o impozantnoj građevini od šest tisuća kvadratnih metara namijenjenoj svećenicima koji više nisu u službi i koji su u sklopu doma dobili apartmane od 50-ak metara kvadratnih. Također, ponuđeni su im hrana, medicinska njega kao i duhovni i rekreativni prostor. Vraćanje rata kredita planirano je od iznajmljivanja pripadajućih poslovnih prostora koji se nalaze u zgradi te prihoda od parkinga s 89 parkirnih mjesta, no stvari su krenule u drugačijem smjeru.
Prvo je Vlada Zorana Milanovića pokrivala rate kredita koje Vrhbosanska nadbiskupija nije vraćala HBOR-u, a kasnije je to nastavila i Vlada Andreja Plenkovića. Štoviše, 2017. godine Vlada je dala ovlast Ministarstvu financija tj. ministru financija Zdravku Mariću za potpisivanje Ugovora o preuzimanju duga s Vrhbosanskom nadbiskupijom i HBOR-om. Ugovor su, uz Marića, potpisali kardinal Vinko Puljić ispred Nadbiskupije te predstavnici HBOR-a Tamara Perko i Hrvoje Čuvalo. Također, ugovorom je uređeno i da se vila Salvator uz ostale dvije parcele u Dubrovniku, koje su poslužile kao jamstvo u spomenutom kreditu, predaju HBOR-u kako bi se kredit umanjio za procijenjenu vrijednost nekretnina, odnosno za 1,1 milijun eura. Naposljetku, nekretnine su prodane za nešto veći iznos, odnosno nešto manje od 11 milijuna kuna, iako taj iznos očito u cijelosti još nije uplaćen, iako je prema kupoprodajnom ugovoru trebao biti u roku od 90 dana. Preostali iznos kredita s pripadajućim kamatama, koji je umanjen tek za iznos navedene kupoprodaje platili su hrvatski porezni obveznici. Samo do 2017. godine taj je iznos bio narastao do 4,5 milijuna eura.
Sve navedeno izazvalo je brojna pitanja oko uvjeta kredita, ali i pitanja zašto je toliki kredit odobren Vrhbosanskoj nadbiskupiji koja ga nije bila u stanju vraćati, pa kasnije potezima svih Vlada oprošten na teret građana, kao i kome bi se još nešto tako slično oprostilo, no mnoga od njih su ostala neodgovorena.
Tekst je originalno objavljen u tiskanom izdanju Dubrovački dnevnik petkom.