test

Brodice i brodovi Plovputa koji su na dubrovačkom području služili održavanju naših svjetionika i plovnih puteva

Autor: Ivo Batričević Autori fotografija: I.B. osobna arhiva
Naš sugrađanin Ivo Batričević u novom izdanju feljtona 'Priče o moru i brodovima' piše o brodicama i brodovima Plovputa. 

Plovput d.o.o. je trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću u stopostotnom vlasništvu Republike Hrvatske čija je temeljna djelatnost, sukladno Pomorskom zakoniku i Zakonu o Plovputu, vezana za sigurnost plovidbe i kao takva od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. Obuhvaća održavanje i uređenje plovnih putova u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru, postavljanje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putovima i osiguranje njihovoga pravilnog rada. U djelatnosti Plovputa također je obavljanje poslova radijske službe na pomorskim plovnim putovima, kao i obavljanje istraživanja i projektiranja radi obavljanja poslova iz vlastite djelatnosti.                       

Plovput je, u ime Republike Hrvatske, član Međunarodne udruge svjetioničarskih službi IALA (International Association of Lighthouse Authorities).

PLOVNO PODRUČJE DUBROVNIK 

Plovput Split ima svoje ispostave tj. Plovna područja na kojima oni imaju svoju      odgovornost rada, a to su Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Korčula i Dubrovnik. Ovo je feljton o svim brodicama i brodovima Plovputa Split koje su stalno boravile na našem području ili su povremeno iz Splita dolazile u naše područje za održavanje postojećih svjetionika, obalnih svjetala, lučkih svjetala, pomorskih oznaka, i za izgradnju novih objekata, opskrbu svjetioničarskih posada svjetionika, smjene posada na svjetioniku, popravak kvarova itd. 

Danas svjetionici više nemaju stalnu svjetioničarsku posadu, kako su one tamo nekad radile i živjele. Primjerice, prije su na otoku Sv. Andrija živjele tri obitelji, a danas su svi svjetionici daljinsko nadzirani. Ipak, na 16 svjetionika uzduž cijele obale postoje jedna do dvije osobe u smjeni koje su tu radi značaja sigurnosti plovidbe, održavanje zgrada od propadanja i čuvanja istih. Svi svjetionici su opremljeni s glavnim i rezervnim svjetlom. Pri našem Plovnom području je i obalna radio postaja “Dubrovnik radio“ koja služi za komunikaciju s brodovima te uglavnom sva traganja i spašavanja kapetanije Dubrovnik se obavljaju preko njihovih stanica koje kvalitetno pokrivaju cijelo područje, također emitiraju meteorološku prognozu za pomorce, radio oglase i slično. 

PODGORA

Brod PODGORA najstariji je brod  koji je održavao svjetionike, a čiju fotografiju posjedujem. Slikan je u Dubrovniku u gradskom portu 11. ožujka 1952., ali on nije nikad bio u floti Plovputa jer je on osnovan tek 1962. godine. Izgrađen je 1947. u Korčuli kao PODGORA za “Direkciju luka južnog Jadrana sa sjedištem u Dubrovniku“. Godine 1952. prelazi pod Upravu pomorske oblasti srednjeg Jadrana u Splitu. Tom prilikom ime broda je promijenjeno u PRIŠNJAK. Tako da su ovo unikatne i vjerojatno jedine fotografije broda pod imenom PODGORA. 

Brod je imao 38 BRT-a, dug je 18,6 i širok 4.9 metara, s dizelskim motorom od 150 konjskih snaga koji mu omogućavao brzinu od 7,5 čvorova. PRIŠNJAK je prodan 2002. godine i preuređen u putnički brod MALA MARIS. Sadašnji mu je vlasnik Andrej Jančić iz Svetoga Jurja kod Senja. Brod danas može prevoziti  84 putnika, ima 31 BRT-a, i motor Iveco od 295 konjskih snaga. 

Šezdesetih godina na Plovnom području Dubrovnik, na naša tri glavna svjetionika: Grebeni (izgrađen 1872.), Sv. Andrija (izgrađen 1873.), i Olipa (izgrađen 1872.) su bile stalne svjetioničarske posade. Na Grebenima su tu bili do kraja 1957. godine, a na Sv. Andriji i Olipi do kraja 90-tih godina.  Svoje su brodice duljine do 6 metara držali i podizali na grujama- sohama na uzdignuti dio otoka Grebeni i Sv. Andrija, na strani zaštićenoj od južnog vjetra. 

