U programu otvorenja sudjelovat će ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić, autorica izložbe i kustosica Doma Marina Držića Valerija Jurjević, ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak, dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, dok će izložbu službeno otvoriti zamjenik gradonačelnika Grada Dubrovnika, gospar Velibor Puzović.

Budući da se radi o iznimno značajnom i vrijednom arhivskom dokumentu u kojem je Marin Držić prvi put stupio na pozornicu pisane povijesti, izložba „Marin Držić – prvi čin“ realizirana je u suradnji Doma Marina Držića i Državnog arhiva u Dubrovniku te je centralni eksponat izložbe upravo isprava u kojoj se Držić najprije imenuje klerikom te potvrđuje za rektora polovice crkve Svih svetih (Domino) u Dubrovniku. Navedena isprava iznimno je važna jer se u njoj prvi put spominje budući pisac i opisuje događaj u kojem je ne samo sudjelovao, već mu je donio financijske i društvene posljedice. Bez materijalnih prihoda od crkvenih posjeda Marin Držić možda ne bi imao mogućnosti posvetiti se spisateljskom i kazališnom radu te nam u nasljeđe ostaviti remek-djela ne samo hrvatske, već i europske renesansne komediografije. A da nije postao rektor Domina, Dom Marina Držića danas se ne bi nalazio upravo u kući koja je s navedenom crkvom činila cjelinu i služila potrebama njezina rektora.

Iako je danas najpoznatiji kao dramski pisac te ga se često naziva najvećim hrvatskim komediografom, Marin Držić pripadao je katoličkom kleru te se u arhivskim dokumentima spominje najprije kao klerik, potom đakon, a od oko 1550. i svećenik. Posljednje godine života proveo je u Veneciji kao kapelan mletačkog nadbiskupa, a pokopan je u tamošnjoj crkvi Svetih Ivana i Pavla, zvanoj Zanipoli 1567. godine. Stoga nas posebno veseli što ova izložba tematizira i tu važnu, pomalo zanemarenu činjenicu o dum Marinu Držiću.

Za dizajn i grafičko oblikovanje kataloga te cjelokupne izložbe zaslužan je Šime Fabris (2TheSign.com). Dvojezični, hrvatsko-engleski katalog sadrži predgovor autorice izložbe Valerije Jurjević te tekst kustosice Doma Marina Držića Ane Saltarić „Slučaj dubrovačkog nadbiskupa Filippa Trivulzija – Problem petogodišnje praznine“ koji nudi moguće odgovore na pitanje zašto se u ispravi spominje nadbiskup Rainaldo Graziani, kad je dubrovački nadbiskup u to vrijeme bio Filippo Trivulzio. Ovaj članak katalogu izložbe daje novu dimenziju te on postaje stručna literatura, u skladu s težnjom Doma Marina Držića da se razvija kao znanstveno-istraživački referentni centar za najvećeg hrvatskog komediografa.