Financijska pismenost u Hrvatskoj posljednjih je godina u porastu.
Alt text: Osoba srednjih godina provjerava financijsku aplikaciju na pametnom telefonu u opuštenom kućnom okruženju
Financijska pismenost u Hrvatskoj posljednjih je godina u porastu. Prema istraživanju OECD/INFE iz 2023. godine, provedenom uz sudjelovanje Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, prosječna razina financijske pismenosti građana Hrvatske iznosi 62 posto, što je porast od gotovo sedam postotnih bodova u odnosu na razdoblje od prije sedam godina.
Riječ je o jednom od najopsežnijih međunarodnih istraživanja te vrste, provedenom u 39 zemalja diljem svijeta, a rezultati se prate upravo zato što razina financijskog znanja izravno utječe na to koliko su građani spremni za svakodnevne financijske odluke.
Istodobno, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić upozorio je u ožujku 2025. godine na rastuću sklonost građana rizičnim ulaganjima, posebice u kriptovalute, često bez dovoljno razumijevanja onoga u što ulažu. Prema njegovim riječima, upravo takvo ponašanje može ukazivati na nedostatak financijskog znanja, a ne samo na spremnost na preuzimanje rizika.
Guverner je pritom napomenuo i da hrvatska kućanstva tradicionalno drže značajnu imovinu u nekretninama, dok je njihova financijska imovina, koncentrirana ponajviše u bankovnim depozitima, i dalje ispod prosjeka Europske unije.
Financijska pismenost u Hrvatskoj: napredak i otvorena pitanja
Podaci pokazuju jasan napredak, no i dalje ostaje prostor za poboljšanje. Rast financijske pismenosti dolazi u trenutku kada je pristup globalnim financijskim tržištima jednostavniji nego ikada prije, zahvaljujući mobilnim aplikacijama i platformama u oblaku koje ne zahtijevaju fizičku prisutnost u banci ili posredničkoj kući. Ta se promjena dogodila relativno brzo, dok se razina financijskog znanja u pravilu mijenja postupnije, kroz obrazovanje, iskustvo i vrijeme.
Upravo ta kombinacija, brži rast dostupnosti u odnosu na rast razumijevanja, prema stručnjacima AlborHilla predstavlja jedan od ključnih izazova suvremenog financijskog obrazovanja. Kada je pristup tržištu tek nekoliko dodira na zaslonu, razlika između informiranog i neinformiranog sudionika postaje puno veća nego u vrijeme kada je sudjelovanje zahtijevalo posjet financijskoj instituciji i razgovor s neposrednim savjetnikom.
Kad je pristup tržištima postao jednostavan, znanje je postalo presudno
Tehnologija je uklonila većinu prepreka koje su nekada ograničavale sudjelovanje na financijskim tržištima. Ono što je nekada zahtijevalo posebne kontakte ili fizičku blizinu financijskim centrima, danas je dostupno putem pametnog telefona, bez obzira na to gdje se korisnik nalazi. Stručnjaci AlborHilla, brenda za trgovanje s više klasa imovine, ističu da upravo ta dostupnost mijenja i pitanja koja korisnici trebaju postaviti prije nego počnu sudjelovati na tržištima.
Alt text: Ruke drže pametni telefon s prikazom grafikona različitih tržišta dok se u pozadini nazire mediteranski krajolik
Umjesto pitanja poput je li uopće moguće pristupiti određenom tržištu, danas su relevantnija pitanja poput toga razumije li korisnik dovoljno dobro ono što mu se nudi te ima li dovoljno informacija da donese odluku koja odgovara njegovoj situaciji. Ta promjena u fokusu izravno prati ono na što je guverner Vujčić upozorio, da lakoća pristupa sama po sebi ne jamči i razumijevanje onoga čemu se pristupa.
Kako pristupiti informiranom sudjelovanju na tržištima
AlborHill, profesionalni brend za trgovanje s pristupom forexu, indeksima, robama, dionicama, plemenitim metalima i digitalnoj imovini, strukturirao je svoju ponudu računa upravo s tom razlikom na umu. Početni stupanj računa uključuje osnovne edukativne materijale, webinare i pristup analitičkim alatima, dok viši stupnjevi, od Basic i Bronze preko Silver do Gold i Platinum razine, postupno uvode naprednije mogućnosti, dublju analitiku i opsežniju podršku.
Stručnjaci AlborHilla naglašavaju da takva postupnost ima smisla upravo zato što razumijevanje tržišta raste s vremenom i iskustvom, a ne samim trenutkom otvaranja računa. Prema njihovim riječima, cilj takve strukture nije usporiti korisnika, već mu omogućiti da napreduje na način koji odgovara njegovoj razini znanja, umjesto da mu se od prvog dana ponudi isti opseg opcija kao i najiskusnijim sudionicima na tržištu.
Zašto jednostavnost pristupa ne smije zamijeniti razumijevanje
Upravo je ovo područje gdje se globalni podaci i lokalna stvarnost preklapaju. Globalni trend pritom je jasan: dostupnost digitalnih financijskih usluga posljednjih godina u pravilu raste brže nego opća razina financijske pismenosti, što znači da sve više ljudi ima tehničku mogućnost sudjelovanja na tržištima, dok znanje potrebno za odgovorno sudjelovanje ne prati uvijek isti tempo. Ta razlika, prema dostupnim podacima, ne mora nužno rasti, ali zahtijeva svjestan napor obrazovnih institucija, regulatora i samih platformi.
Stručnjaci AlborHilla smatraju da odgovornost dijelom leži i na samim platformama, ne samo na korisnicima. Jasno predstavljene informacije o proizvodima, dostupni edukativni sadržaji te podrška prilagođena stupnju korisnikova iskustva mogu djelomično nadoknaditi razliku između brzog rasta dostupnosti i sporijeg rasta razumijevanja, iako ne mogu u potpunosti zamijeniti osobnu odgovornost svakog sudionika.
Kombinacija sve veće dostupnosti globalnih tržišta i podataka poput onih koje je iznio guverner Vujčić pokazuje da pitanje više nije samo može li netko pristupiti tržištu, nego je li dovoljno pripremljen za ono što na tom tržištu čini. Upravo u tom prostoru, prema stručnjacima AlborHilla, obrazovanje i strukturirana podrška postaju jednako važni kao i sama tehnologija koja pristup omogućuje.
Kako pristup tržištima i dalje bude postajao jednostavniji, upravo će ta ravnoteža, između dostupnosti i razumijevanja, odlučivati o tome hoće li tehnologija koristiti građanima ili im dodatno otežati snalaženje.
