Orqa je krenula iz FPV hobby industrije, a danas ste jedan od globalnih igrača u području obrambene robotike. Koji je bio ključni trenutak transformacije tvrtke?

Ivan Jelušić: 2018. godine nalazio sam se na jednoj poslovnoj i profesionalnoj prekretnici. Tada sam prodao svoju prvu tvrtku, Uplug, koja se bavila razvojem zidnih utičnica s integriranim USB punjačima. To nije bio veliki exit, ali je bio dovoljan da zajedno s istim partnerima krenem graditi nešto novo. Naša ideja bila je razviti najbolji FPV headset na svijetu, ali po pristupačnijoj cijeni od tadašnjeg tržišnog lidera, kineskog Fatsharka. Cijela FPV zajednica tada je smatrala da imaju odličan proizvod, ali da je preskup za ono što nudi. Htjeli smo napraviti alternativu koja će biti tehnološki vrhunska, ali dostupnija korisnicima. Otuda i ime Orqa. Orka je jedini prirodni predator morskog psa i simbolično smo željeli pokazati da dolazi novi igrač koji će promijeniti tržište.

U tom trenutku FPV industrija bila je isključivo hobi scena. Ljudi su vikendima utrkivali dronove po dvoranama i parkovima, a mi smo razvijali opremu za najbolje pilote na svijetu. Vrlo rano izgradili smo snažnu zajednicu FPV pilota i u Ukrajini i u SAD-u, sponzorirali natjecanja, timove i događanja te blisko surađivali s najnaprednijim korisnicima tehnologije. Ključni trenutak transformacije dogodio se početkom rata u Ukrajini. Ljudi koji su do jučer koristili FPV dronove za sport i utrke počeli su ih koristiti za izviđanje, a vrlo brzo i za borbene operacije. Pokazalo se da relativno jeftin dron može imati ogroman taktički značaj na modernom bojištu. Tada se cijela FPV industrija praktički preko noći transformirala iz hobby segmenta u ozbiljnu obrambenu i dual-use industriju. Naša prednost bila je što smo već imali tehnologiju, zajednicu, znanje i razumijevanje korisnika. Mi nismo preko noći ušli u taj prostor -  mi smo već bili dio njega, samo se kontekst tržišta potpuno promijenio.

Najveća prednost DOK-ING-a bila to što ste istovremeno bili proizvođač i krajnji korisnik vlastitih sustava. Koliko je upravo iskustvo s terena oblikovalo vaše proizvode i konkurentsku prednost?

Gordan Pešić: DOK-ING je započeo nakon rata s primjenom daljinski upravljanih strojeva za specijalnu namjenu u razminiranju i danas smo jedan od najvećih europskih dobavljača takve opreme. Tu prvenstveno govorimo o razminiranju po kojem smo i poznati, ali radimo i sustave za zaštitu kritične infrastrukture, sustave za vojno inženjerstvo, kao i za kemijske, biološke, radiološke i nuklearne ugroze, a sve više i sustave u području zaštite od dronova. 

Mi smo zapravo krenuli s razminiranjem Hrvatske, a zatim smo ušli na međunarodno tržište. Naši su strojevi korišteni u američkoj vojsci, posebno u Iraku i Afganistanu, gdje smo usavršavali način kako se uključiti u vojne programe, kako izgleda vojno inženjerstvo te kako razviti dokumentaciju, testirati, validirati i certificirati sustave da budu primjenjivi u vojnom okruženju. Naša najveća prednost je to što smo istovremeno bili proizvođači i krajnji korisnici vlastitih sustava. Razminirali smo 53% teritorija Republike Hrvatske vlastitim strojevima, što nas je praktično naučilo kako razvijati pouzdane daljinski upravljane sustave koji su sigurni i učinkoviti u radu. Za razliku od većine konkurenata u svijetu, mi smo to radili u stvarnom operativnom okruženju i jedini imamo takvo iskustvo.

