Vlasnica galerije Artur Sebastian Design i članica udruge te njen dobri duh, Tea Batinić, kaže nam kako je udruga nastala jer je sama galerija imala preveliki broj programa, a tu su naravno bili i volonteri koji su imali ideje, želju i volju za dodatne projekte. Tako su se okupili oko grupe koja je tada, ali i danas, njegovala sve ono što Grad jest.
EKOLOŠKI PROJEKTI
„Naši programi idu u četiri glavna smjera. Jedan od njih je ekološki u sklopu kojeg smo imali projekt posvećen monitoringu endemske gušterice koji je rezultirao publikacijom izdanom lani. Publikaciju, koja je zaokružila ovaj projekt, je ilustrirala akademska slikarica Petra Held Potočnjak, a dobila je potporu Grada i Županije. Također, drugi dio ekološkog programa odnosio se na nove/stare kulture u sklopu kojeg smo nastojali vratiti neke zaboravljene biljke kao što su buhač, oskoruša, župski garofo, mjenduo u naše vrtove, ali i potaknuti neke nove koje nismo dosad imali, poput stevije“, kazala je Batinić.
Pritom su ostvarili suradnju s Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku i Nadom Paradžiković, imali su i međugradske razmjene iskustva i gostovanja, a Batinić spominje i vrijedan rad Marine Vrenko Bajurin te važnu suradnju s Matom Goravicom koji je nekad batio more kao kapetan, a potom je otvorio zeleni obrt i na Šipanu uzgojio svoje usjeve, čime se danas bavi. Također, organizirali su i radionice u školama.
OŽIVLJAVANJE KARNEVALSKE TRADICIJE
No, ekologija nije bila jedini fokus ove udruge u proteklih 20 godina. Široj su dubrovačkoj javnosti dobro poznati oni karnevalski, u sklopu kojih je udruga oživljavala i obnavljala karnevalske tradicije, a organizirali su i radionice u školama. Kompletnu kolekciju od 180 kostima su donirali Etnografskom muzeju u Dubrovniku čime su potvrdili izuzetnu suradnju s ravnateljem Ivom Kiprom.
Također, u suradnji s galerijom Artur i kroz radionicu 'Vlaho Slijepi' su se izrađivali kostimi, kako za kolektivne, tako i za individualne maske. Taj projekt je dobio podršku Grada i Županije.
UKLJUČIVANJE STRANACA U ŽIVOT GRADA
Možda i jedan od najinteresantnijih fokusa njihovog djelovanja odnosi se na konverzaciju na hrvatskom jeziku za članove strance udruge DART.
„Njime smo nastojali tu skupinu ljudi uključiti u naše kulturne i eko projekte, s ciljem da im pokažemo koji su naši običaji življenja i druženja. Njihova jedina obveza je bila da prilikom izleta i izložbi oni porazgovaraju na hrvatskom jeziku, makar samo nekoliko rečenica, te da nam predstave neku anegdotu, crticu ili pjesmu iz svoje kulture. Tako razmjenjujemo naše kulture“, kazala je Batinić. Kaže kako su i za ovaj program imali prilično dobar odaziv.
Batinić tvrdi kako turiste ne treba promatrati tek kao puke posjetitelje i promatrače prirodnih ljepota i kulturne baštine, nego kako ih je nužno uključivati u programe lokalne zajednice, kako bi uistinu doživjeli Grad.
POSVETA DUBROVAČKOM GOVORU
Posljednji, ali nikako ne manje vrijedan projekt odnosi se na 'Govor po našku', uz podršku Grada Dubrovnika. Kako objašnjava Batinić, udruga tiska svoju treću publikaciju, nakon prve koja se odnosi na endemsku guštericu i druge koja je bila karnevalska. Ova je posvećena dubrovačkom govoru, a ilustrira je akademska slikarica Stefanie Hudspeth.
Udruga je redovito pratila obilježavanja obljetnica koje se odnose na dubrovačke velikane, a u tom smjeru su nastavili i ove godine predavanjem Ivice Martinovića o Marinu Getaldiću.
Također, bila je partner i u dva programa financirana iz EU fondova – Lazareti kreativna četvrt grada i Povijesni vrtovi dubrovačkog kraja.
DOVESTI DOMAĆU ČELJAD NA LOKRUM
Kako naglašava Batinić, programi se događaju na području cijele Županije. Trenutačno se održava njihova tradicionalna manifestacija 'Sedam dana Lokruma', u sklopu koje se organiziraju slikanja na otvorenom, a radionice vodi Nela Račić. Također, Marina Vrenko Bajurin vodi besplatna vođenja po Lokrumu.
„Za 20. obljetnicu imamo ideju spojiti istok i zapad, dakle Astareu i Elafite, kroz kulturna događanja. Cilj nam je ono što činimo 'preseliti' u ta područja, a stanovnike otamo dovesti ovdje. Tako smo na Lokrum doveli ljude iz tih područja poput Elafita ili Župe koji nikada nisu bili na Lokrumu. U tome smo imali veliku podršku Rezervata Lokrum koji nam je osigurao besplatne karte za brod i korištenje prostora“, govori Batinić.
Podsjeća kako su njihove aktivnosti besplatne, kako se sve temelji na volonterskom radu te kako nemaju niti jednu zaposlenu osobu. Pregrštom događanja žele obilježiti 20. obljetnicu i zaokružiti svoje djelovanje.
GRAĐANI POVEZANI LJUBAVLJU PREMA GRADU
„Naša udruga je okupila različite skupine građana. Družimo se van školskih, poslovnih i familijarnih odnosa, i okupljeni smo oko jednog jedinog nazivnika, a to je građanstvo. To je, dakle, pripadnost skupini građana Dubrovnika, a zajednički cilj je sačuvati ono što nam je Bogom dano“, zaključuje Batinić.
I tek im treba poželjeti sretan 20. rođendan i još puno ovakvih uspješnih obljetnica.