Na Olipi su svoje plovilo  držali u sjeverozapadnoj uvali otoka pored prolaza Mali Vratnik, u sigurnoj uvali zaštićenoj od juga i bure, a imala je svoje istezalište i magazin. S tim malim brodicama svjetioničari su se opskrbljivali namirnicama za osobne potrebe i svim ostalim potrebnim za normalan rad svjetionika. Na otok su donosili i duge čelične boce s plinom  koji je bio glavni izvor svjetlosti svjetionika, a kasnije se sve više prelazilo na struju tako da je opskrba plinom prestala. Danas su sva tri otoka ponuđena u najam za odmor turista za duže vremensko razdoblje, s tim da svjetionici rade kao i prije najma, a na otoku Sv. Andrija radi jedan svjetioničar - lanternista, kojega mijenja drugi djelatnik nakon sedam dana.   

STRAŽICA

Godine 1977. u Betini na otoku Murteru  za potrebe Plovputa je izgrađena drvena brodica imena STRAŽICA, duljine 9,95 metara te je dugo godina bila vezana u Gružu pored mula Petka gdje su uz obalu u seriji vezana plovila: kapetanije, carine, pomorske policije i ribarske inspekcije. Nemam fotografiju brodice pod vlasništvom Plovputa, ali prilažem fotografije  brodice nakon prodaje i nakon rekonstrukcije gdje je vidljivo da se brodica nije bitno promijenila vanjskim izgledom. Prodana je Peru Raduloviću, a danas je u vlasništvu Miha Kalauza te služi za prijevoza putnika na dnevnim izletima. Brodica je zadržala ime STRAŽICA, ima motor Scam od 79 konjskih snaga, i dalje plovi u našem području te ima registarsku oznaku 693 DB, može prevoziti 9 putnika, ima jednog voditelja brodice.                                   

Godine 2000. STRAŽICA je prodana, a na njezino mjesto dolazi nova brodica registarske oznake 636 ST i imena PLOVPUT 2. Svih sedam ispostava tj. plovnih područja je dobilo po jedan potpuno isti brod, imena su im PLOVPUT od 1 do 7, tako da je Dubrovnik dobio broj 2. 

Do sada je Plovput svojim brodicama i brodovima davao imena s početnim slovom “S“, a ova serija od sedam brodova je promijenila dosadašnju tradiciju. Brodica je izgrađena u brodogradilištu ''Brodosplit - Brodogradilište specijalnih objekata'' u Splitu. Brod je aluminijskog trupa, duljine 12,7 , širine 4,65 metara, može prevoziti 7 putnika i ima 2 člana posade. Dva jaka MTU motora, i to svaki po 409 konjskih snaga, pokreću ga brzinom od 25 čvorova. Dio krme na palubi mu je otvoren kao radni prostor i opremljen je sa zglobnom elektrohidrauličkom dizalicom maksimalne nosivosti do 1,5 tone. Brodica se i danas nalazi na istom vezu kao i prethodna brodica STRAŽICA, ali će biti još dugo godina u upotrebi jer je izvanredne kvalitete i baš pogođena za ovu vrstu poslova koju obavljaju.

SVILAJA

Brod SVILAJA je izgrađen je od drva 1952. u brodogradilištu ''Jozo Lozovina Mosor'' u  Trogiru. Služi kao brod-radionica specijaliziran za izvođenje radova modernizacije i održavanja postojećih objekata pomorske signalizacije.  Zbog toga su, osim članova posade, na brodu prisutni i ostali radnici Sektora za održavanje (elektroničari, električari, zidari, keramičari, drvodjelci, plastičari, bravari, limari), ovisno o vrsti posla koja se izvodi na objektu pomorske signalizacije. Brod je opremljen s tankovima za davanje vode, te posjeduje dobro opremljenu priručnu radionicu. Ima 153,29 BT-a, dug je 31,12 i širok 7,20 metara, brzinom od 9,5 čvorova ga pokreće motor Cummins od 500 konjskih snaga. SVILAJA je često dolazila u naše područje od osnutka Plovputa 1962. godine. Prilažem fotografiju broda vezanog uz rivu u Batahovini u Rijeci dubrovačkoj, te mu vidimo izvanrednu liniju trupa.

SUŠAC

Brod SUŠAC je izgrađen od drva u brodogradilištu “Brodograđevna industrija Trogir“ u Trogiru 1948. godine. Služi kao brod-radionica specijaliziran za izvođenje radova modernizacije i održavanja postojećih objekata pomorske signalizacije, dug je 31,12 , širok 6,94 metara. SUŠAC je često dolazio u dubrovački akvatorij za održavanje svjetionika, a kao što se može vidjeti s posljednje  fotografije iz 2009., gdje je sudjelovao u radovima na svjetioniku Grebeni. Godine 2017. Plovput iz Splita ga je ponudio na prodaju putem javnog natječaja, a današnji vlasnik mu je Društvo s ograničenom odgovornošću “MOTORNI BROD BOŽIDAR d.o.o.“ iz Omiša koji ga je preuredio u motornu jahtu. Sada ima 190 BT-a, može prevoziti deset putnika u pet kabina, ima motor Cummins od 600 konjskih snaga koji mu omogućuje plovidbu od 9 čvorova brzine. Luka upisa je i dalje ostala Split, a danas plovi pod imenom GALLANT.

