Zahvaljujući AI alatima i Photoshopu, čak i osobe bez ikakvog iskustva u uređivanju fotografija mogu stvoriti uvjerljive lažne slike, što dostavnim servisima poput DoorDasha, najveće platforme za dostavu hrane u SAD-u, stvara goleme probleme u provjeri autentičnosti pritužbi.

Društvenim mrežama kruže brojni primjeri koji pokazuju koliko je ova praksa postala raširena. Jedan od viralnih slučajeva prikazuje fotografiju pečenog hamburgera koju je korisnik digitalno izmijenio tako da meso iznutra izgleda potpuno sirovo. Tvrdi da je takvu sliku poslao korisničkoj podršci DoorDasha i bez problema dobio puni povrat novca.

U drugoj objavi stajao je opis: "Fotošopirao sam svoju hranu da mi DoorDash vrati novac."

Uz samo nekoliko jednostavnih uputa, čak i tehnički manje vješti pojedinci mogu stvoriti uvjerljive slike "nedovoljno pečene" piletine ili "pljesnivog" povrća. Zbog toga se korisnička podrška suočava s novom vrstom obmane koju je na prvi pogled gotovo nemoguće otkriti.

Problem seže i izvan dostave hrane, upozorava tvrtka za prevenciju prevara Forter. Njihovo istraživanje pokazuje da 45% američkih i 52% britanskih potrošača "priznaje zlouporabu pravila trgovaca u posljednjih 12 mjeseci".

"Radi se o lošoj namjeri, i iako 58% kupaca kaže da se osjeća 'krivim' zbog iskorištavanja pravila - ako to čine, to nije u redu", navodi se u izvješću Fortera, prenos Index.hr.

Istraživanje je također otkrilo da 68% potrošača smatra kako trgovci previše olakšavaju zlouporabu pravila o povratu novca. Ipak, 16% njih prestalo je kupovati od brendova koji su uveli strože sustave povrata.

S druge strane, ponekad se odbijaju i legitimni zahtjevi za povratom novca. U jednom takvom slučaju, kupac je tvrdio da mu je vjeverica poderala dostavnu vrećicu iz McDonald'sa i pojela krumpiriće. DoorDash je navodno odbio povrat novca, unatoč fotografiji koja je prikazivala vjevericu kako gleda izravno u kameru.

Iako mnogi korisnici prevaru s umjetnom inteligencijom doživljavaju kao šalu, stručnjaci upozoravaju da takvo ponašanje predstavlja sve veću prijetnju integritetu maloprodaje. Zanimljivo je da i trgovci navodno koriste AI kako bi njihova jela izgledala privlačnije kupcima.

Kako će AI-generirane slike postajati sve teže razlikovati od stvarnih, tvrtke će morati razviti nove alate i politike kako bi mogle razlikovati stvarnu pritužbu od digitalne laži.