Što konkretno za DOK-ING znači partnerstvo s njemačkim Rheinmetallom?

Gordan Pešić: To je najveće tehnološko spajanje u modernoj hrvatskoj povijesti u području obrane. Mi razvijamo robotske sustave na koje se integriraju različiti mission payload stoga nam je za razvoj bilo izuzetno važno sklopiti strateško partnerstvo s partnerom iz Njemačke. Iz Hrvatske je teško dugoročno igrati ključnu ulogu u razvoju tih specifičnih payload rješenja koja su ključna na bojišnici, a za to bi nam trebale generacije razvoja i skaliranja.

Zato je partnerstvo s Rheinmetallom prirodan strateški korak, jer je to jedna od od vodećih svjetskih obrambenih kompanija koja ima kapacitete i znanje kojima se može obogatiti i nadopuniti obogaćuje  ono što mi radimo. Oni su dominantno fokusirani na zemaljske, konvencionalne platforme i tu se dogodio jasan strateški fit: oni imaju ono što nama nedostaje, a mi imamo tehnologiju koju oni žele integrirati u svoje sustave. Upravo u okviru projekta Wingman, kroz razvoj man-to-man teaminga, sinergija strateške suradnje dolazi do punog izražaja. A kada se tome doda i zračna komponenta, dobiva se zaokružen, međusobno povezan sustav koji značajno podiže ukupnu tehnološku i operativnu sposobnost.

Često ističete da Hrvatska može biti ozbiljna industrijska baza za obrambene tehnologije. Što Hrvatska danas ima što velike zapadne zemlje sve teže mogu ponuditi?

Ivan Jelušić: Hrvatska ima nevjerojatno kvalitetnu bazu inženjerskih talenata i vrlo konkurentan trošak rada. Malo ljudi zapravo zna da je trošak rada u Hrvatskoj, konkretno u Osijeku, i do 70% niži nego u Shenzhenu u Kini. Kada osvijestite taj podatak, postaje jasno da možemo vrlo konkurentno proizvoditi i parirati kineskim proizvođačima. Istovremeno, Hrvatska je članica NATO-a i Europske unije te se globalno percipira kao pouzdan tehnološki i industrijski partner. Kada spojite kvalitetne “unit economics” pokazatelje i zemlju koja ima reputaciju sigurnog partnera, dobivate ozbiljan potencijal. Upravo smo na toj kombinaciji, uz puno rada i discipline, izgradili Orqu do razine tvrtke koja je danas među vodećim globalnim igračima.

Duboko vjerujem da ova regija, posebno Hrvatska, Rumunjska i Bugarska, ima potencijal postati industrijska baza Zapada za obrambene tehnologije. Trošak rada i proizvodnje u Americi, Francuskoj ili Njemačkoj danas je toliko visok da se teško mogu ekonomski uspoređivati s proizvodnim potencijalom koji postoji u ovoj regiji. Uz to, ovdje već postoji ozbiljna tehnološka baza i kvalitetni ljudi. Zato vjerujem da bi Hrvatska, uz pametno pozicioniranje na međunarodnoj političkoj i gospodarskoj sceni, trebala i morala privući dodatne strane investicije i kapital, jer je riječ o zemlji koja je članica NATO-a i Europske unije, unutar Schengenskog prostora te se globalno percipira kao pouzdan međunarodni partner, što je čini logičnim mjestom za ulaganje.

Master Business Forum (MBF) jedan od najutjecajnijih poslovnih događaja u regiji, a posljednjih se godina profilirao kao jedna od najrelevantnijih regionalnih platformi za poslovno povezivanje, strateški dijalog i razvoj konkretnih poslovnih prilika. Treće izdanje MBF-a održat će se od 8. do 11. listopada u Rovinju, gdje će na jednom mjestu okupiti lidere poslovne zajednice, renomirane stručnjake i institucionalne predstavnike iz cijele regije i šire. Više saznajte na službenoj stranici www.mbf.hr