SAIDA                                                                                                                                                              

Brod SAIDA je izgrađen od drva 1987. u brodogradilištu “Greben“ u Vela Luci na otoku Korčuli, ima 38,84 bruto tona, dug je 17,50 , širok 4,88 metra, motor Famos od 173 konjskih snaga mu omogućuju brzinu od 7,5 čvorova. SAIDA je brod-radionica specijaliziran za izvođenje pripremnih hidro-građevinskih radova i sanaciju postojećih objekata pomorske signalizacije. Brod je opremljen s teleskopskom dizalicom, kompletnom opremom za ronioce, te posjeduje dobro opremljenu priručnu radionicu. Osim članova posade, na brodu je cijelo vrijeme prisutna i ronilačka ekipa sa svom potrebnom opremom za podvodne radove. Na priloženoj fotografiji iz 2011. godine vidi se kako SAIDA radi na postavljanju oznake na obali gdje se ograničava brzina u luci Gruž na 4 čvora, a tu je i fotografija gdje obavlja zajedničke radove na svjetioniku Grebeni zajedno s brodom SUŠAC.

SVJETIONIK

Brod SVJETIONIK je izgrađen od čelika 1987. u brodogradilištu „ Inkobrod“ u Korčuli, ima 306 bruto tona, dug je 32,80, širok 9,50 metara, ima dva motora Cummins ukupne snage 700 KS. koji mu omogućuju brzinu od 8 čvorova. Brod SVJETIONIK  je brod-radionica specijaliziran za izvođenje hidrograđevinskih radova i sanaciju postojećih objekata pomorske signalizacije. Brod je opremljen s automatskom betonarom i beton-pumpom, teleskopskom dizalicom, tankovima za davanje vode velikog kapaciteta, kompletnom opremom za ronioce, te posjeduje dobro opremljenu priručnu radionicu. Osim članova posade, na brodu je cijelo vrijeme prisutna i ronilačka ekipa sa svom potrebnom opremom za podvodne radove. Prilažem sliku broda SVJETIONIK iz 2009. godine koji zajedno s brodom SUŠAC obavlja radove na svjetioniku Grebeni.

Potrebno je spomenuti kako Plovput iz Splita ima svoj najveći i najnoviji čelični brod duljine 49,60 metara imena PLOVPUT SPLIT koji je izgrađen 2016. u brodogradilištu ''Brodograđevna industrija Split'' u Splitu. 

Za kraj i jedna zanimljivost.  Jedna od dvije kćeri zadnjeg svjetioničara Luka Kisića na Grebenima se tamo i rodila. Nakon poroda su je preveli u rodilište u Dubrovniku te joj ipak nisu upisali točno mjesto rođenja. Međutim, na otoku Sv. Andrija svjetioničaru se rodio sin I. Rušić kojemu se u osobnim dokumentima kao mjesto rođenja navodi otok Sv. Andrija.

KRATKA POVIJEST SVJETIONIČARSKE SLUŽBE NA JADRANU

- 1818. Austro - ugarska Monarhija izgradila je svjetionik Savudrija. Daljnjim razvojem          svjetioničarske službe upravlja “Pomorska uprava u Trstu“.                                         

-  1918. Brigu o objektima pomorske signalizacije preuzima “Pomorska oblast u Bakru“.

-  1924. Reorganizacijom služba premještena u Split, pod nazivom “Direkcija pomorskog saobraćaja“.   

 - 1945. Služba se nastavlja odvijati putem “Uprave pomorstva“ sa sjedištem u Splitu, u sklopu “Glavne uprave pomorstva u Beogradu“.   

 - 1949. Osnovana “Direkcije luka sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana“ pri Ministarstvu FNRJ.   

-  1952. Osnovana “ Uprave pomorskih oblasti sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana“ pri Ministarstvu pomorstva FNRJ.   

- 1962. Osnovana “Ustanova za održavanje pomorskih plovnih putova“ koja se brine o sigurnosti plovidbe na pomorskim plovnim putovima obalnog mora SFRJ, a djeluje pod okriljem “Saveznog sekretarijata za saobraćaj i veze“.    

 - 1992. Uredbom Vlade Republike Hrvatske osniva se tvrtka “Plovput“ p.o. Split (u stopostotnom vlasništvu Republike Hrvatske) koja je preuzela sva sredstva, prava i obaveze kao i radnike bivše “Ustanove za održavanje pomorskih plovnih putova“, koja se nalazila na teritoriju Republike Hrvatske.

- 1997. Sabor Republike Hrvatske donio je Zakon o Plovputu Split, kojim se tvrtka “Plovput“ p.o. Split preoblikovala u trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću skraćenog naziva “Plovput d.o.o. Split“.   (izvor teksta je Plovput d.o.o. Split)

Popularni Članci