„Vizualizacija scena mi je bila najveći izazov s obzirom na to kako se radi o dramskom djelu u kojem recimo ne stoji kako je netko nešto iznenađeno viknuo ili se grohotom nasmijao. Dakle, toga nema. Postoje samo likovi koji nešto izgovaraju. Jednostavno bih uzeo tekst i pokušao bih ga rasporediti po kadrovima na papiru. Puno sam puta morao neke stvari čitati kako bih sebi dočarao neke događaje, kako bih shvatio kako određeni lik reagira na nešto, s kojom emocijom i raspoloženjem izgovara neki tekst,“ izjavio je Kastrapeli dodavši kako je izazovno bilo i samo postavljanje scene radnje. Kazao je kako se u koloru poigravao s odnosima boja, sjenama i kontrastima u namjeri da djelo vizualno učini zanimljivijim. 

Matić je kazao kako je 'stripovanje trajalo godinu dana kako bi prvi dio izdanja ugledao svjetlo dana'.

„Nakon 2017. godine, kad smo obilježavali veliku obljetnicu, 450 godina od smrti Marina Držića, s našim stalnim suradnikom Kastrapelijem napravili smo strip izdanje obimom najmanjeg djela Marina Držića, a radi se o 'Noveli od stanca'. To je izdanje polučilo veliki uspjeh, ne samo u Dubrovniku nego i u ostalim dijelovima Hrvatske jer, htjeli mi ili ne, Držića je teško čitati nama Dubrovčanima, a kamoli ostalima. Ipak, Dundo Maroje je opsežno djelo pa smo odlučili ići u četiri dijela. Ovaj prvi dio koji večeras predstavljamo ima dva čuvena prologa i prvi čin. U drugom dijelu ide nastavak,“ izjavio je Matić.

Ruso je kazala kako je, bez obzira na to što je riječ o izvorno vrlo opsežnom djelu, isto prikazano na jedan jednostavan način, ali pazeći pri tom na svaki detalj, kako se ne bi kompromitiralo Držićevo djelo.

„Bez da smo kompromitirali Držićevo najbolje dramsko djelo, vizualni dio nas vuče da listamo dalje. U ovom 'Dundu Maroju' se koristi tehnika akvarela. Kad ga otvorite, vidjet ćete kako je to jedno prozračno djelo, lagano se čita, kao da ste u nekoj finoj sumaglici koja vas vuče da ga čitate i listate. Vrijedi pohvaliti Kastrapelijevu nevjerojatnu preciznost, ništa nije propušteno, nijedna reakcija, kao ni emocija,“ izjavila je Ruso.

Jančić je istaknuo važnost stripa u umjetnosti te je dao i kratki pregled njegovog razvoja.

„Pronašavši jedno strip izdanje s Tex Willerom u glavnoj ulozi, u staroj obiteljskoj kući na Mljetu, očito u žurbi zaboravljen sad već davne 1987. godine, zapljusnuo me u zadnje vrijeme tako česti, onaj sto puta opisani osjećaj vraćanja u djetinjstvo; djetinjstvo koje je, uslijed nedostatka ovih svih danas tako normalnih uređaja masovne komunikacije, bilo snažno obilježeno upravo stripovima. Svi smo tada čitali i sve smo tada čitali, ali stripovi su se izdvajali kao nešto posebno, kao medij koji govori univerzalnim jezikom,“ izjavio je dodavši kako je strip s vremenom počeo izazivati oduševljenje mnogih uglednih svjetskih umjetnika. Naglasio je kako strip snažno korespondira s ostalim granama umjetnosti; od književnosti preuzima metodu pripovijedanja, od slikarstva mogućnost osamostaljivanja nekog detalja ili trenutka, a od filma metodu montaže, ujedno utječući na te iste umjetnosti.  

Prve skice stripa za dva prologa i prvi čin Dunda Maroja Kastrapeli je imao prije više od godinu dana. Od tada traje intenzivni rad autora i djelatnika Doma Marina Držića i vanjskih suradnika na objavljivanju prvog nastavka stripa nastalog po integralnom tekstu najpoznatije Držićeve komedije.